Označeni smo kao teroristi i paravojna grupa, a obeležja smo postavljali uz dozvole lokalnih vlasti i pratnju hrvatske policije, kaže za „Politiku” dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941.”

Piše: Specijalno za „Politiku”- Milan Pilipović
Banjaluka – Masovna histerija u javnom, medijskom i političkom prostoru Hrvatske zavladala je zbog pravoslavnog krsta kojeg je Udruženje „Jadovno 1941” postavilo na ostrvu Pag, gde su ustaše u Drugom svetskom ratu likvidirale hiljade Srba, navode u ovom udruženju sa sedištem u Banjaluci. Pravoslavnim krstovima, na mestima masovnog stradanja Srba, u Hrvatskoj se pridaje politička pozadina, a prećutkuju stvarni istorijski razlozi, kazao je za „Politiku” Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”. On dalje pojašnjava ovu situaciju:
„Krstove koje smo postavili 2015. i 2018. godine na mestima stradanja Srba, sada su u Hrvatskoj postali sporni. To je, u smislu problematizovanja, otišlo veoma daleko. Svi su se ustremili na krstove i protiv boje i četke. Nedavno smo, prefarbali krstove na Pagu, koji su počeli propadati, što je takođe, u susednoj državi, neprihvatljivo”, kaže Bastašić za „Politiku”.

U kompleksu ustaških logora Gospić–Jadovno–Pag, tokom četiri i po meseca, u leto 1941. godine, ubijeno je 38.000 Srba, a među njima 73 sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Prema više istorijskih izvora, u logorima Slana i Metajna, na Pagu, likvidirano je više od 8.000 zatočenika. Samo u jednoj noći, između 14. i 15. avgusta 1941, ustaše su, uoči dolaska Italijana, novih okupacionih vlasti na tom području, ubile približno 800 zatočenika. Ove podatke, ne osporava ni hrvatska istoriografija, navodi dr Bastašić. On kaže da su objavljena mnoga svedočenja o likvidacijama logoraša.
Likvidacije na Pagu, a posebno sredinom jula, kada je u uvali Malin, plitko zakopano 800 Srba, stvorile su problem lokalnom katoličkom stanovništvu koje se požalilo Italijanima. U ribarskim mrežama bilo je sve više ljudskih leševa, koji su usmrćeni i bačeni u more. U plićacima, videli su se delovi ljudskog tela, vezane ruke. Širio se nepodnošljiv zadah, a stanovništvo uplašilo za pitku vodu.
Likvidacije su izvršene na kamenjaru, iznad uvale Malin, na rtu Slana, dva i po kilometra od logora, gde su prethodno iskopane grobnice. Italijani su, prema navodima Bastašića, ekshumirali 793 plitko zakopana leša, među kojima 91 dete do 15 godina. Zbog toga su Italijani, posle ekshumacije, tokom koje su formirali poseban predmet, leševe spalili na drvenim paletama a pepeo vratili u grobnicu.
– Nebo iznad Paga bilo je crno od dima spaljenih srpskih žrtva. Dim je nosio čestice i rasipao ih svuda po ostrvu i moru. Stanovništvo, zbog toga, danima nije izlazilo iz kuća. Ti događaji zabeleženi su u Zborniku radova „Logori Slana i Metajna, kultura sećanja i pamćenja” u izdanju grada Novalja i hrvatskog Instituta za istoriju – priča Bastašić.
Da bi sačuvali sećanje na ove tragične događaje, Udruženje „Jadovno 1941” je 2015. godine postavilo krst u uvali Malin. Prethodni pokušaji obeležavanja mesta tragičnog događaja, podizanjem spomenika, nisu bili dugog veka zato što su oskrnavljeni ili uništeni. Logor Metajna je, prema navodima Udruženja „Jadovno 1941.” bio prvi u NDH-a za decu i žene.
Protiv Dušana Bastašića i Momčila Mirića, hrvatska politička partija Domovinski pokret podnela je prijavu Policijskoj upravi Zadar i Komunalnoj policiji grada Novalja, zato što su postavili a nedavno obnovili pravoslavni krst, na mestu gde su stradali njihovi sunarodnici. Ivan Dabo, načelnik Novalje izjavio je medijima u Hrvatskoj, koji uveliko izveštavaju o ovom događaju, da je obnovljeni pravoslavni krst iznad uvale Malin postavljen bez saglasnosti gradskih vlasti. Najavio je pravne postupke radi njegovog uklanjanja.
Udruženje „Jadovno 1941” počelo je 2012. godine postavljati krstove u Hrvatskoj na mestima masovnih stradanja Srba, prvo u Jadovnu, na Velebitu i drugim mestima. U razgovoru za „Politiku” dr Dušan Bastašić tvrdi da su krstove postavljali u saglasnosti sa vlastima u ovoj zemlji.









– Radili smo to sasvim legalno, uz dozvole, saglasnosti i asistenciju lokalnih i državnih vlasti. Sada je to, najednom, postalo sporno. Nisu to moji krstovi, niti Udruženja „Jadovno 1941”, nego pravoslavna obeležja srpskim žrtvama, na deset mesta na Pagu i Velebitu, pored kraških jama i masovnih grobnica, gde su ubijani Srbi. Nismo ništa zidali, betonirali, jer to u Hrvatskoj nama nije dozvoljeno, nego se krstovi tretiraju kao montažni objekti – objašnjava dr Bastašić.
On navodi da je to običan drveni krst, bez slova i brojeva, samo sa trolistom na vrhovima.
„Zbog toga smo označeni smo kao teroristi i paravojna grupa. A krstove smo postavljali uz najavu hrvatskoj policiji, sa njihovom pratnjom”, naglašava dr Bastašić i detaljno objašnjava: „Prilikom postavljanja krsta na Pagu, kontaktirali smo Policijsku stanicu u Novalji. Zato me čudi reakcija načelnika ovog grada, koji sve osporava, a kada smo krst na Pagu postavljali, pratili su nas policijski čamci, gliseri, iz Novalje. U našoj grupi koja je krst postavila bila su 22 člana. Za sve krstove, koji pripadaju parohiji gospićko-smiljanskoj, dobili smo blagoslov vladike gornjekarlovačkog Gerasima.”


Brisanje tragova srpskog postojanja
Proces rasrbljivanja i uništavanja tragova o postojanju Srba u Hrvatskoj, smatra dr Dušan Bastašić, počeo je nakon rata devedesetih godina prošlog veka, kada su najveća seoska groblja, kao u Poljanima kod Grubišinog polja, gde su svi njegovi preci sahranjeni. „Pravoslavna groblja uknjižena su u državno vlasništvo. Po zakonima Hrvatske, ko ne plaća mesečnu naknadu, o čemu se pozivi i obaveštenja šalju na predratne adrese, obeležja, krstovi i spomenici se uklanjaju, grobovi prekopavaju a sahranjuju meštani, uglavnom katolici”, kaže Bastašić.
Izvor: POLITIKA ; FOTO i prilozi: Jadovno 1941.
Vezane vijesti:
Dvojica muškaraca na Pagu postavljaju pravoslavne …
Zubar i aktivist iz Banje Luke po Pagu postavlja ‘krsteve’ i …
DP prijavio dvojac koji na Pagu postavlja pravoslavne …
Radi se o paravojnoj skupini
Dvojica muškaraca postavljaju pravoslavne križeve na …
Bastašić iznio svoju stranu priče o križevima na Pagu