arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Boris Begović: Čas anatomije zla

Usvajanje rasnih zakona u NDH nije bila puka imitacija nacističkih, nirnberških zakona, već je postojao visok stepen autonomije u tom zlokobnom poslu Piše prof dr. Boris Begović Retke su naučne konferencije koje počinju minutom ćutanja. Ovaj minut je jako dugo trajao. S jedne strane je vladala turobna atmosfera zbog teme konferencije, a sa druge strane se rasplamsavala diskusija i istraživački entuzijazam naučnika koji su pripremili referate o „Pravnom poretku NDH”. Upravo tako je nazvana konferencija koja je održana u četvrtak na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Otvarajući skup, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Sima Avramović  je naglasio da se u ovom slučaju radi o poretku zla, odnosno o poretku

IK-3 piloti

Vitezovi beogradskog neba: Šesti lovački puk!

Naša zemlja je oduvek imala pilote heroje. 6. aprila 1941. godine oni su branili Beograd: Miloš Žunić, poginuo kod Pančeva, Miho Klavora, poginuo kod manastira Krušedol, Vladimir Gorup, poginuo 7. aprila, Karlo Štrbenk, poginuo kod Glogonjskog rita, Dobrica Novaković, poginuo kod Beograda, Branislav Todorović, poginuo 7. aprila, Jovan Kapešić, poginuo kod Beške, Milivoje Bošković, poginuo kod Kovilja, Dušan Borčić, pao u Sarajevsku ulicu, Milutin Petrov, poginuo kod ušća Tise u Dunav, Živica Mitrović, poginuo kod Šida. Fašistička Nemačka je, bez objave rata, 6. aprila 1941. godine napala Kraljevinu Jugoslaviju. Napad je počeo snažnim udarima vazduhoplovnih snaga, specijalnim dejstvima i brzim prodorima oklopno-mehanizovanih jedinica. Glavni cilj napada nemačkog vazduhoplovstva je bio:

Konferencija „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

U Beogradu održana konferencija „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

English U četvrtak, 30. marta 2017. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu održana je konferencija „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ na kojoj su nastavnici tog fakulteta izložili referate usredsređene na spoznaju elemenata pravnog poretka NDH. U prvom delu konferencije, koju je otvorio dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor dr Sima Avramović, a posle uvodnih napomena profesora dr Borisa Begovića, izlaganja su bila posvećena pitanjima pravnosti poretka NDH (docent dr Miloš Zdravković), rasnom zakonodavstvu (profesor dr Zoran Mirković), organizaciji vlasti (profesor dr Tanasije Marinković) i pravnom ustrojstvu vojnih i policijskih snaga NDH (profesor dr Marko Davinić). U nastavku konferencije, izlaganja su bila posvećena krivičnom pravu NDH (profesor dr Igor

Beograd: predavanje na temu ,,Srpski nacionalni identitet u novom veku“

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 3. aprila 2017. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A), prisustvujete predavanju na temu „Srpski nacionalni identitet u novom veku“. O ovoj temi govoriće: doc. dr Miloš Ković (Filozofski fakultet, Beograd) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.     Svetosavska omladinska zajednica Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Kralja Petra br. 5, 11000 Beograd Telefon: +381 (64) 800 43 92 E-pošta: [email protected] Veb-portal: www.sozbg.rs

Izložba “Kraljevska porodica i Sokoli” u Beogradu

Sokoli su smatrali da su Karađorđevići  narodna dinastija. Prilikom svake posete došli bi da ih pozdrave. Kraljica Marija posetila je Dubrovnik 19. aprila 1923. Sokolsko društvo Dubrovnik pozdravilo je kraljicu korporativno 29. 4. 1923. u svečanoj povorci prilikom dana Zrinjsko-Frankopanovog i 6. 5. 1923. u povorci sa Đurđevdanskog uranka. (1) Sokoli su snimili film „Oj letni sivi sokole”. Na filmu je  prikazano taborovanje novosadske sokolske župe na Bledu jula 1934. Poselo u taboru posetila je kraljica Marija sa sinovima. (2) Sinovi kralja Aleksandra Petar, Tomislav i Andrija bili su članovi Saveza Sokola. Prestolonaslednik Petar bio je starešina Saveza Sokola. Prvi rođendan kralja Petra kao vladaoca Jugoslavije proslavljen je 1935. na

Beograd 1

Povest Sokolskog društva Beograd I

“Vežbaonica kod Saborne crkve” bio je odsek Sokolskog društva u Beogradu, od novembra 1921. do oktobra 1922.  U toj sali je pre Prvog svetskog rata vežbalo viteško društvo „Dušan Silni”. Kad je došlo do ujedinjenja sokolskih društava i viteškog društva „Dušan Silni” u jedno društvo „Sokolsko društvo Dušan Silni”, ta sala je ostala atletskom klubu „Sokolskog društva Dušan Silni”. Sokolsko društvo Beograd I osnovano je oktobra 1922. Vežbaonica osnovne škole kod Saborne crkve bila je magazin Ministarstva prosvete. Vežbaonica je ispražnjena leta 1921. Početkom 1922. odsek kod Saborne crkve bio je osposobljen za samostalan rad. Odsek je radio na obnavljanju sokolskih društava u Smederevskoj Palanci i Obrenovcu, na sletovima u

