arrow up

Podijelite vijest:

Nagrada zločincu!

Zahvaljujući g. Dušanu Bukoviću saznala je naša javnost pre dve godine za jedan osvrt u emigrantskoj srpskoj štampi u SAD, povodom dodeljivanja nagrade Matice srpske hrvatskom književniku Gustavu Krklecu . Krklec je tokom Drugog svetskog rata bio urednik ustaškog lista „Graničar“ u Zemunu.

Faksimil iz lista SLOBODA – LIBERTY, Čikago, sreda, 25. februar 1970)

NAGRADA ZLOČINCU!

Bilo je to pre dve godine. Za nagradu Matice srpske predložen je Gustav Krklec!

Mlađi u Otadžbini nisu protestovali, jer i s t i n a  iz biografije Gustava Krkleca – bila je izostavljena.

U samoj Matici srpskoj, članovi Nagradnog odbora bili su zbunjeni.

Njima je biografija Gustava Krkleca bila poznata, jer dok su u sedištu Matice srpske, u Novom Sadu, mađarski fašisti bacali Srbe pod led u Dunav, dotle je Gustav Krklec u Zemunu čuvao stražu Pavelićeve NDH. Bio je glavni urednik „Graničara”.

Ali – stiglo je naređenje: U duhu „Bratstva i jedinstva” nagrada Matice srpske bezuslovno mora da se dodeli drugu Gustavu Krklecu!

Tako je Gustav Krklec, Pavelićev graničar, postao dobitnik Matice srpske!

Nagrada za zločine!

Nagrada onome koji je slavio najvećeg ubicu koga je svet upoznao – Antu Pavelića.

Nagrada Gustavu Krklecu – Pavelićevom graničaru!

Stariji znaju, ali – kako bi mlađi upoznali pravu biografiju Gustava Krkleca – treba da pročitaju odu Poglavniku Paveliću, čiji je autor Gustav Krklec.

Pod svojim originalnim potpisom u ustaškom „Graničaru” čiji je bio glavni urednik, Gustav Krklec je objavio pesmu posvećenu svom idolu, ubici srpskog naroda, Anti Paveliću:

Došli su naši dani s njim.

Donio ih je najbolji hrvatski sin.

Kleli smo se Sv. Antunu –

I Svjetac nam posla izabranika.

Domovino pozdravi Antuna Poglavnika!

Zagrebu bijeli razvi zastave naše

Prospi cvijeće i cvijećem ga kiti.

Doš’o je Ante… Nikada više

Hrvati robovi neće biti…

Na zastavi je hrvatska kruna,

A ja sa braćom ZA DOM SPREMAN –

stražarim na granici kod Zemuna!

(Preuzeto iz: SLOBODA – LIBERTY, Čikago, sreda, 25. februar 1970)

Izvor: VIDOVDAN

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​