arrow up

Podijelite vijest:

Srbija menja prioritete bezbednosti

Vlada formirala radnu grupu za izradu novih strateških dokumenata. Odgovor države na pretnje poput terorizma, migranata…

Država sprema odgovor i na globalnu izbegličku krizu
Država sprema odgovor i na
globalnu izbegličku krizu

Opasnosti i rizici koji će pretiti Srbiji i njenim građanima u narednoj deceniji biće pobrojani u novoj strategiji nacionalne bezbednosti. Vlada je nedavno formirala radnu grupu za izradu odbrambenih dokumenata čiji će nacrt biti završen sledeće godine. Od najvažnijih strategija očekuje se da odrede desetogodišnji razvoj sistema odbrane, ali i da ponude odgovore na niz uslova koje će Srbija morati da ispuni na evropskom putu.

Najveći izazov za radnu grupu koju čine predstavnici ministarstava odbrane, unutrašnjih i spoljnih poslova i drugih Vladinih resora biće usklađivanje navedenih rizika i pretnji sa zahtevima briselske administracije. U postojećim aktima, usvojenim 2009. godine, kao najveći bezbednosni izazov Srbije navedeno je jednostrano proglašena nezavisnost Kosova i Metohije.

Iz Brisela su još prošle godine stigli signali da EU očekuje da Srbija uradi reviziju Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane. Evropski zvaničnici očekuju da država smanji akcenat koji je u ovim dokumentima stavljen na Kosovo, a trn u oku im je i opredeljenost za razvijanje posebnih odnosa sa Rusijom. Beogradu je preporučeno i da olabavi veze sa Banjalukom, kao i da u svim planskim i odbrambenim dokumentima priključenje EU navede kao najvažniji spoljnopolitički cilj.

Pored Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane, na spisku za rekonstrukciju su i Dugoročni plan razvoja i Bela knjiga sistema odbrane. U drugoj fazi, ovim strategijskim dokumentima biće prilagođeni niži akti – Doktrina Vojske Srbije, Strategijski pregled i Plan odbrane…

U Ministarstvu odbrane koje je među nosiocima ovog posla navode da je reč o redovnom ažuriranju ovih akata, budući da se puno bezbednosnih faktora promenilo od 2009. godine.

– Radna grupa temeljno će razmotriti sve rizike i pretnje sa kojima se trenutno suočava Srbija, ali i one koji mogu da se jave do 2027. godine. Ona će biti sistemski odgovor države na pojave poput migrantske krize, terorizma, verskog ekstremizma ili pozicioniranja u globalnim gibanjima. To su najznačajna pitanja bezbednosti građana i buduće delovanje Vojske Srbije.

Da je periodična promena strategijskih dokumenata u svetu redovan posao navodi i profesor Fakulteta bezbednosti Milan Mijalkovski. On ne želi da prejudicira osveženi sadržaj ovih dokumenata, ali naglašava da bi brisanje rizika i pretnji proisteklih iz jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova bilo neprihvatljivo.

– Pojedine države svoje strateške dokumente inoviraju na četiri godine. Rusija je sve svoje planove oročila do 2020. godine. Promena naših dokumenata je opravdana, ali uz uvažavanje svih realnih činilaca bezbednosti – navodi Mijalkovski.

OPREDELJENI ZA EU I RUSIJU

GLAVNO opredeljenje Srbije navedeno u postojećoj Strategiji nacionalne bezbednosti jeste usklađivanje spoljne i bezbednosne politike sa EU. Naglašeno je i učešće u NATO programu “Partnerstvo za mir”. Posebno mesto u ovom dokumentu imaju posebne veze sa Republikom Srpskom, Ruskom Federacijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, Indijom i Brazilom, kao i saradnja sa Pokretom nesvrstanih.

Autor: R. DRAGOVIĆ

Izvor: NOVOSTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​