arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
veritas.jpg

VERITAS: Povodom 33. godišnjice stradanja Srba u Mirlović Polju

5. septembar 2026.

Šestog septembra 1993. godine, u ranim jutarnjim časovima (oko 6.30), u selo Mirlović Polje kod Drniša upala je diverzantsko-teroristička grupa iz sastava Hrvatske vojske (HV). Područje se u tom trenutku nalazilo pod zaštitom UN-a i kontrolom vlasti Republike Srpske Krajine (RSK). U ovom svirepom napadu izmasakrirano je sedam srpskih civila. Selo je pre rata bilo mešovitog hrvatsko-srpskog sastava. Zbog blizine linije fronta, većina stanovništva je ranije izbegla, pa se u selu zatekao uglavnom stariji srpski živalj. Meštani su odlučili ostati kako bi čuvali kuće i stoku. Na taj korak su se odvažili ohrabreni prisustvom UNPROFOR-a, koji je godinu i po dana ranije preuzeo ulogu zaštitnih snaga u sektoru „Jug“. Međutim,

Uskočka šuma - ekshumacija

Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradišci

5. septembar 2026.

Izveštaj Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini – Povereništvo za okrug Sremski u Zemunu od 23. aprila 1946.  Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Beogradu, o rezultatima ekshumacije žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[1] ZEMALjSKA KOMISIJA ZA utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini POVERENIŠTVO ZA OKRUG SREMSKI U ZEMUNU Broj 397 Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[2] DRЖAVNOJ KOMISIJI ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA BEOGRAD Smatrajući za važno da se i pre početka rada upoznam sa pojedinostima i svim predradnjama ove ekshumacije odmah sam otputovao, i 14. IV 1946. god. u 9 sati

Jadovnička priča o Milici i Kati

5. septembar 2026.

Pajo je napravio drveni sanduk, svezao ga na motor i sam dovezao majčine kosti na rodni Kordun. Na Crkvištu, pravoslavnom groblju stanovnika Vojnića i okoline, stoji spomen obilježje porodice Petrović iz sela Knežević Kosa. Među njima je i spomenik Petrović Milici (1920-1941) i njenoj majci Petrović Kati (1896-1941). Ipak, Miličine kosti ne miruju na ovom groblju. Katine su kosti prenešene ovamo 1968. godine iz Like. Ovo je priča o njima… Prababa po ćaćinoj strani mi je iz kuće Petrovića iz sela Knežavić Kosa. Pavao Petrović “Pajo” je najstariji izdanak te familije. Predsjednik je, kako to danas kažu antifašističke i boračke organizacije (SABAH) u Vojniću. Jedan od posljednjih boraca “onoga” rata, u

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

4. septembar 2026.

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

Očevidac Vidas Radomir o stradalnicima logora na Pagu

3. septembar 2026.

Vidas Radomir iz Novalje na Pagu, dao je slijedeću izjavu kao svjedok, u Komandi mjesta Pag, 1945. god. ENGLISH »U sedmom mjesecu 1941. godine išao sam kući na odsustvo kao domobran. Iz Otočca sam prešao peko Gospića za Pag. Do Karlobaga sam htio da idem sa poštanskim autobusom. Pošto toga dana autobus nije išao morao sam potražiti drugo prevozno sredstvo. Tražeći doznao sam da ide ustaški kamion sa zatočenicima, koji su za logor na Pagu. Nekoliko dana ranije sam doznao da se je na Pagu osnovao logor, ali ni iz daleka nisam pomišljao na grozote, koje su se već odigravale u tom krvavom logoru. Opazivši kamion požurio sam k njemu,

Od „Za dom spremni“ do „Ubij Srbina“: Decenije anti-srpske mržnje koje Hrvatska nije iskorenila

3. septembar 2026.

Dok se Srbiji ovih dana ponovo drže lekcije o prošlosti, ratu i načinu na koji srpski narod treba da pamti svoje mrtve, u Hrvatskoj i dalje opstaju pojave koje su direktno usmerene protiv Srba — od ustaške simbolike i parola do pritisaka na srpsku manjinu. Najopasnije je što se deo tog nasleđa sve više prenosi na generacije koje ratove devedesetih nisu ni zapamtile. Nije potrebno tvrditi da svaki Hrvat mrzi Srbe. To nije ni tema ovog teksta. Tema je ono što je godinama vidljivo u hrvatskom javnom prostoru i što su, u velikoj meri, zabeležile i same hrvatske institucije. Tema su ustaški simboli. Tema je pozdrav „Za dom spremni“. Tema su

Pokolj u Gređanima i Čovcu

3. septembar 2026.

