Spomenik „Gudovčan“ posvećen ustaškom masakru Srba, miniran je tokom proteklog rata, nažalost neće biti obnovljen – jer ne postoji nikakav odljev izvornog rada autora skulpture Vojina Bakića.
Izvor: Savez antifašističkih boraca i antifašista RH ; Autor: B.M.
NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima.
Nedugo nakon uspostave tzv. Nezavisne države Hrvatske, koncem aprila 1941., uhapšeno je dvjestotinjak Srba iz okoline Bjelovara koji su u sumrak provedeni kroz Gudovac do sajmišta i strijeljani. Na mjestu prvog masovnog pogubljenja je 1955. godine podignuta (1960. dograđena) spomen-kosturnica za 195 žrtava srpske nacionalnosti, koje su ustaše masakrirale 28. aprila 1941. godine.
Spomenik „Žrtva“ je djelo Vojina Bakića. Tokom proteklog rata spomenik je sravnjen sa zemljom, kosturnica minirana, ploče razbijene. U međuvremenu, spomen-obilježje je „sanirano“ – okoliš uređen, obnovljene su spomen-ploče s imenima pobijenih, a vraćeno je i postolje na koje bi se trebao ponovno postaviti „Gudovčan“, također rad kipara Vojina Bakića.
Nažalost, od povratka skulpture neće biti ništa!
Kako piše tjednik Novosti, nakon prošlogodišnjeg formiranja Inicijativnog odbora za obnovu devastiranog spomenika Vojina Bakića „Gudovčan“, razgovaralo se o mogućnostima obnove spomenika.
„Nažalost, nakon posjete Dušana Margetića i Dušana Zorića, članova Odbora Ministarstva kulture Republike Srbije i Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, mogli smo samo konstatovati da ne postoji nikakav odljev Bakićevog „Gudovčana“ – rekao je Nenad Nekvapil, koordinator Odbora i član Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Bjelovara.
Bakićev spomenik posvećen strijeljanju Srba gudovačkog kraja, koji se nalazio u zaštićenom Spomen-području, bezdušno je miniran i srušen s postamenta 1991. godine. Ostaci skulpture ležali su uz postament do 2010. godine.
Po kazivanju akademske slikarke Valerije Mrkobrad, ona je iste godine posjetila poprište sa snimateljem dokumentarnog filma o srušenim spomenicima antifašističkoj borbi i stradalom stanovništvu u Drugom svjetskom ratu.
Samo tri dana nakon ove posjete, ostaci su netragom nestali, a na zemlji su viđeni tragovi guma i ulegnute zemlje od odvlačenja Bakićeva djela.
Istoričarka umjetnosti Davorka Perić upoznala je Odbor da je Spomen-područje Gudovac, kao zaštićeno kulturno dobro, ponovo dobilo registracijski broj. S obzirom na činjenice i nemogućnost povratka izvornog Bakićevog rada, nakon izlaganja svih prisutnih, Odbor je prihvatio prijedlog unuka Vojina Bakića, Ane Martine i Vjere Bakić.
Kako bi Spomen-područje Gudovac ostalo trajno vezano i uz stradalništvo braće Bakić jer četiri Vojinova brata stradala su u bespućima Velebita i sistema logora Jadovno ali i Srba gudovačkog kraja, odlučeno je da se na postament postavi Bakićevo originalno djelo „Istovremenik“, uz dodatak „spomenika u spomeniku“, to jest, jednodimenzionalnog prikaza Bakićevog „Gudovčana“ s popratnim tekstom. „S ovom Odlukom biće upoznati UABA i ZUABA BBŽ, kao i VSNM BBŽ i Grada Bjelovara.
Sljedeći koraci su kontakti sa Konzervatorskim odjelom, u Bjelovaru i arhitektom Milanom Pezeljom, Ministarstvom kulture RH, Gradom Bjelovarom, bjelovarsko-bilogorskom županijom i Srpskim narodnim vijećem“, kazao je Nekvapil.
Vezane vijesti:
Prvi ustaški pokolj Srba desio se u Gudovcu 28-29. aprila 1941.
Odata počast ubijenim Srbima iz bjelovarskog kraja
Kalendar genocida: 28-29. april 1941. Godišnjica stradanja Srba u Slavoniji
Urušio se stari pravoslavni hram u Gudovcu
One Response
Nije loše što smo napustili današnju Hrvatsku. Alternativa je očito bila da nam se unuci zovu Ana Martina i Vjera.