Crkva u Komogovini

Komogovljani, žrtve fašističke Nezavisne Države Hrvatske u II svjetskom ratu

Komogovina, selo na Baniji, imala je prije Drugog svjetskog rata 121 domaćinstvo i 612 stanovnika. U ratu ih je poginulo kao boraca partizanskih jedinica, ubijeno, nestalo ili umrlo od posljedica raznih bolesti 225, od toga 73 žene i 61 žitelj mlađi od 20 godina.  U jesen 1941. godine, hrvatski fašisti su pohvatali, u selu, na prevaru, s obrazloženjem da idu na razgovore, 33 mještana, od toga jednu ženu, odveli ih u Petrinju i pobili – na pravoslavni Božić, 7. januara 1942. godine. Ubijeni su: Svetozar Ćeto Borojević (rođen 1911), Stojan Borojević (1905), Dragan Dabić (1924), Dušan Dabić (1921), Đuro Dabić (1914), Ilija Dabić (1870), Jovan Dabić (Ilijin, 1903), Jovan Dabić (Petrov, 1903), Matija Dabić (1892), Nikola Dabić (1900), Stana Dabić (1898), Stanko Dabić (1910), Stevan Dabić (1860), Dušan Žižak (1891), Žarko Zebić (1924), Dragan Kordić (1907), Dušan Kordić (1922), Ilija Kordić (1896), Jovan Kordić (1895), Joco Kordić (1915), Milan Kordić (1923), Mićko Kordić (1905), Pajo Kordić (1918), Pero

Osnivanje Sokolske župe Cetinje

Sokolstvo je izuzetno cenilo značaj Petra Petrovića Njegoša za  srpski narod Hercegovine, Crne Gore i Primorja. Prilikom zvanične proslave prenosa  Njegoševih ostataka 1925. sa Cetinja u  grobnicu na Lovćenu, Sokolstvo nije bilo pozvano. Zato je cetinjski delegat na  glavnoj skupštini župe Mostar  predložio da  sokolstvo ponovo samo za sebe priredi svečanost. Na skupštini župe odlučeno je  da se održi svečana sednica u spomen Njegoša i da se položi venac na njegovom grobu na Lovćenu.  U dogovoru sa starešinstvom saveza rešeno je da starešinstvo župe zastupa kod svih svečanosti starešinstvo saveza. U Crnu Goru su krenuli župsko starešinstvo na čelu sa starešinom Čedom Milićem, uzorna odeljenja mostarskog sokolskog društva pod vođstvom

Nezadovoljstvo naroda se videlo na beogradskim ulicama Foto: Arhiva "Borbe"

Naslednici Crne ruke izvršili puč 27. marta

Ko je sve, i kako, pripremao državni udar protiv kneza Pavla Karađorđevića, u proleće 1941. Značajna dešavanja u istoriji jednog naroda, vrlo često, neophodno je nanovo procenjivati i ocenjivati. Pogotovu ako se posledice tih događaja osete tek mnogo, mnogo godina kasnije. Takav je neosporno slučaj i puč u Kraljevini Jugoslaviji koji se dogodio 27. marta 1941. godine. Ispravno razjašnjenje pojedinih velikih događaja biće zapravo zalog i za ispravne ocene gotovo svih glavnih tokova nacionalne istorije. Nekoliko desetina knjiga je objavljeno na ovu temu, što u zemlji, što u dijaspori, i one su uglavnom protivrečne. Jednu grupu autora činili su pučisti i njihovi simpatizeri, koji su branili svoju ulogu i relativizovali

Dragiša Vasić u uniformi

Prva biografija Dragiše Vasića

Knjiga Miloša Timotijevića o srpskom intelektualcu i patrioti. Voleo je svoj narod, ali ga je često i kritikovao Borba za srpsku nacionalnu ideju i demokratiju bila je okosnica života Dragiše Vasića, umetnika, pravnika, angažovanog intelektualca, političara, akademika, vojnika u svim ratovima od 1912. do 1945. godine. On je bio učesnik ili neposredni svedok najvažnijih događanja koja su potresala srpsko društvo u prvoj polovini 20. veka. Vasićeva ličnost i delatnost bile su izuzetne, kompleksne i protivrečne, baš kao i vreme u kome je živeo. Zato je veliki događaj objavljivanje knjige „Dragiša Vasić i srpska nacionalna ideja“, istoričara dr Miloša Timotijevića, u izdanju „Službenog glasnika“. To je prva biografija velikog intelektualca i

