arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Sutra 102 godine od potpisivanja Krfske deklaracije

Sutra se navršavaju 102 godine od potpisivanja Krfske deklaracije o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca.

Krfska deklaracija je potpisana 20.07.1917. na Krfskoj konferenciji. Potppisnici su bili Nikola Pašić i Ante Trumbić.
Krfska deklaracija je potpisana 20.07.1917. na Krfskoj konferenciji. Potppisnici su bili Nikola Pašić i Ante Trumbić.

Krfsku deklaraciju su 20. maja 1917. godine na grčkom ostrvu Krf potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i Ante Trumbić, predsjednik Jugoslovenskog odbora sa sjedištem u Londonu, koji je predstavljao Slovence, Hrvate i Srbe pod austrougarskom vlašću, a odredbe iz te deklaracije prihvatio je i Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje.

Deklaracijom su južnoslovenski narodi u Austrougarskoj zatražili ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom u zajedničku državu pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, na čelu sa dinastijom Karađorđevića.

Srbi, Hrvati i Slovenci označeni su kao troimeni narod u tekstu deklaracije, koja je garantovala ravnopravnost imena, simbola, pisama i vjeroispovjesti „pravoslavne, rimokatoličke i muhamedanske“.

U tekstu se ističe da bi ujedinjeni narod Srba, Hrvata i Slovenaca sastavljao državu koja bi brojala oko 12 miliona državljana, a bila bi garancija narodne nezavisnosti i svestranog narodnog kulturnog napretka, jak bedem protiv germanskog nadiranja, nerazlučni saveznik svih onih kulturnih naroda i država koje su istakle princip prava i slobode naroda i princip međunarodne pravde i dostojan član nove međunarodne zajednice.

Konferencija na Krfu trajala je od 15. juna do 20. jula 1917. godine, a najveći dio rasprave bio je posvećen pitanju uređenja države, o čijim osnovama su se najviše razmimoilazili stavovi dvije delegacije.

Na kraju je zaključeno da će o uređenju buduće države odlučiti Ustavotvorna skupština nakon ujedinjenja kvalifikovanom većinom.

Krfska deklaracija nije bila obavezujući pravni akt, ali je imala politički i moralni značaj.

Srpska vojska je sa francuskim saveznicima probila Solunski front u septembru 1918. godine, a 1. decembra je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​