Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Krajem rujna 1942. režim Nezavisne Države Hrvatske ofenzivom na Bilogori, u kojoj je sudjelovalo oko pet tisuća ustaša, domobrana i Nijemaca, u koncentracione logore Jasenovac i Sisak potjerao je približno tri tisuće stanovnika Grubišnog Polja i okolice, najviše žena, djece i staraca.
Tih je dana po bilogorskim livadama, njivama, poljima i na kućnim pragovima pobijeno i u zajedničke grobnice bačeno oko 500 osoba: u Grubišnom Polju 69, Malom Grđevcu 62, Sibenku 87, Velikoj Peratovici 67, Topolovici 66, Gakovu 48, Maloj Peratovici 37, Brzaji 32, Velikoj Dapčevici 31, Maloj Dapčevici 32 i Lončarici 15.
Vagonima u smrt
Sedamdeset godina kasnije, točno na dan pokolja, 28. rujna, preživjeli sudionici likvidacija, potomci i rodbina ubijenih, članovi Zavičajnog udruženja „Bilogora“ iz Beograda i Udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke te predstavnici udruženja srpskih organizacija i antifašističkih udruga iz Hrvatske komemoracijom i parastosom na mjestima stradanja prisjetili su se nedužnih žrtava. U hramu Svetog velikomučenika Georgija novi grubišnopoljski paroh Danijel Nikolićslužio je parastos čitajući sva imena ubijenih.
Kraj zgrade bivše željezničke stanice, mjesta s kojeg su ljudi 1941. i 1942. godine u kompozicijama stočnih vagona odvođeni u logore smrti, sudionike komemoracije u ime domaćina pozdravili su zamjenik gradonačelnika Grubišnog Polja Branko Kašić i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Darko Karanović. Taj kolodvor, na čijoj zgradi je do Domovinskog rata stajala spomen-ploča u znak sjećanja na žrtve fašističkog terora postavljena 1959. godine, za stanovnike Grubišnog Polja paradigma je boli i smrti.
Neposredno nakon proglašenja NDH, na inicijativu ovdašnjeg župnika Petra Civjanovića, a prema uputama advokata-logornika dr Luje Stahuljaka, na insinuaciju da Srbi kotara Grubišno Polje pripremaju đurđevdanski ustanak, iz Zagreba su 26. aprila navečer na grubišnopoljsku stanicu stigli šef zagrebačke policije Ivica Šarić i Dido Kvaternik s odredom od 120 policajaca. Iste noći počela su hapšenja.
Spomen-ploče još nisu vraćene
U ime Srpskog narodnog vijeća prisutnima se obratila Aneta Lalić, naglasivši nužnost vraćanja obilježja uklonjenih ili devastiranih u ratu 1991-1995.
– Još uvijek nemamo dozvolu da na to mjesto vratimo obnovljene spomen-ploče. Pamćenje srpske zajednice ne smije istovremeno biti zaborav većinskog naroda. Mjesta stradanja moraju postati mjesta sjećanja, ali i mjesta savjesti sviju, bez obzira na etničke, konfesionalne ili neke druge razlike – rekla je Aneta Lalić i dodala kako će SNV ustrajati na tom zadatku.
– Upravo ovdje NDH je izvršila svoje prve zločine: krajem aprila 1941. prvo masovno hapšenje stanovništva Grubišnog Polja i pokolj u Gudovcu kraj Bjelovara – rekao je na komemoracijiDušan Bastašić, predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke.
Ozakonjene likvidacije
Bilogorski Srbi odvođeni su u Zagrebački zbor, a odatle u koprivnički logor Danica čiji su bili prvi zatočenici. Krajem juna transportirani su u Gospić, a zatim većina njih u logor Slana na otoku Pagu. Prema iskazima svjedoka, polovinom jula ukrcani su na brodove za prijevoz pijeska, dio je pobijen u vodama Paških vrata, a većina u jamama velebitskog podgorja.
Prema podacima Muzeja žrtava genocida u Beogradu, od 1941. do 1945. ubijeno je 2.694 Srba s područja Grubišnog Polja, što je 86,7 posto svih žrtava Drugog svjetskog rata s tog područja. Među njima je 318 djece, od kojih je preko 60 posto predškolskog uzrasta. No to nisu ni približno konačne brojke, već rezultati poimenične identifikacije.
Kraj stratišta Trandlerova djetelina, gdje je ubijeno 26 osoba, i Kišov jarak, u kojem su život skončale 33 nevine žrtve, govorio je dr Milan Bastašić, jedan od preživjelih svjedoka i autor knjige „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991“.
Žrtve, uglavnom žene i djeca, morale su sjesti prije strijeljanja, a prema naredbi ustaša pokopali su ih Romi. Nekolicina je uspjela preživjeti, a mene i sestru spasio je Hrvat, državni službenik Marijan Andrijašević. Dok smo gledali u ustaške puščane cijevi, odveo nas je uz pogrde krvnika – ispričao je Milan Bastašić.
AUTOR: Goran Gazdek
Izvor: SNV
Vezane vijesti:
Obraćanje Anete Lalić iz SNV-a u Grubišnom Polju 28. septembra 2012.
Obraćanje predsjednika UG Jadovno 1941. u Grubišnom Polju, 28. septembra 2012.
SLUŽEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE IZ GRUBIŠNOG POLjA
OBNOVITI SPOMEN-PLOČU POBIJENIM SRBIMA IZ GRUBIŠNA POLjA
Grubišno Polje 27. april 2006., Obilježavanje 65 godišnjice likvidacije 487 Grubišnopoljskih Srba
OPŠTINA GRUBIŠNO POLjE – ŽRTVE RATA 1941-1945 – Jovan Mirković
Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.
