arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sava Šumanović

Sava Šumanović ubijen sa 150 Srba

U Sremskoj Mitrovici je, u noći između 29. i 30. avgusta 1942. godine, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučenički stradalo od ustaške ruke 150 nedužnih muškaraca, žena i djece iz Šida, među kojima i Sava Šumanović, jedan od najistaknutijih srpskih slikara 20. vijeka. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. avgusta. 2017. godine. Hrvatske ustaške vlasti su na tom području tokom Drugog svjetskog rata sistematski ubile na hiljade nedužnih civila, najviše upravo tokom avgusta i septembra 1942. godine, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. „Sava Šumanović uhapšen je 28. avgusta rano ujutro, zamolio je da se spremi, okupao se, uzeo stvari, poljubio majku

Ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma

PAŠKI PAKAO Autori: B.O. i M.S. Slana je kamena pustinja na Pagu. Zemlje ni za šaku. Ljeti tamo sunce užasno prži, a nigdje ni stabla ni grma. Tek poneka travka. Nitko tamo nije nikada stanovao, niti bi poželio. Na žalost, tisuće zatočenika tamošnjeg ustaškog logora – prvog na području tzv. Nezavisne države Hrvatske – nisu imale izbora… Proglašenje tzv. Nezavisne države Hrvatske – 10. travnja 1941. godine – uz pomoć i blagoslov okupatorskih sila, označilo je početak nenarodne vlasti koja se već od prvih dana iskazala u našoj povijesti dotad nezapamćenim terorom nad nedužnim ljudima. Bitni faktori u ostvarivanju koncepcije ustaške države bile su razrađene metode rasne politike. Cilj je

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 26. avgust 1942. Zatvoren logor Jastrebarsko

Nakon nepunih mjesec i po dana postojanja 26. avgusta 1942. godine zatvoren je logor za djecu Jastrebarsko Logor za djecu Jastrebarsko – kod Zagreba osnovan 12.jula 1942. godine i postojao je nepunih mjesec i po dana, tačnije do 26. avgusta 1942. Vezane vijesti: Katanac na istini logora Jastrebarsko (I dio) Katanac na istini logora Jastrebarsko (II dio) Katanac na istini logora Jastrebarsko (III dio) Jastrebarsko

Sajmište pre Drugog svetskog rata

Dušan Buković: JOŠ JEDNOM O PAVELIĆEVOM HRVATSKOM LOGORU STARO SAJMIŠTE

Veoma je žalosno konstatovati osnovnu činjenicu, da ni dan danas nije poznato izvesnoj beogradskoj, rajetinskoj, izdajničkoj, idolatriskoj i okultnoj Brozovoj podjarmljenoj, denacionalizovanoj i degenerisanoj „eliti“, da se koncentracioni logor na Starom sajmištu nalazio u Pavelićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja je bila pod okriljem zloglasnog nemačkog rajha. U vezi sa izvesnom idolatriskom i okultnom beogradskom masonsko-marksističkom rajetinskom elitom, neće biti na odmet da ovde citiramo jedan detalj iz značajne rasprave prof. dr Mirka M. Kosića, koju je objavio pod naslovom „Zablude i zamagljivanje u našoj politici“, gde doslovno stoji: “Oni koji 1918. godine uobraziše da mogu „sve do Graca“ doteraše sa svojom „državotvornošću“ dotle da je Hrvatska Banovina 1939 bila na

Đurđica Dragaš: KRV NA KAMENU

Posveđeno svim nevinim žrtvama ustaškog logora Slana na ostrvu Pagu. Vezaše mi kamen oko vrata.Odvuče me na dno,plavo i samotno.Nestade mi daha u grudima,zaboli me so na ranama.Al’ trajaše kratko.Oslobodi me smrt,bela i svečana. Gledam gore ka pučuni.Gledam krvnike.Krvave im oči, krvave im ruke, krvavo im more.Al’ ne mogu mi više ništa,ovde na dnu gde ribe spavaju,ovde na dnu gde sanjam zlaćanu njivu, kućicu belui ruke dečje oko vrata. Ne mogu mi ništajer moga tela nema više.Ne bole me krvavi tabani,iščupani nokti,razderane grudi. Ne boli me ni duša,i nju je smrt rodila ponovo.Da luta,da gleda,Da pamti. I poješće more moje telo,kosti će moje postati pesak,al’ duša će lutati po kamenu

