arrow up

Podijelite vijest:

Parastos za 2.300 Srba koje su poklale ustaše

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je parastos za 2.300 Srba koje su u samo jednom danu prije 75 godina poklale ustaše u ovom banjalučkom naselju, kao i obližnjim mjestima Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.

Srna foto: V. Stojaković
Srna foto: V. Stojaković

Služenju parastosa prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar pravde Srpske Anton Kasipović, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

Parastosu, nakon kojeg će biti položeni vijenci na Spomen-kosturnicu i održani prigodni govori, prisustvuju i predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambenog otadžbiniskog rata, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, potomci žrtava ovog ustaškog pokolja i brojni građani Banjaluke.

Prethodno je u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću služena Sveta liturgija.

Ustaše su u rano jutro 7. februara 1942. godine izvršile pokolj nad Srbima u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima, ubijeno je najmanje 2.300 ljudi, među kojima i 551 dijete.

Pod komandom nadporučnika Josipa Mišlova i fra Vjekoslava Filipovića iz takozvanog “Tjelesnog zdruga Ante Pavelića”, ustaše iz Zagreba i Banjaluke ubijale su Srbe bez ijednog ispaljenog metka – sjekirama, noževima i krampovima.

U romanu “Drakulići” pokojnog banjalučkog novinara Jovana Babića koji je godinama istraživao ovaj zločin, ističe se da pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja genocid.

Plan pokolja, prije koga su čak potrovani psi u tim selima – da ne bi najavili dolazak ustaša, razradio je stožernik za Hrvatsku krajinu Viktor Gutić zajedno sa fratrom Nikolom Bilogrivićem, dok se po monstruoznosti zločina istakao zloglasni fra Filipović, navodi se u ovom romanu.

U dokumentima, čak i onim iz ustaških izvora tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu.

Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja služi se parastos u naselju Drakulić.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Milaković: Dan ustaškog pokolja u Drakuliću proglasiti Danom žalosti

U Drakuliću počelo obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja

Klanje u rudniku „Rakovac“

75 godina od stradanja 52 učenika škole u Šargovcu

Tihomir Levajac: Priča koja luta svietom

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​