arrow up

Podijelite vijest:

Stogodišnjica Velikog rata

Ambasada Srbije u Velikoj Britaniji obeležila je stogodišnjicu

Prvog svetskog rata i proslavila Međunarodni dan žena sa izložbom o
škotskim bolničarkama i njihovoj ulozi u Velikom ratu, koju je osmislila
Zvezdana Popović, u slavu žena i njihove hrabrosti koje su uticale na
mnoge živote, posebno u Srbiji.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/britic.jpg

 

Izložba je priređena u čast britanskih
lekara i medicinskih sestara čiji je posvećeni rad ugrađen u dobre
odnose između srpskog i britanskog naroda koji traju do danas.

Veče u ambasadi Srbije u Londonu je još
jedan u nizu važnih događaja za unapređenje srpsko-britanskih odnosa
Godine 2012. obeležena je 175 godišnjica srpsko-britanskih diplomatskih
odnosa, odnosa koji su svoj najsjajniji period imali upravo između 1914.
i 1918. godine.

Kanadska spisateljica Luiz Miler
predstavila je svoju knjigu « Naš brat – Жivot kapetana Flore Sands « o
životu i dostignućima čuvene medicinske sestre, u kojoj je objašnjeno
zašto je Flora Sands dobila orden s Karađorđevom zvezdom, a najveće
odlikovanje u srpskoj vojsci .

Knjiga Luiz Miler govori o časti, vrlini i
borbi za ženska prava, zbog toga što su se britanske bolničarke
dolazeći u Srbiju rukovodile hrišćanskim moralom, idejom da imaju
misiju, da je žrtvovanje za dobro drugoga njihov smisao života. Flora
Sends prešla je Albaniju sa srpskim vojnicima, stekla je njihovo
poštovanje i prihvatili su je kao punopravnog brata, ona je za njih bila
oličenje savezništva Velike Britanije.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/britic1.jpg

Sendi Vilson , praunuka dr Evelin
Haverfild i Ben Johnston, praunuka brata Flore Sands, potvrdile su to
tako što su podelile sa publikom u ambasadi porodične uspomene svojih
slavnih predaka i potvrdile svoju duboku i posebnu vezu sa Srbijom.

Profesor Srboljub Жivanović je s ispričao
priču o pomoći koje su škotske medicinske sestre za vreme Velikog rata
pružile njegovom ocu. To je bila jedna od neverovatnih priča o opstanku i
nadi koja je dirnula sve prisutne.

Veče se završilo dokumentarnim filmom
BBS – ja iz 1969. „Svedoci jučerašnjice“ , koji govori o četiri britanske
žene koje su radile u Srbiji tokom Velikog rata. Vrednost ovog filma je
u izvanredno prikazanom rađanju osećanje potrebe ove četiri žene da
ostanu u Srbiji i zaštite narod među koji su došle sasvim slučajno i
kako je ta odluka uticala na to da se njihov život iz osnova promeni.

Izvor: Dijaspora.gov.rs

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​