arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obeležje nevinim srpskim žrtvama ustaškog zločina

Spomen-mauzolej na Drini, kod Starog Broda, podsećaće na stravičan pogrom iz 22. marta 1942. Na Starom Brodu, na Drini, kraj starog grada Višegrada, u Republici Srpskoj, privode se kraju radovi na izgradnji Spomen-mauzoleja, posvećenog neviđenoj drami u proleće 1942. godine, kada je iz Sarajeva krenulo 10.000 ustaša s namerom da protera i pobije srpsko stanovništvo. Srpski narod sa područja Sarajeva, Pala, Olova, Klašnja, Sokoca, Han Pijeska, Rogatice i Višegrada, po kazivanju Spasoja Albijanića iz Bijeljine, koji je sa Miodragom Davidovićem Dakom, biznismenom iz Nikšića, dao najveći doprinos da se ovim spomen-obeležjem taj događaj ovekoveči – „u zbegovima je krenuo niz Drinu da bi spas potražio u Srbiji“. PODRŠKA Veliki dobrotvori

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno povezana i zatvaraju dvorišni prostor s bunarom u sredini. U prednjem, zapadnom dijelu zgrade, za Kraljevine Jugoslavije

Prof. dr Boris Begović: Logori u NDH – državni projekti

Dr Boris Begović – redovni profesor Pravnog fakulteta BU, član Centra za liberalno-demokratske studije, poznat u ekonomskim krugovima, ali i član Udruženja „Jadovno 1941.“, za naš radio govori o aktivnostima pomenutog Udruženja, predstojećem molitvenom skupu prvog julskog vikenda na mestima gde su Srbi stradali početkom Drugog svetskg rata od strane ustaškog terora. „Kompleks logora JADOVNO – GOSPIĆ – PAG bio je državni projekat čiji je cilj bilo konačno rešenje, odnosno istrebljenje srpskog naroda“, rekao je prof. dr Boris Begović. Kako jke funkcionisao kompleks logora, kako su ubijani zatočenici, zašto je logor zatvoren nakon tri meseca od otvaranja, kako je stradao Episkop gornjokaarlovački Sava Trlajić, samo su neka od pitanja na

Jelena Buhač Radojčić, foto: Tanjug

Jelena Buhač Radojčić: Još čujem vrisku djece iz Jasenovačkih logora

Osamdesetdvogodišnja Jelena Buhač Radojčić, koja je kao dijete preživjela golgotu jasenovačkog logora, izjavila je Tanjugu da i danas čuje vrisku djece i majki koje su ustaše razdvajale u logoru Stara Gradiška i da su to slike koje ne blijede. Ustaše su tokom Drugog svjetskog rata Jeleni ubile baku, djeda, oca, dva brata i još 80 rođaka, a po završetku rata ona, brat i majka nisu imali gdje da se vrate, jer je porodična kuća u Jablancu bila srušena, a i kuća babe i djeda. Ustaše su 1942. godine u jasenovačkom logoru zaklale njenog četvorogodišnjeg brata Dušana, babu i djeda, zato što nisu željeli da se razdvajaju. Crnokošuljaši su oca Božu

Prof. dr Gideon Grajf

Grajf: Dići glas protiv antisemitizma i revizije istorije

 Izraelski istoričar Gideon Grajf poručio je danas u Donjoj Gradini da treba dići glas protiv zastrašujućeg trenda antisemitizma i revizije istorije Drugog svjetskog rata svuda u svijetu. „To dugujemo budućim generacijama, to dugujemo našim precima“, rekao je Grajf na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. On je istakao da je moralna dužnost i obaveza svih nacija da ne dozvole da se jasenovačko mučeništvo ponovi, te je ovom prilikom dao podršku izgradnji memorijalnog centra u Donjoj Gradini. „Naša je moralna dužnost da budemo ovde u ime Srba, Jevreja i Roma koji su brutalno ubijeni, a posebno prema 20.000

Dodik: Nećemo dozvoliti prekrajanje istorije

Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik podsjetio je na zlo ustaškog režima i monstrouzna stradanja u Jasenovcu i Donjoj Gradini, prije svega srpskog, ali i svih ostalih naroda. POGLEDAJ VIDEO Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da zločin u jasenovačkim logorima ne smije biti zaboravljen i da je zato srpska država sinonim za slobodu srpskog naroda. – Tek 27 godina obilježavamo ovo strašno stradanje koje se dogodilo prije više od 70 godina u Drugom svjetskom ratu. To govori da se htjelo sakriti strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma, među kojima je bilo i 20.000 djece – rekao je Dodik na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u

Kozarska Dubica: Održana Memorijalna akademija „Nebo tamno“

U Kozarskoj Dubici sinoć je održana Memorijalna akademija „Nebo tamno“ u pomen na nevine žrtve ubijene u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini. Ministarka prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić naglasila je da Memorijalna akademija u Kozarskoj Dubici ima veliki značaj za sjećanje na sve postradale u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, največem stratištu na ovim prostorima. – Mi na ovaj način želimo da se poklonimo svim žrtvama i da učimo buduće generacije da ne zaborave zločine iz tog doba – istakla je Trivićeva. Ona je dodala da je Memorijalna akademija svake godine sve posjećenija i da ljudi sve više shvataju značaj akademije i

