fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Liturgija u kupleraju

Na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) ubijen je 331 Jevrejin „po veri“ i 293 Jevrejina „po nacionalnosti“, a u jasenovačkom logorskom  kompleksu umoreno je, ukupno, i jevrejskih i nejevrejskih, 2238 (dve hiljade i dvesta trideset osam) „osoba“.

Piše: Milan Četnik

Država čiji se parlament na ovakav način šegači sa stotinama hiljada pobijenih civila tokom ustaškog terora predsedavaće Međunarodnom alijansom za sećanje na holokaust (IHRA) koja ima 35 članica, a Hrvatska joj je član od 2005. godine. To je saopšteno 27. januara ove godine, na dan oslobođenja Aušvica.

Da bi ispunila formalni uslov za predsedavanje IHRA-om, hrvatska vlada je na brzinu, prošle nedelje, usvojila tri „pravno neobavezujuće“ (!) definicije IHRA-e: o antisemitizmu, o poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i o antiromskom rasizmu i diskriminaciji.

Ova vest izazvala je disonantne reakcije u jevrejskom korpusu.

Skeptičan je bio Efraim Zurof, direktor Centra Simon Vizental. Za izraelski „Tajms“ izjavio je kako je „ironično“ da IHRA-om predsedava Hrvatska, kao jedna od sedam evropskih zemalja koje „najviše izvrću holokaust“. To „izvrtanje“ (iskretanje, iskrivljavanje, izobličenje, izopačenje, distorzija) realizuje se, kaže Zurof, minimiziranjem učešća nacista iz sopstvenih nacionalnih redova u zločinu holokausta i izjednačavanjem nacističkih i komunističkih zločina.

Međutim, izraelski ambasador u Hrvatskoj, Gari Koren, tvrdi da je „Zagreb zreo“ za predsedavanje IHRA-om, ohrabrujući hrvatsku vladu čijih će sedam ministara i dva službenika biti članovi predsedavajućeg tela IHRA-e. U priči je vlada, a ne Sabor, u kojem je traženo redigovanje pomenutih definicija, a što IHRA zabranjuje.

Koren podstiče budući hrvatski angažman: „Izrael jako želi uspješno hrvatsko predsjedavanje“ (zagrebački portal „Indeks“, 26. 1. 2023.). Novinar ovog portala pitao je Korena da li će biti problem činjenica „to“ da je na hrvatskom tlu bio jedini logor smrti u Evropi koji nije bio pod nemačkom upravom (Jasenovac), a Gari Koren je odgovorio da„to“ (tako pita i ambasadorov odgovor citira hrvatski portal), „nije i ne smije biti kriterij“!!!

Korenovom sablažnjivom distanciranju od Jasenovca, kojim se zapravo eskivira uvođenje u  priču srpskog stradalništva u NDH pet dana ranije stigla je poruka iz Bjelovara: tamo je druga najveća srpska crkva u Hrvatskoj išarana grafitima među kojima je bila i nacistička svastika, čime su, na simboličan način, opet zloslutno uparene srpske i jevrejske žrtve u Hrvatskoj.

Ivo Goldštajn, istoričar iz Zagreba,  takođe Jevrejin, kritikujući hrvatsku relativizaciju zločina NDH i bujanje ustaškog narativa tvrdi da „s ustašijadom“ Hrvatska ne može dalje od Brežica (slovenačke granice): „To u Europi ne prolazi. Liberalna Evropa ovakvu Hrvatsku na prihvaća“!

Goldštajn, kao potopljen u amneziji, ovo izjavljuje samo mesec dana posle prijema Hrvatske u šengenski prostor i monetarnu zonu evra!

Portal zagrebačkog nedeljnika „Novosti“  (list pod patronatom Srpskog nacionalnog veća u Hrvatskoj) jedini načinje tabu o srpskim žrtvama u celom ovom mudroslovlju.

