arrow up

Podijelite vijest:

PRIKAZAN DOKUMENTARAC „SPOKOJ KRAJA“

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/spokoj-kraja.jpg

U Višegradu je sinoć prikazana prva, još nezavršena, verzija dokumentarnog filma „Spokoj kraja“ autora Milana Nikodijevića iz Vrnjačke Banje koji govori o ustaškom zločinu nad 6.000 srpskih civila u aprilu 1942. godine u višegradskom mjestu Stari Brod na Drini.

Direktor fotografije ovog dokumentarca Zoran Debeljak objasnio je da je njegova ekipa snimala i montirala film tri godine i da u njemu govori desetak staraca i starica, koji su preživjeli ustaški masovni pokolj žena, djece i staraca u Starom Brodu.

Pisac Momir Krsmanović rekao je da je iz Saveznog zavoda za statistiku uzeo podatke popisa stanovništva iz 1954. godine u kojima je precizirano da je u ustaškom pokolju u selu Miloševići i Starom Brodu iz opštine Pale, Olovo, Han Pijesak, Sokolac, Rogatica, Goražde i Višegrad stradalo 5.543 srpska civila.

„U dokumentu je precizno navedeno prezime, ime oca, ime, godina rođenja ubijenog civila, selo i opština iz kojih potiče, te ko je ubica“, kaže Krsmanović.

Načelnik opštine Višegrad Slaviša Mišković ističe da će lokalna administracija podržati ovaj i slične projekte o stradanju Srba u proteklim ratovima, a da se u njima obavezno mora da čuje i riječ nauke i sve to potkrijepi valjanim dokumentima da bi istina bila ubjedljivija.

Narodni poslanik Miroslav Kojić začuđen je da u vrijeme evropskih ideala postoji mjesto gdje je stradalo toliko srpskog civilnog stanovništva, a da se o njemu malo zna, jer je punih 60 godina istina o ovom događaju vješto prikrivana.

„Narodni poslanici iz istočnog dijela Republike Srpske pokrenuće inicijativu da ovo mjesto i događaj budu uvršteni u republički scenario obilježavanja značajnih spomenika i događaja iz istorije“, rekao je Kojić.

Srpske civile u Starom Brodu pobile su ustaše Jure Francetića. Na mjestu pokolja postavljena spomen-ploča sa velikim krstom koji dominira kanjonom Drine, a u toku je i gradnja spomen-kapele.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​