Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Miodrag Linta: Kampanja se temelji na antisrpskoj retorici

Datum objave: četvrtak, 29 oktobra, 2015
Veličina slova: A- A+

Antisrpska retorika hrvatskog premijera i njegovih ministara proizlazi iz pokušaja da se SDP pred izbore biračima predstavi kao stranka koja bolje štiti hrvatske nacionalne interese od HDZ-a

Miodrag Linta
Miodrag Linta

Miodrag Linta, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica, čest je gost na zbivanjima vezanim uz srpsku zajednicu u Hrvatskoj i u tom smislu sustavno prati što jest a što nije napravljeno da se ublaži naslijeđe ratnih devedesetih, od stvaranja uvjeta za održiv povratak i razvoja povratničkih područja do općih životnih i društvenih pitanja. Nedavno je s delegacijom bio na komemoracijama srpskim civilima stradalima nakon ‘Oluje’ u Varivodama i Gošiću, što je bio još jedan povod za ocjenu koliko se u proteklih 20 godina napredovalo u ostvarivanju prava povratnika, obnovi i razvoju povratničkih područja, ali i procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad pripadnicima srpske nacionalne manjine.
– Nažalost, velika šansa da se bolje riješe navedeni problemi propuštena je tokom procesa evropskih integracija Hrvatske, a posebno 2010. i 2011., kada je Zagreb vodio pregovore o otvaranju i zatvaranju Poglavlja 23, o ljudskim pravima i pravosuđu. Tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić vodio je politiku lažnog pomirenja s Hrvatskom, umjesto da je u razgovorima insistirao na rješavanju problema prognanih Srba. Jedan od dokaza tome je činjenica da je njegov režim odbio podržati peticiju izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske koju su pokrenula izbjeglička udruženja u Srbiji i u kojoj je navedeno 12 ključnih problema. Peticijom, koju je potpisalo više od 70.000 ljudi, apeliralo se na EU da ne primi Hrvatsku u članstvo dok ne nađe pravična rješenja za navedene probleme. Glavni povod peticije bio je naš strah da bi Hrvatska, kada završi pregovore i postane članicom EU-a, mogla zaboraviti na svoje obaveze prema prognanim Srbima i on se, nažalost, pokazao opravdanim.

Pogoršani odnosi

U Hrvatskoj nema političke volje da se kazne počinitelji zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima, što pokazuje da je pravosuđe etnički motivirano. Postupci za zločine prema Srbima traju nedopustivo dugo i najčešće se okončavaju uvredljivim presudama, tj. počinitelji se oslobađaju ili im se izriču sramotno niske kazne, kao u slučajevima Mihajla Hrastova, Mirka Norca i drugih. Hrvatski helsinški odbor utvrdio je da je tijekom i nakon ‘Oluje’ ubijeno 677 srpskih civila, a 20 godina nakon nje postoji samo jedna pravosnažna presuda za ubojstvo dvoje srpskih staraca u selu Prokljanu u općini Skradin i jednog ratnog zarobljenika u Mandićima kraj Zečeva u općini Kistanje. Lani je izrečena cinična presuda za ubojstvo šestero srpskih civila u Gruborima: utvrđeno je da su zločin počinili pripadnici Hrvatske vojske, ali nitko nije osuđen. Slična je situacija i sa zločinom u Varivodama: Hrvatska je presudom priznala masakr nad devetoro srpskih civila i u slučaju Berić dodijelila novčano obeštećenje, ali ni za taj zločin nitko nije osuđen. Stoga ne iznenađuje da porodica Berić još nije dobila ni pare od dosuđene odštete.

Na čelu ste Koalicije udruženja izbjeglica: kako vidite njihov položaj između Srbije i Hrvatske?

Položaj prognanih Srba je veoma težak, jer Hrvatska nakon primanja u EU ne pokazuje političku volju da rješava imovinske i brojne druge probleme tih ljudi. Štoviše, u posljednje se dvije godine na hrvatsku javnu scenu vratila antisrpska retorika, sa zahtjevima da se Srbima ponište prava definirana zakonima. Oni su građani drugog reda, diskriminirani od državnih organa i u dijelu zakonodavstva.

Koliko država Srbija može učiniti da olakša položaj povratnicima i cjelokupnoj srpskoj zajednici u Hrvatskoj?

Srbija se zalaže za politiku suradnje s Hrvatskom u rješavanju svih otvorenih pitanja, poput nestalih, povratka prognanih Srba, suđenja za ratne zločine, imovine, ali i opstrukcije ulaska srpskog kapitala i robe u Hrvatsku. Srbija je poslije 2000. širom otvorila vrata hrvatskoj robi i kapitalu, a direktne investicije više od 200 hrvatskih poduzeća iznose 700 milijuna eura. S druge strane, hrvatska država vrši opstrukciju svega što na njezino tržište dolazi iz Srbije i na taj način ne poštuje sveta pravila tržišne ekonomije: slobodu kretanja robe i kapitala. Zato treba pokrenuti dijalog s ciljem da se omogući mnogo veći obim investicija srpskih kompanija u Hrvatsku. To bi omogućilo zapošljavanje Srba, čime bi se olakšao njihov položaj i opstanak.

Kako vidite sadašnje odnose Hrvatske i Srbije?

Sadašnji odnosi dviju zemalja su pogoršani isključivo zbog neodgovorne i antievropske politike aktualne hrvatske vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem. Međutim, ne treba zaboraviti da od završetka rata ti odnosi nikada nisu bili zasnovani na međusobnom povjerenju i poštovanju. Postoje brojna neriješena pitanja. Pored toga, Hrvatska odbija prihvatiti istinu da je izvršila agresiju na Jugoslaviju i krajiške Srbe, što je u svojoj knjizi ‘Istina mora izaći van’ nepobitno dokazao prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova Josip Boljkovac. Srbija se zalaže za nastavak rada srpsko-hrvatske međudržavne komisije o manjinama, ali tu volju ne vidim kod hrvatske strane. Osnovni problem leži u činjenici da Hrvatska punih 13 godina odbija sprovesti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se garantira službena upotreba srpskog jezika i ćirilice i zapošljavanje Srba u javnom sektoru i time otvoreno krši svoje evropske obaveze. Pored toga, u Hrvatskoj nema volje da se izvan područja istočne Slavonije i Baranje, gdje se nastava izvodi na srpskom jeziku, primijeni tzv. model B, u sklopu kojega se društveni predmeti predaju na srpskom, a ostali na hrvatskom jeziku, što bi omogućilo i zapošljavanje srpskih nastavnika i profesora. Trenutačno se samo djelomice primjenjuje tzv. model C, po kojem djeca dva dodatna sata tjedno uče srpski jezik i kulturu.

Prevladati podjele

Što kažete na retoriku premijera Milanovića?

Očito je da je uzrok antisrpske retorike Milanovića i njegovih ministara pokušaj da se pred predstojeće parlamentarne izbore SDP predstavi biračima kao stranka koja bolje štiti hrvatske nacionalne interese od HDZ-a. Žalosna je činjenica da se u Hrvatskoj, 20 godina od završetka rata, predizborna kampanja temelji na antisrpskoj retorici. U protekle četiri godine vlada Zorana Milanovića nije riješila nijedan ključni problem prognanih Srba i srpskih povratnika. Istina, rješenje se ne može očekivati ni s eventualnom pobjedom HDZ-a, pogotovu bez aktivne uloge EU-a i drugih međunarodnih organizacija.

Kako vidite političku scenu Srba u Hrvatskoj i odnos Srbije prema njezinim predstavnicima?

Srbija poštuje legitimne i legalno izabrane predstavnike Srba u Hrvatskoj. Smatram da Srbi trebaju prevladati podjele putem stalnog dijaloga i uspostaviti odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja. U te razgovore treba uključiti ne samo predstavnike srpskih političkih stranaka i manjinskih organizacija nego i ugledne pojedince i udruženja.

Human odnos prema izbjeglicama

Koliko se uspješno Srbija suočava s priljevom i prolaskom bliskoistočnih izbjeglica?

Srbija se prema izbjeglicama odnosi humano i na taj način u praksi pokazuje kako se poštuju evropske vrijednosti, što se ne bi moglo reći za pojedine članice EU-a. Zbog toga je dobila brojne pohvale i simpatije evropskih političara. Hrvatska je trebala sjesti za stol sa Srbijom, a ne da premijer Milanović i pojedini hrvatski ministri daju uvredljive izjave kako bi dobili koji politički poen među građanima uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Ključna uloga SNS-a

Što čeka Srbiju na izborima?

Srbiji redoviti pokrajinski i lokalni izbori predstoje početkom 2016., a odluku o održavanju eventualnih izvanrednih parlamentarnih izbora donijet će Vlada na čelu s premijerom Aleksandrom Vučićem nakon sagledavanja svih činjenica. Sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će 50 posto biračkog tijela glasati sa Srpsku naprednu stranku, ponajprije zbog odgovorne i ozbiljne politike koju vodi premijer. Stoga je realno očekivati da će SNS ojačati svoje pozicije na lokalnom nivou i sa svojim partnerima preuzeti vlast na nivou Vojvodine. U slučaju da se održe i izvanredni parlamentarni izbori, SNS bi i dalje imao ključnu ulogu u Vladi, s ciljem što bržeg provođenja politike reformi i evropskih integracija.

 

Izvor: PORTAL NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Linta: Milanoviću, prestani sa napadima na Srbiju i njeno rukovodstvo

LINTA: KITAROVIĆEVA POZIVA NA KRŠENjE PRAVA MANjINA

LINTA: DEKLARACIJA – VRHUNSKI CINIZAM HRVATSKE

Linta: Ustaška ideologija – uzrok rata

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top