Nikola Milovančev: Dokazana saradnja Hebranga sa Gestapoom i ustašama

Hebrangova saradnja sa nemačkim okupatorom i sa ustašama bila je opovrgavana od strane pojedinih istoričara i publicista, što sada više neće biti moguće. U jednoj hrvatskoj istorijskoj publikaciji („Zbornik Janković“, br. 4) objavljen je, u hrvatskom prevodu, članak Nikole Milovančeva „Milan Žugelj i Andrija Hebrang u dokumentima beogradskog Gestapoa i UDBE“. Milovančev u svom radu navodi 19 arhivskih dokumenata nacističke tajne policije (Gestapo) i jugoslovenske komunističke UDBE. Ta arhivska građa u potpunosti razotkriva činjenicu da je Andrija Hebrang, ratni (1942-1944) sekretar Komunističke partije Hrvatske, 1942. započeo saradnju sa Gestapoom, uz očito znanje ustaške tajne službe. Dokumenti se odnose na slučaj hapšenja u Zagrebu Andrije Hebranga 1942, nakon kojeg je u Beču uhapšen njegov

DOKUMENTARNI FILM “GARAVICE”

Pogledajte film „Garavice“ 07. septembra 2024. od 21. čas na RTRS-u. Dokumentarni film GARAVICE predstavlja priču o jednom od najvećih stratišta srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. Film objašnjava i posljedice koje su uslijedile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu. Pogledajte film „Garavice“ 07. septembra 2024. od 21. čas na RTRS-u. Biblijsku tragediju obilježila je i nasilna islamizacija i pokatoličavanje Srba, umiranje i ostavljanje djece u smetovima Grmeča. Sudske presude i arhivska građa zabilježili su zločine iz strasti, skidanje krvave odjeće sa unakaženih srpskih žrtava i učešće djece muslimanskih i hrvatskih ustaša u zločinima. Film je baziran na

Jovan Mirić: Trudnice i porodilje u NDH

U izveštaju dr Stacija višoj italijanskoj komandi 1941. navodi se da je veliki broj ljudi ubijen tvrdim predmetom, da je nađeno nekoliko ženskih leševa sa isečenim grudima, te nekoliko trudnica rasporenih stomaka i u stomacima deca zašivena žicom. Ante Pavelić sa franjevcima (Foto: IN4S) Žena Dušana Vurune iz Vodičeva, Gospa, rođena 1916. godine, bila je u visokoj trudnoći kada se, na Ilindan 1941. godine sa brojnim zemljacima sklonila u podrum svoje kuće. Dok su svi drugi izašli pred ustaše iz podruma, Gospa je ostala u podrumu. Pored nje bio je i njen četvorogodišnji sin Milorad. Njega su pred majkom mrcvarili i zaklali. Potom su uhvatili majku, rasporili joj stomak, muško

Godišnjica zločina nad dvije hiljade nevinih Srba u Bosanskoj Bojnoj

22. avgusta 1941. godine dan genocida nad srpskim stanovništvom u Stabanidži, Zborištu, Gradini, Glinici, Poljani, Bojni, Varoškoj rijeci i Crvarevcu Dana 22. avgusta pomolimo se za duše nevino poklanih i živih spaljenih srpskih žena, dece staraca iz srpskih sela Stabandža, Zborište, Gradina, Glinica, Poljana, Bojna, Varoška Rijeka i Crvarevca, od strane njihovih muslimanskih komšija iz Bosanske Otoke, Bužima, Varoške Rijeke, Crvarevca, Vrnograča i drugih muslimanskih sela. Na taj dan 1941. godine vojno sposobni muslimani predvođeni žandarmerijskim narednikom Pilingerom, naoružani noževima, sekirama, kosama i drugim hladnim oružjem, su krenuli u „hajku“ na srpsku nejač u navednim selim i sve žene i decu, koje su stigli, poklali tamo gde su ih stigli, koga