Da bi prikrila zločin nad Srbima u zapadnoj Slavoniji, Hrvatska je mnogim srpskim povratničkim prodicama za njihove ubijene članove 1991. godine priznala status civilne žrtve rata, uz obrazloženje da su ih ubili – “četnici“, a ne hrvatske paravojne grupe i vojnici?! U selu Gređani kod Okučana, u zapadnoj Slavoniji, 5. septembra 1991. godine pripadnici hrvatskih paravojnih formacija “Tigrovi“ izvršili su stravičan zločin nad desetinama srpskih civila i srpskim teritorijalcima od kojih se mnogi još vode kao nestali. Hrvatska paravojska upala je u srpska sela Gređane i Čovac nakon povlačenja bivše JNA na početne položaje na kanal Strug. U noći 5. na 6. septembar oko 22.00 časa paravojna grupa “Tigrovi” iz

Direktor sarajevskog ENERGOINVESTA svjedok Slane

2. septembar 2026.

Da su prognanici na Slanu stizali i iz Sarajeva svjedoči jedan od uglednih privrednika, koji godinama ni svojoj najbližoj okolini nije pominjao da je prošao paklene dane ovog logora. Danas je i on već pokojni, Emerik Blum. Svoju kratku izjavu o putu za Slanu dao je na zamolbu Orena Ružića, bivšeg partizana iz Paga koji se bavio historijatom Slane. Emerik Blum Emerik Blum: – »Uhapšen sam u Sarajevu 23. lipnja 1941. godine – kao komunista. Jedan mjesec su nas držali u zatvoru u Sarajevu. Nakon toga su nas postrojili u kolone i otpremili na željezničku stanicu gd‌je su nas utovarili na teretni voz. – Poslije tri dana stigli smo u

Bojan Vegara: Srpsko Sarajevo je tog ljeta `95 pobjedilo čitav svijet!

1. septembar 2026.

Prvu pobjedu nad NATO-paktom i njihovim avlijanerima zabilježili smo mi Srbi iz Srpskog Sarajeva ljeta Gospodnjeg 1995 godine. Prvo su napali muslimani sa četri svoja korpusa i podržani od strane NATO ariljerije sa Igmana.Imali su na raspolaganju samo na vanjskom prstenu oko 60 000 vojnika i unutrašnjem prstenu više od 70 000. Imali su 43 topa, 406 minobacača i 19 tenkova.Vojska Republike Srpske imala je 17 500 vojnika na prvoj liniji fronta, 41 top, 132 minobacača i 24 tenka.A Sarajevo je bilo ključ rata. Prvi dan su nam presjekli put između Semizovca i Srednjeg i zatvorili nas u totalni obruč. A onda smo ih potukli, da će to da pamte

General Mladić: Жivot, rat i nasleđe

1. septembar 2026.

Kad je jednom ušao u guslarsku pesmu, postao je legenda, koja, ma o kakvim zabranama da se radi, više nikada iz pesme neće izići. Legendi će narod oprostiti grehe, i hotimične i nehotimične. I kult Ratka Mladića bivaće među Srbima s vremenom sve veći. Nemanja Dević Kad je jednom ušao u guslarsku pesmu, postao je legenda, koja, ma o kakvim zabranama da se radi, više nikada iz pesme neće izići. Legendi će narod oprostiti grehe, i hotimične i nehotimične. I kult Ratka Mladića bivaće među Srbima s vremenom sve veći Kada je Ratko Mladić došao na ovaj svet, vodio se svetski rat, koji mu je sam odredio ime. Sam je

TO JE NAMA LIKA

31. avgust 2026.

Eto, došla sam ti Liko, došla na moju dedovinu, na moja dva roda, dva prezimena, dve krsne slave – Svetog Nikolu i Svetog Đurđa, dva imanja, dva kućišta i dva praga u korovu. I niko mi se nije obradovao… Niko me nije ni poznao… Piše: Gordana Dostanić „Došla sam ti, Liko! Da li sam domaćin ili gost?…“ – govori Olivera svoju priču nad prijebojskom jamom Golubnjačom. Meni je posle dugo odzvanjao u ušima samo taj početak njene priče o Lici: „Došla sam ti, Liko…! Došla sam ti, Liko…!“ Onda sam u sebi te reči šapatom ponavljala i pitala se zašto ih ponavljam i zašto sam joj došla. Kako mnogo radosti,

Pavle M. Babac: Velebitsko Podgorje (1941 – 1945.)

