arrow up

Podijelite vijest:

Linta: Srbi u Hrvatskoj i FBiH građani drugog reda

Srbi u Hrvatskoj i Federaciji BiH su građani drugog reda jer su doživjeli etničko čišćenje i veliko stradanje, naveo je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Miodrag Linta (Foto: Oksana Toskić)Foto: TANJUG
Miodrag Linta  (Foto: Oksana Toskić)    Foto: TANJUG

Linta je istakao da je položaj Srba u regionu zapadnog Balkana posljednjih godina pogoršan, te da je osnovni problem diskriminacija od nadležnih državnih i lokalnih organa u Hrvatskoj i FBiH, kao i u dijelu zakonodavstva.

“Srbi u Hrvatskoj žive u veoma teškoj situaciji jer ne mogu da vrate svoja oduzeta imovinska i stečena prava ili dobiju pravičnu novčanu naknadu”, naveo je Linta u saopštenju.

On je dodao da hrvatska vlast ne sprovodi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji garantuje ravnopravnu upotrebu ćirilice i zapošljavanje u javnom sektoru, ne procesuira ratne zločince hrvatske nacionalnosti i ne preduzima konkretne mjere za ekonomski razvoj krajiškog područja.

Linta je rekao da su Srbi FBiH konstitutivan narod samo na papiru, dok se njihova ustavna prava svakodnevno krše.

“U brojnim institucijama FBiH nema nijednog zaposlenog Srbina, a malobrojni srpski povratnici napuštaju svoju imovinu jer veoma teško ostvaruju prava i nemaju elementarne uslove za održiv ostanak. Tužilaštvo BiH ne podiže optužnice protiv nalogodavaca i počinioca velikih zločina nad Srbima”, naglasio je Linta.

On je istakao da je i položaj Srba u Crnoj Gori i Albaniji veoma težak. Srbi u Albaniji su pred nestankom zbog politike asimilacije u prošlom vijeku koja se nastavlja do današnjih dana.

U Mađarskoj, a posebno u Rumuniji, položaj Srba je zadovoljavajući, zaključio je Linta.

 

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Miodrag Linta: Kampanja se temelji na antisrpskoj retorici

Linta: Milanoviću, prestani sa napadima na Srbiju i njeno rukovodstvo

LINTA NEPRIJATNO IZNENAĐEN PODRŠKOM FSS DAVORU ŠUKERU

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​