Godišnjica: Ustaše pobile 24 srpska stanovnika sela Pavići na Kordunu

Svjedočenje Stanke Pavić iz sela Pavići, Prisjeka, Vojnić, Kordun. „Moje malo selo nalazi se ispod šume Markovca, nedaleko Prisjeke u općini Vojnić. Početkom jula 1941. godine došla je u Prisjeku i u njoj se zadržala manja ustaška jedinica. Tu je formirala i svoju ustašku općinsku vlast. Ustaše su obilazile naše kuće. Nisu još nikoga dirale. Govorile su da pređemu u katoličku vjeru i tako ćemo svi biti slobodni. Međutim, samo nakon par dana počeli su hapsiti i odvoditi naše muškarce. Ljudi su se uplašili i počeli se sklanjati u šume. Prestali smo ići u Prisjeku po sol, petrolej, duhan i ostale kućne potrepštine. Selom je zavladao strah. Nismo znali za

KOSTINA POTRAGA ZA OČEVIM GROBOM

Tu na Jadovnu, u vječitoj sjeni i tami bukava, u njedrima Velebita, našli su zlokobni smiraj duše mnogi Srbi. Među njima i otac Koste Popovića iz Sremskih Karlovaca. Piše: Tomo Radusin Tomiša Poslije velikih stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu, prvenstveno Srba Like, Krbave, Korduna i Banije, izvršena je planska kolonizacija Srba na područje Vojvodine. Samo na području Like od 10.264 nevinih žrtava hrvatske ustaše su ubile 8.733  ili 80 % Srba. U preseljenju, rđe od ljudi, neljudi ubili su 25. novembra 1944. godine 212 zaostalih mještana, Švaba, žena i djece kod Bačkog Gračaca i Odžaka. Komandant Vojne uprave za Vojvodinu bio je tada bivši španski borac, Rukavina Ivan, koji

Dević: Avgust: mesec srpskog raspeća. I vaskrsa?

Srpska istorija 20. veka toliko je stradalna da gotovo da nema meseca a da nije zabeležen primer gotovo biblijskog stradanja i satiranja našeg naroda. Mnogo toga je i izbledelo u kolektivnom pamćenju, ali sećanje na avgust 1914. u Mačvi ostalo je duboko urezano u srpskoj duši – delom zato što je te zločine potresno opisao Arčibald Rajs, a delom i zato što su ih počinili “Švabe što govore naški“, kako je govorio Milutin, književni junak Danka Popovića. A i zbog razmera: mesta poput mačvanskog Prnjavora u tom ratu izgubila su i trećinu svog stanovništva. Sećanje na genocidne zločine Bugara u Surdulici (1915) i Toplici (1917) takođe nadilaze lokalna sećanja. Kada

Ostaci fabrike sapuna koji su pravljeni od logoraša (Foto: Novosti)

Potresno svedočenje: Sa 14 sam odvedena u Jasenovac

Demirovac – Devet grobnih polja na području Donje Gradine kod Kozarske Dubice osam decenija opominju i kriju strašnu istinu o zločinačkom ustaškom pohodu pod okriljem Nezavisne Države Hrvatske. Tokom Drugog svetskog rata, u zloglasnom logoru Jasenovac na najmonstruozniji način ubijeno je 700.000 ljudi, među njima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista i 20.000 dece. Preživeli logoraši bili su svedoci stravičnih ubistava celih porodica. Milica Sekulić (87) iz sela Demirovac izgubila je brojne članove porodice. „To su bile strahote, neljudske, strašne. I sada kada se setim, plačem. Imala sam svega 14 godina kada sam dovedena u Jasenovac i svega se sećam. Dovedena sam sa majkom i sestrom.“ Pokušala sam

Foto Arhiva "Novosti" Deca nemilice ubijana u logoru u Jasenovcu

SLOBOŠTINA 16.08.1941. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare

Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona izbeglica sa Kozare. „Po nalogu bojnika Luburića s njima se ima strogo postupati, ne smiju im se davati propusnice za kretanje, izuzev onih koji su se prijavili za rad u Nemačkoj“, – kaže se u jednom ustaškom izveštaju. 155 wagons of refugees from Kozara were brought to the territory of Slavonska Požega in July 1942. „Under the order of major Luburić they are to be treated sternly. They are not to be issued passes for movement, except those that have applied for labor in Germany“ – stated in one of the Ustasha reports. Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942.

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.