Sijekovac ,pravoslavna crkva (Foto/ilustracija)

Danas pomen Srbima ubijenim u Sijekovcu prije 25 godina

U Sijekovcu kod Broda danas će biti odata pošta Srbima iz ovog mjesta koje su prije 25 godina ubile regularne snage Hrvatske, zajedno sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama iz tadašnje Republike BiH. Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, te delegacija Narodne skupštine Srpske u kojoj su Vesna Jungić, Vukota Govedarica i Nedeljko Milaković. Obilježavanje 25 godina od prvog ratnog zločina počinjenog na teritoriji BiH će početi u 9.00 časova Svetom arhijerejskom liturgijom u Crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije, potom će u 10.30 časova biti služen parastos ubijenim srpskim civilima. Za 11.00 časova najavljeno je polaganje vijenaca na spomen-ploču, dok će u 13.00 časova biće održana

Krajina na Paliluli

Pozivamo Vas na manifestaciju ,,Krajina na Paliluli“

Gradska opština Palilula po prvi put organizuje manifestaciju ,,Krajina na Paliluli“ 25. marta 2017. od 14 do 16.30 časova. Želja nam je da okupimo  sunarodnike iz Krajine i preko Drine i stvorimo tradicionalnu manifestaciju koja će biti svojevrsni kulturni događaj. Pozivamo sva udruženja da preuzmu besplatne ulaznice na blagajni Centra za kulturu ,,Vlada Divljan“ (bivša Ustanova kulture Palilula), Mitropolita Petra 8. Nakon pesničkog takmičenja, izložbe i smotre KUD-ova svečani koktel u foajeu Centra. Učesnici: Slavomir Gvozdenović, Vasa Goločevac, Nebojša Devetak, Dušan Đaković, Ljubica Žikić, Mića Jelić-Grnović, Gordan Jež-Lazić, Miloš Kordić, Nikola Korica, Zdravko Krstanović, Aleksandra Kuprešanin, Milan Pađen, Nikola Rajaković, Ranka Srdić-Milić, Milivoj Ćuk Stručni žiri: prof. dr Dušan Ivanić,

© Sputnik/ Aleksandar Milačić

Kako sam raskrinkala Vokerovu obmanu u Račku

Danica Marinković, sudija u penziji i šef srpskog istražnog tima Okružnog suda u Prištini, prva je Srpkinja koja je ušla u selo Račak na Kosovu i Metohiji i žena koja je u Haškom tribunalu dokazala da u tom selu nisu ubijeni albanski civili, kako je tvrdio Vilijam Voker, šef verifikacione misije OEBS-a na Kosovu, već teroristi OVK. Upravo Račak je bio i neposredni povod za NATO agresiju na SRJ 1999. godine koja je počela na današnji dan. O tome, ali i o Hašimu Tačiju, Fatmiru Ljimaju i svemu što je proživela od NATO agresije do danas, Danica je zapisala u knjizi pod naslovom „Sudija u ratu i miru“. Kako kaže u razgovoru za Sputnjik, reč je o istorijskom romanu u kojem je kroz ličan, profesionalni

© Foto: Vladislav Dajković

Vojska Crne Gore zabranila pomen na prvu žrtvu NATO agresije

Članovi i aktivisti Demosa kao i svake godine na dan početka NATO bombardovanja krenuli su da polože cveće u kasarni u Danilovgradu, na mesto gde je pala prva nevina žrtva agresije u Crnoj Gori, ali ih vojska nije pustila u krug kasarne. Na meti prve večeri NATO agresije na Crnu Goru bili su kasarna „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima i radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice Vojske Jugoslavije na Obosniku u Boki Kotorskoj. Crni dim se vio i sa Crnog rta kod Bara. U kasarni u Danilovgradu poginuo je vojnik Saša Stojić iz Beograda. Građane i aktiviste Demosa, koji godinama svakog 24. marta polažu cveće na mestu gde je ovaj mladić izgubio život, dočekala je danas zaključana kapija. „Nismo došli

Višegrad - obilježeno 75 godina od usškog pokolja Foto: VN

O zločinu se decenijama ćutalo

Nakon sinoćnje izložbe i promocije trećeg izdanja knjige „Stari Brod zaboravljeni zločin“, u gradskoj galeriji, danas je kod Spomen-kapele u Starom Brodu nastavljeno obilježavanje 75 godina od ustaškog zločina u kome je ubijeno i u Drinu bačeno 6. 000 Srba, muđkaraca, žena i djece. Obilježavanju prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Na mjestu ovog strašnog ustaškog zločina našlo se i nekoliko preživjelih čija su sjećanja još uvijek svježa. Mara Subotić iz Pala kaže: – Imala sam samo šest godina kad smo stigli na Stari Brod, gđe mi je i otac poginuo. „Bio je je to užas, puni su mi opanci krvi bili dok sam gazila pored zaklanih i ubijenih.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.