LOGOR DRETELj: 28 godina od osnivanja zloglasnog hrvatskog mučilišta (VIDEO)

Logor „Dretelj“ bio je hrvatski koncentracioni logor u Bosni i Hercegovini, blizu Čapljine koji su formirale paravojne jedinice bosanskih Hrvata: Hrvatske odbrambene snage (HOS) i Hrvatsko Vijeće Odbrane u periodu od 1992-1994. godine tokom ratova i raspada Jugoslavije, gdje su smještani uglavnom Srbi, kasnije i bosanski muslimani i drugi nehrvatski civili.

Ovaj logor je bio jedan od najužasnijih na područiju bivše Jugoslavije. O svim užasima koji su se dešavali u ovom logoru 2007. snimljen je i dokumentarni film „Mučenici – Dretelj“ u kome su govorili oni logoraši koji su preživjeli. U ovom logoru je bila zatočena i dr. Olga Draško.

Haški Tribunal nikada posebno nije procesuirao ovaj slučaj, dok Tužilaštvo Bosne i Hercegovine godinama namjerno vrši opstrukciju i pravi od suđenja farsu. Takođe, i presude koje donesu bivaju ruganje pravdi i žrtvama.

OSNIVANjE LOGORA

Logor je bio smješten između Čapljine i Međugorja, u zapadnoj Hercegovini u šest skladišta koja su nekada pripadali Jugoslavenskoj Narodnoj Armiji. Taj logor je osnovan početkom maja 1992. godine. Kroz logor je prošlo najmanje 224 Srba – 140 muškaraca i 84 žene. Nezakonito lišeni slobode Srbi su živjeli, pod gotovo nemogućim uslovima. Mnogi su fizički likvidirani ili su preživjeli ali sa teškim psihofizičkim posljedicama.

Posle raspada HOS-a u Hercegovini krajem 1992. Dretelj preuzimaju vlasti Hrvatskog Vijeća Odbrane. Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a su počeli držati muslimanske muškarce u logoru od aprila 1993. do aprila 1994. Broj zarobljenika bio je najveći 11. jula 1993. kada je HVO držala 2.270 muslimana u zatvoru. Nakon toga, prosječan broj zatvorenika bio je oko 1.700 logoraša.

U ljeto 1993. godine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna i HVO su proveli akciju masovnog hapšenja muslimanskih muškaraca u dolini Neretve, uključujući i muslimane koji su služili u HVO-u, te ih zatvorila u logoru Dretelj. Mnogi od zatvorenika su bili civili. Tokom avgusta i septembra 1993. HVO-a su puštali zatvorenike na slobodu ako bi sklopili brak sa Hrvaticom ili posedovali vizu i garantno pismo za napuštanje.

USLOVI U LOGORU

Uslovi u logoru bili su veoma surovi, teški i nezdravi zbog prenatrpanosti, loše ventilacije i manjka kreveta. HVO je davala zatvorenicima malo hrane i vode. Bilo je takođe, zabilježeno da je HVO povremeno tukla, ali i psihički napastovala zatvorenike. Muslimani u izolovanim ćelijama su bili posebno premlaćivani i ponižavani. Svakodnevna silovanja i uopšte seksualna iživljavanja nad Srbima i nad Srpkinjama, uz neshvatljiva ponižavanja gotovo nemoguće smještajne i higijenske uslove i izgladnjavanje – logoraša, bila su u funkciji etničkog čišćenja Srba iz zapadnGODog dijela Hercegovine.

Mučitelji iz Dretelja su takođe terali zatvorenike da se međusobno tuku ili da imaju homoseksualne odnose ili čak polne odnose sa životinjama.

