arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
veritas2.jpg

Savo Štrbac: USTAVNA “POBUNA” U VRIJEME PANDEMIJE

17. april 2020.

Ovih dana dobio sam odluku Ustavnog suda Hrvatske (Broj: U-III-3521/2018 od 10. marta 2020) kojom se ustavna tužba Nedjeljka Blagojevića odbija u dijelu koji se odnosi na povredu prava na pravično suđenje a odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu prava na život, koja prava garantuje i Ustav RH i evropska Konvencija o zaštiti ljudskih prava. Podnosilac ustavne tužbe je Srbin, koji je do 1. maja 1995. živio u SAO “Zapadna Slavonija”, čiji je sin Tihomir (25) ubijen 28. aprila 1995. na benzinskoj pumpi kod motela “Slaven” u blizini Nove Gradiške, pored autoputa Beograd – Zagreb (nekada put “bratstva i jedinstva”), gdje je došao po gorivo. Ovo ubistvo je

Ranko Radelić: Slučajnost ili slučaj?

6. april 2020.

Podozrivost se pojavila još 2011. kada je novoosnovano Zavičajno udruženje „Bilogora“ organizovalo obilježavanje 20 godina od egzodusa iz zavičaja i parastos za stradale. Izvor: Još neobjavljena knjiga autora Ranka Radelića – april 03, 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. U naivnoj nadi da će to za tadašnje medije predstavljati vijest koja će se u bar dvije rečenice pojaviti i u udarnom terminu, a potomke Krajišnika ohrabriti da njeguju ono što se danas popularno

Roman “Bljesak” – priča o ratu, stradanju i dostojanstvu

16. decembar 2019.

U Banjaluci je sinoć promovisan roman “Bljesak” Željka Mandića koji govori o ratu u Zapadnoj Slavoniji. Mandić je rekao da je ovo antiratni roman koji “više govori o nama nego o drugoj strani”. “To je priča o junaku koji proživljava taj rat i kroz svoje lične tragedije i dileme pokušava da iz njega izađe kao čovjek i da se od onoga sa čim je suočen u ratu i stradanju izdigne riješen svih moralnih dilema, spreman da nastavi život”, rekao je Mandić novinarima u Banjaluci. Prema njegovim riječima, čitalac romana bi trebalo da se “prebaci” u vrijeme rata da bi osjetio kako je tada živio čovjek oko koga su padala granate

Hiljade Srba na Saboru u Krušedolu

25. maj 2019.

Na Fruškoj Gori, kod manastira Krušedol, danas je održan 13. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor „Krušedolska zvona“ posvećen srpskim žrtvama iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka. Njegovo preosveštenstvo episkop sremski Vasilije zahvalio je Srbiji što je nesebično primila prognanike i pružila im novi dom, te naglasio da nikad ne treba da se zaboravi ono što se desilo i šta se dešava srpskom narodu. – Hvala zemlji Srbiji koja nas je nesebično primila u svoje okrilje. Ne smijemo zato nikad zaboraviti da se okupljamo ovdje na ovom svetom mjestu, manastiru Krušedol. Manastir Krušedol je zborno mjesto svih Srba, ma odakle došli i prišli, ovde su svoji na svom na svom. Posebno ove

Prvo „pomjerili“ Srbe u Ustavu, pa krenuli u nezavisnost

20. maj 2019.

U Hrvatskoj se obilježava 29 godina od referenduma o samostalnosti, u kojem se 93 odsto birača izjasnilo da želi nezavisnu državu, i to po novom ustavu, u kojem su Srbi prestali biti narod i postali nacionalna manjina. U Ustavu SR Hrvatske iz 1974. godine navodi se da je „SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive“. Međutim, u Ustavu Hrvatske, koji je 1990. godine pisao tada vladajući HDZ, unesene su izmjene. „Republika Hrvatska ustanovljava se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika drugih naroda i manjina, koji su njeni državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Italijana,

Bljesak smrti

15. maj 2019.

