arrow up

Podijelite vijest:

Sveti Arhanđel Mihailo

Sav si oganj i revnost, sveti Arhistrateže Mihaile,

zato te molimo učmale duše naše zapali ognjem revnosti tvoje,

da bismo budne savesti uvek radosno služili zajedničkom Gospodu našem,

svesrdno se ugledajući na tebe, bezgrešnog i svetog brata našeg,

i vrhovnog vojskoviđu sve nebeske i zemaljske vojske Hristove.

Piše: Gordana Dostanić

Od kad pamte moje dečije godine, za slavskim stolom je uvek bila samo naša porodica. Naša baba, ni kad je ostala sama, bez zaštite iz doma i roda, nije odustala od svečarskog ručka. Slavskog. A slavu njoj i njenom nestasalom sinu niko nije preneo. Znalo se nekad da se na čestitanje odlazi u rodni dom da se starešini stisne ruka i potapše rame u muškom zagrljaju, nazdravi zdravica i založi zalogajem slavskog kolača od belog brašna.

Ali, oni, ti naši, otišli su svi jednog dana bez pozdrava, bez poruke, bez amaneta, bez reči…

Nije imao ko da nastavi molitvu i prinosi darove našem svecu pod našim krovom. Mogla je samo baba i sa njom njena deca, ali daleko od ognjišta, u svetu gde su se zatekli kad su rod nadleteli vrani gavran i ptica kukumavka. Kad ga je zadesila crna nesreća.

I sada, kad su već i praunuci babini stasali i čukununuke joj rađaju, za svečarskim stolom je okupljena porodica. Ili bar oni koji su od nje ostali i opstali i novi koji su na svet došli.

Nema zdravice od svečara sa predačkog praga. Ni mi odavde nemamo kome da ispevamo zdravicu, pa da nevidljivom dugom ujedinimo naše dve proslave: ovde i tamo. Može samo ovde, a tamo tišina nad našim kućama i torovima kojih više nema, nad našim imanjem koje tuđa ruka čuva.

Uoči praznika u mojoj sobi, pod ikonom Svetog Arhanđela, lagano gori kandilo, a slavska sveća pucketa plamenom u mesinganom svećnjaku na stolu prekrivenom belim damastom sa utkanim ružama razvijenih latica. Nad glavom, kraj uha, kao da čujem šapat babine molitve za njih koje je izgubila i one koji su joj ostali i nas darovali kao neki melem za ljutu ranu, duboku i krvavu i bolnu koja ne može zaceliti.

U treptaju tankog plamena sveće kao da vidim sve nas na okupu. Vidim ispod gustih brkova osmehuje se beli niz, svetluca radost u veselim očima, dve spletene kike teško pale na laka pleća devojačka, prati me stidljiv pogled koji šara ispod bele bošče… Topli plamen sveće greje kao dedin zagrljaj… Vidim kako je i naše visoke, kamene dvore ozarila radost. Sveti Arhanđel nas obgrlio krilom čuvara, a preko polja, kao šuškavi saten, šumi pesma. Svi smo tu kao u nekom rasutom, lakom nizu. Kao mrvice slavskog kolača na belom damastu sa utkanim ružama razvijenih latica…   

A napolju sitna jesenja kiša lagano kuca po prozoru. Možda mi se to oni javljaju da zajedno proslavimo našeg sveca.  


Od istog autora:

Gordana Dostanić: Plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja

Gordana Dostanić: ZAOSTAVŠTINA LIVANjSKIH SRBA

Gordana Dostanić: Pag – njihovim senima

Gordana Dostanić: Stepinac je briga Vatikana, a naša širenje istine o NDH

VELEBIT – SRPSKO SVETILIŠTE

TO JE NAMA LIKA

Za pomen žrtvama ili Ognjena Marija 1941. godine

Srpski Velebit

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​