31. avgust 2026.

POSVEĆENO SVIMA KOJI SU U TOKU NOR-A 1941-1945. POLOЖILI SVOJE ЖIVOTE ZA ČAST I SLOBODU VELEBITSKOG PODGORJA, NJEGOVIM PREЖIVELIM BORCIMA KOJI SU GA NATAPALI SVOJOM KRVLJU I ONIMA KOJI SU IM NEPREKIDNO PRUЖALI SVESTRANU POMOĆ UMESTO POGOVORA Pisac Pavle M. Babac, godinama je radio na ovom rukopisu, neumorno prikupljao građu, razgovarao sa učesnicima i svedocima, istraživao naša i neprijateljska dokumenta. Sve je to radio zbog neizmernog poštovanja i ljubavi prema svom rodnom kraju. Patio je iskreno zbog tragičnih žrtava koje je podneo narod Šibuljine i čitavog Podgorja, i želeo da se njegova sudbina nikada ne zaboravi. Kao veliki patriota i rodoljub, radovao se zbog herojskog držanja ogromne većine naroda ovog

STRADANJA SRBA U SJENIČAKU NA KORDUNU POSLIJE „OLUJE“ 1995. GODINE

31. avgust 2026.

Hrvatski vojnici i civili su mesecima pljačkali po Sjeničaku. Najpre su odvodili stoku, a zatim odvozili pokretnu imovinu najpre traktore i automobile, a potom i poljoprivredne mašine i priključke. Na „red“  su došli namještaj, stolarija i električne instalacije. Na kraju su odvozili čak i kuće-brvnare. Desetak imanja imućnih i viđenijih Srba u selu su zapaljena čime je poslata jasna poruka da se ni ne pomošlja o povratku. Piše: Svetozar Dančuo Vjerujući da nikome nisu nažao učinili i da za ništa nisu krivi, a najmanje za rat, mali broj srpskih civila, svega nekoliko stotina, uglavnom starijih, ostalo je na „kućnom pragu“ na Kordunu u toku hrvatske agresije u avgustu 1995. godine.

Đurđica Dragaš: NEIZBROJANI

29. avgust 2026.

Mnogo nas je… mnogo više nego vas!! Pitate koliko nas ima,tražite nam imena…. Mi smo neizbrojani, bezimeni.Sa nama spavaju nerođena deca i presahle majčine grudi.Iza nas ostaše pusta sela,izgubljena stada i neuzorane njive.Iz naših kostiju raste trava po kojoj gazite.Iz naših očiju pobeže nebo pod kojim hodate. Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. U svakom smo drvetu, listu, cvetu,u proleću što nas probuditi neće.U svakoj pahulji što se ledi na prozoru. Naša duša je u kamenu što ga bacate na nas,u svakoj gruboj reči,u zaboravu kojim nas ubijate ponovo. Al’ mi vas pratimo, nevidljivi, lagani,

Potresno svedočenje: Sa 14 sam odvedena u Jasenovac

29. avgust 2026.

Demirovac – Devet grobnih polja na području Donje Gradine kod Kozarske Dubice osam decenija opominju i kriju strašnu istinu o zločinačkom ustaškom pohodu pod okriljem Nezavisne Države Hrvatske. Tokom Drugog svetskog rata, u zloglasnom logoru Jasenovac na najmonstruozniji način ubijeno je 700.000 ljudi, među njima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista i 20.000 dece. Preživeli logoraši bili su svedoci stravičnih ubistava celih porodica. Milica Sekulić (87) iz sela Demirovac izgubila je brojne članove porodice. „To su bile strahote, neljudske, strašne. I sada kada se setim, plačem. Imala sam svega 14 godina kada sam dovedena u Jasenovac i svega se sećam. Dovedena sam sa majkom i sestrom.“ Pokušala sam

NAJNOVIJE VIJESTI

Horvatskaя istoriя

English / Srpski Internet, s ego socialьnыmi setяmi – velikaя sila kommunikacii. Vrяd

CROATIAN HISTORY

Srpski / Russkiй The internet, with its social networks, is a great means

Hrvatska istorija

English / Russkiй Internet, sa svojim društvenim mrežama, predstavlja veliku moć komunikacije. Još

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA