arrow up

Podijelite vijest:

Krivica bez dokaza

Tri NVO traže odgovornost za zločine nad civilima u Dubrovniku 1991. Niko se nije bavio zločinima nad našim građanima i vojnicima

Radan Nikolić sa dokumentima o zločinima
Radan Nikolić sa dokumentima o zločinima

Tri crnogorske nevladine organizacije: Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i Centar za suočavanje sa prošlošću – DOKUMENTA, ponovo su pozvale Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Hrvatske da preispitaju prikupljene dokaze o zločinima, koji su “izvršeni na dubrovačkom ratištu” 1991. godine. Tri NVO upozoravaju da se evropske integracije neće odvijati dok se procesi za ratne zločine, koji ne zastarevaju, ne dovedu na nivo na kome je moguće utvrditi krivičnu odgovornost”. Oni ocenjuju da je 6. decembra pre 24 godine eskalirao neopravdani napad JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.

– Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom Uneska. Devetomesečna opsada Dubrovnika započela je 1. oktobra 1991, navodi se u zajedničkom saopštenju NVO, u kojem se dodaje da su zbog ovog “ratnog zločina” do sada osuđeni bivši general JNA Pavle Strugar i komandant Miodrag Jokić.

– Opšte je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti, zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu. Kažnjavanje za zločine, osim što svedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbeđuje istinsko suočavanje sa prošlošću i sprečavanje da se ponovi – dodaje se u saopštenju.

Reagovali su iz Udruženja boraca ratova Crne Gore od 1990. Predsednik Radan Nikolić odbacuje ove tvrdnje, ističući da se radi o nevladinim organizacijama, koje su “ekspozitura” Nataše Kandić.

– Niko se od njih nikada nije pozabavio zločinima nad crnogorskim građanima i pripadnicima JNA iz Crne Gore, koji su kao zatočenici na najmostruozniji način pogubljeni u zloglasnim kazamatima “Lori”, kod Splita, Čelebiću, Crnoglavu i po drugim ratnim stratištima Hrvatske i Bosne – ističe Nikolić. – Nikada niko od nas nije glavu stavljao u pesak bežeći od bilo koje goruće teme ili događaja. Uvek smo spremni za razotkrivanje istine o dešavanjima na dubrovačko- -hercegovačkom ratištu, ali i drugima gde su naši saborci ginuli.

ŠTETAN SPORAZUM

RADAN Nikolić podseća da je sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca ratnih, tako i zločina protiv čovečnosti i genocida, koji su 2006. potpisali bivši glavni i vrhovni državni tužioci Hrvatske i Crne Gore, Mladen Bajić i Vesna Medenica, najviše štete naneo Crnoj Gori. Tim dokumentom, naime, nisu obuhvaćeni zločini koje su Hrvati počinili nad Crnogorcima na području Hrvatske, već isključivo nad državljanima Hrvatske, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore.

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Reagovanje: Nije tačno da Srbi u Dubrovniku strahuju

Naziv pravoslavne crkve preveli na hrvatski jezik

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​