Na tribini u Privredniku ‘VRA Bljesak – pogled sa žrtvine strane’ žrtva Bljeska Miroslav Vuković iznio je potresno sjećanje na stradanje svoje porodice u selu Medari Hrvatska govori o svojim vojnim akcijama kao primjerima vojnog umijeća i humanosti; no protjerani Srbi pamte drugačije slike – egzodus, ubijanje civila i bombardiranje izbjegličkih kolona – rečeno je na tribini ‘VRA Bljesak – pogled sa žrtvine strane’ u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu uz podsjećanja da za tada počinjene masovne zločine nitko nije odgovarao. – Selo Medari bilo je na liniji razdvajanja i u selu nije bilo nikakvih jedinica. Uoči 1. maja sve je bilo mirno. Otac i ja smo došli iz Bosanske Gradiške,

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Zatiranje Srba – Najveći „domet“

14. maj 2019.

Nekadašnji jugoslovenski general i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji dan rođenja danas proslavljaju u Hrvatskoj, dovršio je ustašku strategiju „konačnog rješenja srpskog pitanja“ – ukinuo je ustavnu ravnopravnost Srba i etnički očistio srpske krajeve u Hrvatskoj. Pod Tuđmanovim vođstvom izvedene su akcije „Bljesak“ i „Oluja“, u kojima je iz Hrvatske protjeran najveći dio srpskog stanovništva. Imovina Srba je popaljena, a u hrvatskim gradovima mahom su ostajali bez stanova i radnji. Za vrijeme Tuđmanovog predsjednikovanja Srbima je ukinut konstitutivni status, koji su imali koliko zbog istorijskog trajanja u Hrvatskoj, toliko i zbog genocida koji je nad njima počinjen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali i zbog zasluga za oslobođenje Hrvatske 1945.

Pomen žrtvama Bljeska u Okučanima

2. maj 2019.

Nakon Bljeska zapadna Slavonija je ispražnjena od stanovništva srpske nacionalnosti, ali mi je drago da se život vratio u ta područja, kazao je Nikola Ivanović Prvog majskog jutra, u crkvi Svetog Dimitrija u Okučanima, održano je molitveno sjećanje za sve srpske žrtve operacije Bljesak, provedene 1. i 2. maja 1995. godine, u kojoj je pobijen veliki broj srpskih civila, a stanovništvo je doživjelo veliki egzodus. Liturgiju i pomen služilo je cjelokupno sveštenstvo Pakračko-slavonske eparhije, kao i dvojica sveštenika iz Osječkopoljske i baranjske eparhije. Crkva je bila puna vjernika kojima su mnogi rođaci i članovi porodice pobijeni u Bljesku, predstavnika Srba u Hrvatskoj i predstavnika Srbije. Osim saborskog zastupnika Borisa Miloševića, pomenu

Štrbac: Ista slika i nakon 24 godine- Hrvati slave, Srbi tuguju

1. maj 2019.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je da još niko nije odgovarao za ratni zločin nad Srbima zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji „Bljesak“ kada je ubijeno 283 Srba, među kojima 114 civila, istakavši da je i poslije 24 godina slika ista jer Hrvati slave, a Srbi tuguju. „Prođoše 24 godine, a slika ista. Danas u Okučanima slavlje, cijeli državni vrh Hrvatske, parade, a mi ovdje u Srbiji, Republici Srpskoj i širom svjeta gdje su se rasuli Srbi iz zapadne Slavonije i iz Krajine, tugujemo“, rekao je novinarima Štrbac, koji je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu prisustvovao parastosu žrtvama „Bljeska“. On je naveo da niko nije odgovarao za zločin

Beograd: Parastos za srpske žrtve „Bljeska“

1. maj 2019.

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, danas je povodom 24 godine od hrvatske vojne agresije „Bljesak“, služen pomen za 283 ubijena lica srpske nacionalnosti, a pravde za ove žrtve i dalje nema. Parastosu, u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, prisustvovali su izbjegli Srbi iz Hrvatske, te predstavnici udruženja porodica žrtava, koji su došli da se pomole za duše nevino ubijenih u hrvatskoj akciji „Bljesak“. Predsjednik Upravnog odbora Srpske koordinacije porodica nestalih lica Dragan Pjevač rekao je Srni da je među ubijenim i 57 žena i devetoro djece, ali da pravde za srpske žrtve do današnjeg dana nema jer niko nije osuđen za te zločine. „Hrvatska danas slavi. Šta

Zagreb da procesuira odgovorne za „Bljesak“ i riješi pitanje nestalih

30. april 2019.