Novinar Goran Borković čini to stidljivom i prilično tužnom dosetkom kako se definicija antisemitizma IHRA-e „neizravno suprotstavlja i negiranju genocida koji je NDH počinila nad Srbima i Romima“, slep za činjenicu da su i Jevreji i Romi „zaštićeni“ definicijama IHRA-e, za razliku od teško uočljivih Srba.

Drugi autor „Novosti“, Viktor Ivančić, svojom standardnom verbalnom artiljerijom, ruši sam koncept IHRA-e kao „čistu obmanu“. Vest da če Hrvatska predsedavati takvom međunarodnom asocijacijom za njega je ravna slučaju da provincijski makro dospe na čelo moralne policije, predlažući naslov za tu novost: „Tokom ove godine svete mise održavaće se usred bordela“!

Vlada Republike Hrvatske, koja će godinu dana predsedavati IHRA-om, piše Ivančić, uporno odbija zakonski zabraniti zloglasni ustaški poklič „za dom spremni“, a takvo „čuvanje sjećanja na holokaust je smokvin list za stabilniji razvoj sirovog (hrvatskog) šovinizma“.

Po Ivančiću, suština te varljive kontradikcije odnosno licemerne maskarade je u sledećem: „Židovi, naime, odavno nisu remetilački drugi prema kojemu se isplati hraniti kolektivnu srdžbu. S priznanjem židovskog stradanja hrvatski politički prvaci i priručni ideolozi danas se osjećaju kao riba u vodi, ali kad se dogodi da na mjesto žrtve uskoče Srbi, voda ubrzo počinje ključati“.

Aktuelna, hrvatska državna doktrina „žrtvoslovlja“ u NDH postulirana je na suđenju komandantu Jasenovca Dinku Šakiću, u Zagrebu, 1998/1999. U završnoj reči, tužilac Radovan Šantek objasnio je zašto protiv Šakića nije podigao optužnicu za genocid: zato što Šakić „nije određivao koji će se ljudi upućivati u logore“, iako ga je moguće „povezati s dijelom politike vlasti NDH koja je provodila genocid nad Židovima i Romima, a u određenim slučajevima i netrpeljivu represiju prema Srbima“!!!

Simetriju između ovog stava i spiska definicija IHRA-e nije potrebno dokazivati.

„Naučnu“ artikulaciju Šantekovog pravnog aksioma uradiće 2011. nemački istoričar Aeleksandar Korb, u svojoj doktorskoj disertaciji na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, sa identičnom tezom da je u NDH počinjen holokaust, ali ne i genocid nad Srbima.

Korb je za ovu tezu nagrađen najvišom akademskom ocenom, profesurom u Lesteru i članstvom u tamošnjem Stenli-Barton centru za studije holokausta i genocida.

Tada nastaje dijalektički prelaz iz Ivančićeve „mise u bordelu“ prema liturgiji u kupleraju: A. Korb 2013. godine dobija nagradu „Andrej Mitrović“ koju je dodelila Fondacija „Mihael Žikić“ sa sedištem na Univerzitetu u Bonu. Istoričar Andrej Mitrović, po kome nagrada nosi ime, bio je tada počasni predsednik te fondacije. Predsednik Naučnog odbora fondacije bio je u to vreme Miloš Okuka, bivši sarajevski a tada minhenski univerzitetski profesor, a članovi profesori Univerziteta u Beogradu Mirko Krivokapić (Filološki fakultet), i Milan Ristović (Filozofski fakultet). Malo je falilo da Korb dobije i nagradu „Aušvic“, a u tome ga je sprečila negativna recenzija dr Boška Bojovića, profesora Univerziteta društvenih nauka u Parizu.

Godine 2016. A. Korb bio je počasni gost u Beogradu, na međunarodnoj konferenciji „Eskalacija u holokaust“, gde je pročitao uvodni referat.

Korb je posetio i beogradski Muzej žrtava genocida gde su ga primila dva mlađa naučnika, što je, sa pratećom fotografijom, objavljeno na sajtu ovog muzeja.           

Izvor: POLITIKA

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: