arrow up

Podijelite vijest:

SPOMENIK VOJNICIMA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE PALIM TOKOM APRILISKOG RATA

Na hrišćanski praznik Cveti, na mestu gde su se pre osam decenija, vojnici Kraljevine Jugoslavije suprotstavili nadolazećim nemačkim jedinicama tokom Aprilskog rata, podignut je i osvećen spomenik palim vojnicima. 


Prema rečima Petra Samardžića, zamenika  gradonačelnice koji je otkrio spomenik, Mitrovačke branioce činile su policijsko-žandarmerijske i dobrovoljačke jedinice iz Srema i Mačve, združene u “Mitrovački odred” koji je imao zadatak da štiti pontonski most i osigura transport ljudi i materijala preko Save, sve do stvaranja prilike za sopstveno prelaženje u Mačvu. 
Tragičnog desetog aprila, dok je u Zagrebu čitan proglas o osnivanju NDH, na ovom prostoru vodile su se borbe koje su okončane dva dana kasnije slomom jugoslovenske odbrane. 
Koliko je vojnika poginulo, na žalost nije poznato. U jednom nemačkom izveštaju navodi se da su u zoru 12. aprila, mrtvi jugoslovenski vojnici, branioci mitrovačkih barikada, koje su simbolično i predstavljene u sklopu spomenika, ležali duž čitavog keja. Nemci su ih pobacali u Savu, a tela i rasute vojne tehnike bilo je sve do Trga Ćire Milekića. 
Otkrivanjem ovog spomenika, odajemo poštu palim vojnicima i sećamo se godina otpora i stradanja u ratu u kojem je i nad građanima Sremske Mitrovice, izvršen genocid o čijim razmerama javnost i danas, na žalost, malo zna. 

Kako ističe Stevo Lapčević, novinar i inicijator događaja, radi se o spomeniku ljudima koji su znali da život vredi više nego što oko može da dobaci i koji su, polazeći od te istine bili svesni svojih dužnosti. Dužnost je reč koja nas sve veže. Mi dugujemo palim vojnicima kraljevske jugoslovenske vojske i taj dug posle osam decenija danas otplaćujemo. 
Ovaj spomenik, koji govori o dužnosti, datoj reči i ispunjenoj zakletvi, opominje na te naše dužnosti. 
Slava junacima „Mitrovačkog odreda“, slava kraljevskim jugoslovenskim vojnicima! 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​