Srpski logoraši su morali da trpe zabijanje eksera u telo, gašenje cigareta po telu, sečenje delova tela, kože

SVJEDOČENjA

Jedan od zaštićenih svjedoka u Sudu Bosne i Hercegovine, oktobra 2012. o svom tamnovanju u logoru Dretelj kazao je sljedeće:
– “Prilikom ulaska u zgradu Vojne ambulante, Ivan Zelenika mi je skinuo veru i sat sa ruke. Ujutro, tokom doručka, Zelenika je uzeo šolju vrelog čaja i sipao po meni. Psovao me je, nazivao me ‘ćetnikom’ i jedno dva puta me udario palicom…

Sljedećeg dana sam prebačen u HOS-ov logor Dretelj, gdje je upravnik bio Srećko Herceg. Tamo sam proveo deset dana. Svakodnevno su nas prebijali i mučili. Meni su slomili osam rebara i danas imam posljedice od toga. Izbijeno mi je više zuba. Bilo je pokušaja oralnog seksa sa muškarcima, pa i sa mnom, ali sam uspio da se izmaknem. U Dretelj su dolazili: Ivan Medić, Edib Buljubašić i drugi. Ivan Zelenika je tu dovodio Srbe iz Mostara…

Dretelj je bio strašan logor, koji se ne može zaboraviti, a teško je i opisati. U tom objektu su bile zatvorene i žene, koje su seksualno zlostavljane”.

ZATVARANjE LOGORA

Postoje dokumenti koji jasno pokazuju da je Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne svojim odlukama utemeljila velike zatvore na Heliodromu, Gabeli, Dretelju, te druge logore u Hercegovini jer je na njima potpis dr. Jadranka Prlića, predsjednika Vlade hrvatske paradržave u Bosni i Hercegovini, a kasnije nakon Dejtonske mirovne konferencije dugogodišnjeg ministra spoljnih poslova BiH. Takve su tvrdnje upućivale na odgovornost političara Herceg-Bosne za ratni zločin. Prije svih na odgovornost pokojnog Mate Bobana i prelazne Vlade Jadranka Prlića, proglašene u maju 1993. nakon dogovora o sprovođenju Vens-Ovenovog plana za BiH.

CNN je objavio reportažu snimljenu u Drežnici, sjeverno od Mostara, o stravičnim svjedočanstvima nekolicine muslimana, upravo puštenih iz logora u Gabeli i Dretelju. Postojanje hrvatskih logora u Hercegovini, torture i teški uslovi života hiljada logoraša u dva najveća logora pod kontrolom HVO-a, tako su postali vest dana. Hrvatski ministar spoljnih poslova Mate Granića zatražio je od Mate Bobana i Prlića hitno zatvaranje logora i prolaz za humanitarne konvoje, o čemu je sredinom jula 1993. u Makarskoj s muslimanskom stranom potpisan poseban sporazum.

Tužbe za ratne zločine

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Corić i Berislav Pušić su optuženi da su proterivali Srbe i Musliimane iz većinski hrvatskih delova Bosne i Hercegovine od novembra 1991. do maja 1994. Optužnica navodi da su zajedno uspostavili nekoliko zatvoreničkih logora, među njima logor Heliodrom i logor Dretelj, kako bi uhapsili i zatvorili hiljade civila.

Refik Šarić je bio jedan od muslimanskih zatvorenika, a kasnije prisilnih saradnika stražara logora. Kasnije se preselio u Dansku. Tamo je 23. novembra 1994. osuđen na osmogodišnji zatvor zbog sudelovanja u 14 slučajeva mučenja.

U martu 2010. sud u Oslu je proglasio čuvara Mirsada Repaka krivim za ratni zločin u logoru protiv muslimanskih i srpskih zatvorenika, uglavnom civila.

Wikipedia / Slobodna Hercegovina

Vezane vijesti:

NOVAC NE MOŽE DA PLATI PREŽIVLjENI BOL I …

Potvrđena optužnica za zločine nad Srbima u logoru Dretelj …

PAKAO U LOGORU DRETELj | Jadovno 1941.

Trajne psihičke promjene zbog torture u logoru “Dretelj …

Stražar u logoru Dretelj potvrdio mučenja Srba | Jadovno 1941.

Bezgranična zlostavljanja Srba u Dretelju | Jadovno 1941.

Za zločine nad Srbima u Dretelju Mediću 14 godina zatvora …

Dokumentarni film: Mučenici iz Lore, Čelebića i Dretelja …