arrow up

Podijelite vijest:

Nacista iz Osijeka umro bez kazne

Jakob Dencinger.
Jakob Dencinger.

U Osijeku je nakon duge i teške bolesti u 92. godini preminuo ozloglašeni nacista Jakob Dencinger.

Dencinger je bio pod istragom nemačkog Specijalnog suda za istraživanje zločina nacional-socijalizma, a bio je osumnjičen da je tokom Drugog svetskog rata učestvovao u vršenju ratnih zločina.

Otkriveno je da je ovaj Osiječanin, rođen 1924. u Čepinu, bio pripadnik Hitlerovog udruženja Totenkopf (Mrtvačke glave). Dencinger je bio čuvar nacističkih logora u Aušvicu, Mauthauzenu, Svetom Georgenu i Krakovu, da bi kraj rata dočekao kao vojnik na frontu u blizini Torgaua.

Nakon povlačenja nemačke vojske bio je sakriven u šumi, ali se ubrzo zatim spustio u grad predstavljajući se kao Jugosloven. Za vreme koje je proveo u nacističkim logorima tvrdi da nije prisustvovao mučenjima i niti jednom ubistvu.

Nakon rata zadržan je u logoru, da bi šest meseci kasnije bio prebačen u Francusku gde su ga 1947. Amerikanci pustili na slobodu.

Još neko vreme ostaje u Francuskoj radeći za jevrejske porodice Rozental i Drajfus. Krajem iste godine se vraća u rodni Čepin gde osniva porodicu i ostaje do 1950. kada zajedno sa suprugom i sinom odlazi kod brata u Nemačku. 1956. dobija vizu za Ameriku gde će ostati 1990. godine kada se vraća u Osijek.

U Americi je uspeo da se obogati i živi američki san zahvaljujući privatnom biznisu za proizvodnju i preradu plastike. Nakon što se saznalo za njegovu nacističku prošlost pokrenut je postupak za oduzimanje američkog državljanstva. Da bi sve to izbegao, prodaje svu svoju imovinu procenjenu na 1,2 miliona dolara i vraća se u domovinu.

Poslednjih 25 godina živeo je u Osijeku mirnim i povučenim životom. Jakob Dencinger sahranjen je danas na katoličkom groblju u Čepinu u grobnici koju je unapred obezbedio.

Izvor: BLIC

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​