arrow up

Podijelite vijest:

Miloš Ković: POBEDIĆEMO

Ovo je deo intervjua sa Milošem Kovićem koji je objavljen u aktuelnom martovskom štampanom izdanju magazina Odbrana i bezbednost.

Miloš Ković ; FOTO: Medija centar Beograd

Miloš Ković je jedan od naših najboljih istoričara, a svoj rad je posvetio očuvanju istine o srpskom narodu, njegovom stradanju i kulturno-nacionalnom identitetu. Razgovarali smo o protestima u Crnoj Gori, o Srbima s Kosova i Metohije, ali i o reviziji istorije s kojom se suočava naša država

Zakonom o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori srpska kulturna baština je ugrožena. U poslednjih mesec dana svedoci smo masovnih protesta srpskog naroda širom Crne Gore. Da li su ikada u istoriji srpskog naroda zabeleženi protesti ovog obima? Ima li srpski narod snage da zaštiti svoja prava u Crnoj Gori?

Litije u Crnoj Gori jedinstvena su pojava u istoriji srpskog naroda. Bilo je i pre ne samo masovnih protesta nego i opštih, narodnih, oružanih ustanaka. Ali ovakve litije kod Srba do sada nisu viđene. Po mom mišljenju, one bi mogle da budu najava povratka evropskog čoveka hrišćanstvu i tradiciji, uprkos naporu upravljačkih elita da ga vrate na vreme od pre Milanskog edikta.

Jer, ne zaboravimo, srpski narod i Crna Gora pripadaju istoriji i kulturi Evrope. Evropska unija i Evropa nisu isto. Ne bi bilo prvi put da Balkan utiče na ostatak Evrope. Litije bi, međutim, mogle da budu i najava konačnog preporoda srpskog naroda, okončanja identitetskih lutanja između srpstva i jugoslovenstva, pravoslavlja i ateizma, ćirilice i latinice, slobode i straha.

Ubedljivu većinu učesnika litija čine mladi ljudi. Oni najavljuju ono što će doći. Oni nemaju ni vremena ni razumevanja za trule kompromise u kojima su živeli njihovi roditelji. Imaju svu potrebnu snagu da zaštite svoje svetinje. No još nije gotovo. Sve će zavisiti od njihove vere, hrabrosti i pameti.

Nedavno je obeleženo 75 godina od oslobođenja logora Aušvic. Međutim, čini se da tema Jasenovca kao simbola genocida nad pre svega srpskim narodom još uvek nema medijski prostor koji zaslužuje. Da li će doći vreme kada će masovni zločini NDH biti obelodanjeni na globalnom nivou?

Prvo moramo da ih sebi obelodanimo. Ovde se ta tema još izbegava. Moramo da se pomirimo s tim da smo, samo u 20. veku, tri puta podvrgavani genocidu.

Potrebno je da to iskustvo genocida, taj Jasenovac i to Jadovno, ugradimo u temelje svog nacionalnog identiteta, baš onako kao što smo to učinili sa Svetim Savom, Svetim knezom Lazarom ili Karađorđem.

Tek kada sami osvestimo ono što smo preživeli i kada naučimo kako da to objasnimo i sebi i svojoj deci, bićemo spremni da o tome progovorimo sa strancima. Jednostavno, učimo od Jevreja i Jermena.

Izvor: https://odbranaibezbednost.rs


Pogledajte:

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​