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica na prostoru bivše Jugoslavije traži od nadležnih organa u Hrvatskoj da procesuiraju odgovorne za hrvatsku akciju „Bljesak“ u kojoj je prije 24 godine ubijeno 283 Srba, a njih 15.000 protjerano sa područja zapadne Slavonije. Iz Koordinacije traže da nadležni organi konačno privedu pravdi naredbodavce, organizatore i izvršioce ratnih zločina nad nevinim srpskim civilima. „Umjesto što više od dvadeset godina hrvatski državni vrh svake godine slavi akciju `Bljesak`, bilo bi civilizovano, humano i ljudski da zvaničnici Hrvatske osude zločine koji su počinjeni u navedenoj akciji, upute javno izvinjenje porodicama žrtava i izvršioce privedu pravdi“, ističu iz Koordinacije. U saopštenju Koordinacija srpskih udruženja

Još niko nije odgovarao za zločine nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji

30. april 2019.

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je da 24 godine od egzodusa niko nije odgovarao za zločine nad Srbima zapadne Slavonije kojih je tada ubijeno ili se vodi kao nestalo 283, iako je to područje bilo pod zaštitom Unprofora. „Na području zapadne Slavonije počinjen je dvostruki genociod nad Srbima, i to od 1941. do 1945. godine, te od 1991. do 1995. godine, posebno na području Pakračke Poljane i Marinom Selu gdje su hrvatske paravojne formacije Tomislava Merčepa zvjerski pobile srpske civile izvan prostora borbenih dejstava“, rekao je Žarković Srni. Istakavši da je Hrvatska unaprijed pripremila agresiju na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i zapadnu Slavoniju koja je

Bljesak

O obilježavanju „Dobrovoljačke“ i egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije

30. april 2019.

Povodom predstojećih obilježavanja egzodusa Srba iz zapadne Slavonije 1995. godine i stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, danas će u Banjaluci biti održana konferencija za novinare, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. Ovi istorijski događaji obilježavaju se na najvišem republičkom nivou u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, navodi se u saopštenju. Na konferenciji za novinare, koja će biti održana u 11.00 časova u pres-centru Vlade Republike Srpske, govoriće vršilac dužnosti pomoćnika ministra rada i boračko-invalidske zaštite Radomir Graonić. U akciji hrvatskih oružanih snaga „Bljesak“ na zapadnu Slavoniju, koja je bila pod zaštitom UN, ubijeno je ili se vodi kao

Bljesak

U srijedu parastos povodom 24 godine od stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji

29. april 2019.

Parastos za poginule u hrvatskoj vojnoj agresiji „Bljesak“ biće služen u srijedu, 1. maja, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, saopšteno je iz Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“. U saopštenju se dodaje da će parastos biti služen u 11.00 časova. Iz Udruženja „Suza“ navode da će tog dana, kao i svake godine, podsjetiti na razmjere zločina i položiti u Tašmajdanskom parku vijence i cvijeće na spomenik srpskim žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije. Prvog maja 1995. godine, za samo 36 časova, hrvatske vojne, paravojne i policijske snage, pod rukovodstvom Franje Tuđmana, protjerale su oko 15.000 Srba. Tada su ubijena ili nestala 283 lica, među kojima 57 žena i

Miodrag Linta

Linta: Neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika

6. april 2019.

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika Mire Bulja iz Mosta, Hrvoja Zekanovića iz Hrasta i drugih da hrvatske vlasti blokiraju Srbiju u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama. „Bulj i Zekanović dobro znaju anticivilizacijsku činjenicu da u Hrvatskoj postoji 36 poznatih grobnih mesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, a vlast u Zagrebu nema volju da se ekshumiraju“, naveo je Miodrag Linta u saopštenju. On je naveo da se jedno od tih mesta nalazi na kninskom groblju gde je sahranjeno 11 masakriranih Srba i jedan musliman tokom i posle zločinačke

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA