Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda BiH da odredi pritvor Rasemi Handanović zvanoj “Zolja“, koja se tereti za zločine počinjene u Trusini 1993. godine, uz obrazloženje da postoji mogućnost da utiče na svjedoke, kontaktira saizvršioce i napusti teritoriju BiH. Odbrana Handanovićeve predložila je Vijeću Suda BiH da umjesto pritvora budu izrečene mjere zabrane sastajanja i kontakta sa određenim svjedocima i oduzimanje putnih isprava. „Da sam obaviještena ili pozvana pred Sud, došla bih dobrovoljno. Nisam znala da sam Sudu potrebna“, rekla je Handanovićeva i dodala da nema namjeru bježati. Sud BiH će odluku o prijedlogu za određivanje pritvora donijeti naknadno, prenosi Birn. Tužilaštvo BiH tereti Rasemu Handanović, bivšu pripadnicu Specijalnog odreda

Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestale BiH Amor Mašović pobrinuo se da istina o stradanju srpskih civila i vojnika na području kojim je vladao zloglasni Peti korpus Armije BiH, predvođen generalom Atifom Dudakovićem, nikada ne ugleda svjetlo dana, a u tome mu nesebično pomaže šef kancelarije Instituta u Bihaću Mujo Begić, piše „Fokus“. Predsjednik Organizacije porodica zaroboljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je da je Begić bio visokopozicionirni oficir u korpusu Atifa Dudakovića, koji je bio alfa i omega u kasarni „27. juli“, mjestu stradanja zarobljenih Srba, te da je neshvatljivo da nadležne institucije ne pokreću istragu u tom slučaju. „Ne bih prejudicirao šta

Na osnovu zahtjeva pravosudnih institucija BiH, iz SAD je vlastima BiH izručena Rasema Handanović, zvana „Zolja“, osumnjičena za ratne zločine počinjene u Trusini kod Konjica. U saopštenju Tužilaštva BiH navodi se da je Handanovićeva sa Međunarodnog aerodroma u Sarajevu proslijeđena u pritvor, te će biti predata postupajućem tužiocu Specijalnog odsjeka za ratne zločine Tužilaštva BiH. Osumnjičena je pod istragom Specijalnog odsjeka za ratne zločine Tužilaštva BiH, te se kao bivša pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri štabu Vrhovne komande Armije R BiH „Zulfikar“ sumnjiči za ratni zločin počinjen 16.aprila 1993. godine u selu Trusina kod Konjica. Handanovićeva je osumnjičena da je učestvovala u napadu na civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Šabana i Elvira Đelilbašića kojom ih tereti da su 1992. godine u mjestu Turbe ubili srpske civile Neđeljka Košću i Božu Katanu. Optužnica tereti Šabana i Elvira Đelilbašića da su kao pripadnici „Turbetanskog odreda“ Armije RBiH postupali protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, pri tome kršeći odredbe Жenevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata. U optužnici se navodi da su Đelilbašići 9. decembra 1992. godine, nakon saznanja da im je brat Suljo poginuo u borbama sa Vojskom Republike Srpske, u namjeri da ubiju građane srpske nacionalnosti koji su živjeli u mjestu Turbe, došli do porodične kuće Neđeljka Košće i ubili ga tako što

Institut za nestala lica BiH i predsjedavajući Kolegijuma direktora ove institucije Amor Mašović glavni su kočničari procesa pronalaska nestalih Srba, izjavio je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. On je naveo da podatak da je identifikovano više od 800 Bošnjaka, a oko 25 Srba pokazuje prave namjere Mašovića i Instituta, ističući da je svaki komentar na to suvišan. „Broj ekshumiranih i identifikovanih lica u BiH pokazao je da Institut nije ispunio očekivanja i da su rezultati njegovog rada slabiji od rezultata nekadašnjih entitetskih komisija. Očito je riječ o promašenom projektu koji je u funkciji samo jednog naroda – bošnjačkog“, rekao je Mitrović