Srbi bez struje u Teslinom kraju

Na mestu uništenom tokom operacije „Medački džep“. Dom roditelja slavnog genija sravnjen do temelja. Divoselo pusto, u Počitelju žive samo dve žene. Za električni priključak Srbima traže 90.000 evra Sela su ostala, ljudi više nema. Tako danas izgledaju podvelebitska mesta gde su živeli Srbi pre ratnih strahota devedesetih godina, kada su im kuće zapaljene i srušene, a oni naterani da napuste ognjišta. U Medaku, smeštenom između reka Like i Glamočnice, nekoliko kilometara od Gospića, pre devedesetih tu je živelo 850 Srba, danas ih je pedesetak. U Čitluku ih je desetak, Počitelju samo dve žene, a u Divoselu nema doslovno – nikoga. Ona šačica preostalih Srba, pre svega staraca, životari u

Donja Gradina

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju će biti održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanju Dana sjećanja prisustvovaće predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i premijer Srpske Radovan Višković. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski

Dragan J. Pejanović: Ubijeni od ustaša

Noću, 16 aprila 1941 godine, u vrijeme ulaska Njemaca i Talijana u Mostar, moj djed Drago je kao čin ličnog protesta protiv okupacije istakao zastavu Kraljevine Jugoslavije na dimnjak termoelektrane rudnika uglja u Mostaru, gdje je radio kao mašin-bravar. Poslije toga je više puta odvođen u ustašku policijsku stanicu u Mostaru na saslušavanje. Posljednji put je uhapšen na poslu 26.jula 1941. godine i nakon par dana boravka u stanici prebačen u gradski zatvor Ćelovina. U tom vremenu nekoliko puta je dovođen kući na preobuku, u pratnji policajca Krešimira Krtalića (rodom iz sela Gnojnice, kod Mostara). Vojislav, Dragin sin se sjeća da mu je prilikom jednog od tih dolazaka policajac nudio

Darko Momić: Pokolj i genocid

A nad Srbima je počinjen genocid. I tačka. Jedna od žrtava, iako je živ, jeste i pukovnik VRS Dane Lukajić, koji skoro deset mjeseci čami u zatvoru u Zagrebu Predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941” Dušan Bastašić cijeli život gaji sjećanje na svoje pretke i još desetine hiljada Srba koje su ustaše umorile i pobacale u jame u kompleksu ustaških logora Jadovno. Posljednjih deset godina to radi kroz „Jadovno 1941”, čija osnovna svrha je, kako je navedeno na portalu udruženja, „da pokuša stati u kraj zaboravu besprimjernog zločina koji se dogodio u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata u kompleksu ovog logora”. Zahvaljujući njegovom i entuzijazmu članova udruženja i

Ustaše sa žrtvom

Ustaški zločin 1941: Sjećanje na 525 ubijenih Srba iz Veljuna

Ustaše su u periodu od 6. do 8. maja 1941. godine ubile 525 Srba iz Veljuna, kod Vojnića. Prema podacima Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, prije ubistava Srbi iz Veljuna bili su zvjerski mučeni u školi i žandarmerijskoj zgradi u Veljunu da bi ih ustaše poslije toga dovele u Hrvatski Blagaj, gdje su ih poklali i pobili sjekirama i maljevima. Žrtve su pobacane u iskopane jame u dolini između zgrade škole i katoličke crkve, te u prirodne jame pored tog mjesta. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 06. maja 2017. godine. Vezane vijesti: Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta

Donja Gradina Foto: RTRS

U nedjelju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju, 5. maja, biće održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski obred podrazumijeva molitvu – pravoslavnu, jevrejsku i romsku, dok je u 13.00 časova planirano obraćanje zvaničnika. Uoči parastosa

veljun-7.jpg

Masakr u Blagaju na Đurđevdan 1941.

Masakr u Blagaju su izvršile ustaše nad Srbima iz Veljuna i okoline koji je trajao od 6. do 8. maja 1941. godine. Bio je prvi masovni zločin genocida nad Srbima na Kordunu. Bio je to organizovan zločin planiran u samom vrhu ustaške organizacije i počinjen sa genocidnom namerom istrebljenja srpskog stanovništva na teritoriji NDH. U ovom zločinu oko 530 muškaraca iz Veljuna i okoline pohvatano je ili domamljeno na prevaru u zgradu žandarmerijske kasarne i škole u Hrvatskom Blagaju i usmrćeno je na zverski način hladnim oružjem, osim jedne grupe koja je bila streljana. Planiranje zločina i izazivanje mržnje Krajem aprila 1941. u župnom stanu župnika Blaža Tomljenovića u Hrvatskom Blagaju

Anđelko Anušić: Udruženju Jadovno 1941.

Znam za ideju da se, konačno, ono što se desilo našem narodu u ustaškoj zemlji – nazove POKOLj, kako nalažu dobri zakoni našeg dobrog, velikog srpskog jezika koji za sve ima jasnu javku, i na sve se, i svemu se tečno i nedvosmisleno odazvao.  Ljudi, pojave, procesi, događaji, stanja, osjećanja, osobine i svojstva moraju se uvijek i neodstupno imenovati pravim imenom, inače, gubi se njihova suština, i mi nestajemo zajedno s njom. Gubi se njihov univerzum. Kao što nas je dosad više od pola i nestalo, na našu žalost. Jedino tako ako budemo radili – bilježeći znakove egzistencije njima primjerenim jezikom koji je uvijek njihova puna duhovna mjera (barem danas i ovdje,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.