fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Kolaboracionistička štampa: Spisak režimskih novinara (2)

Glavni stub pronemačke politike u oblasti propagande i pisane reči bilo je „Srpsko novinarsko udruženje”, osnovano sredinom septembra 1941. godine

Aleksandar Stojanović
Aleksandar Stojanović

Kolaboracionistička uprava u Srbiji – Savet komesara, a kasnije i Vlada narodnog spasa – imala je obavezu da sopstvenu cenzuru usklađuje s instrukcijama i interesima okupatora, što je doprinosilo potpunoj kontroli nad protokom informacija i praktično onemogućilo legalno objavljivanje i javno cirkulisanje bilo kakvih subverzivnih sadržaja. Odeljenje za propagandu (Odeljenje državne propagande) obrazovano je posle formiranja vlade Milana Nedića, pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Odeljenje za propagandu imalo je važno i povlašćeno mesto u hijerarhiji civilnih organa: primalo je direktne instrukcije od predsednika kolaboracionističke vlade i okupatora, a na njegovom čelu našao se istaknuti simpatizer fašizma i nacizma Đorđe Perić.

Zakonski okviri izlaženja štampe i izdavačke delatnosti u okupiranoj Srbiji propisani su restriktivnim nemačkim uredbama iz maja i jula 1941. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova pratilo je pisanje dnevnih i povremenih listova u Beogradu, kao i pisanje domaće i strane štampe uopšte. Da bi mogli da nastave sa radom, novinari su morali da se prijave vlastima i budu zavedeni u staleški spisak. Glavni stub pronemačke politike u oblasti propagande i pisane reči bilo je „Srpsko novinarsko udruženje”, osnovano sredinom septembra 1941, na osnovu Uredbe vojnog zapovednika o štampi u Srbiji od 20. maja 1941. godine. Osnivanjem „Srpskog novinarskog udruženja” automatski su prestali da postoje beogradska sekcija „Jugoslovenskog novinarskog udruženja” i „Novinarski savez Kraljevine Jugoslavije”. Udruženje je preuzelo upravljanje nad imovinom Proizvođačke zadruge profesionalnih novinara u Beogradu. Dotadašnji potpredsednik „Jugoslovenskog novinarskog udruženja” za sekciju Beograda Radenko Tomić postavljen je na mesto predsednika. Na mesto sekretara­

stanislav Krakov, književnik, novinar i urednik „Novog vremena” i „obnove”
stanislav Krakov, književnik,
novinar i urednik „Novog vremena”
i „obnove” Foto iz knjige
„Kolaboracionistička štampa u
Srbiji 1941–1944”

poslovođe postavljen je Ivan Nađvinski, za počasnog predsednika Jovan Tanović, predsednik „Srpskog izdavačkog preduzeća”, koje je tokom okupacije bilo vlasnik većeg broja listova. Članovi staleškog suda bili su Ratko Parežanin, ideolog pokreta Zbor i kasnije urednik „Naše borbe”, i Vukašin Anđelković.

Postojao je niz zakonskih uslova koji su morali biti ispunjeni kako bi pojedinac bio uvršten u spisak režimskih novinara. Svi urednici i saradnici dnevnih listova i časopisa na teritoriji Vojnog zapovednika u Srbiji imali su, prema važećim uredbama, obavezu da budu članovi „Srpskog novinarskog udruženja”. Članstvo se sticalo uvođenjem u staleški spisak koji je vodilo udruženje, što svedoči o preuzimanju modela organizacije fašističkih i nacističkih novinarskih udruženja. Vođene su evidencije urednika i saradnika svih listova koji su izlazili na teritoriji Beograda, a formirana je kartoteka za knjižare i antikvarnice. Pravo na vršenje novinarskog poziva mogli su dobiti samo oni kojima je novinarstvo predstavljalo izvor prihoda za život. Prema mišljenju predsednika Vlade narodnog spasa, strogi kriterijumi za prijem u udruženje bili su „garancija za uzdizanje stručnog i intelektualnog nivoa našeg novinarskog kadra i od velike koristi za ceo narod s obzirom na značaj štampe”. Nedugo po uspostavljanju okupacije likvidirana je novinska agencija „Avala”, čemu je prethodilo osnivanje novinske agencije „Rudnik”, koja je od prvog dana bila pod potpunom kontrolom okupatora i njegovih saradnika u Srbiji.

Prvi listovi koji su pokrenuti posle uspostavljanja okupacionog režima bile su službene novine okupacione i domaće uprave. „List uredaba Vojnog zapovednika u Srbiji” i „Obznane i objave nemačkih vlasti u Srbiji” bili su službena glasila nemačkih okupacionih vlasti i kao takva dostavljana su domaćim organima uprave. Nemačke vlasti su u cilju daljeg organizovanja novinarskog života u Srbiji 20. maja 1941. godine donele Uredbu vojnog zapovednika o štampi u Srbiji. Navedenom uredbom regulisan je rad domaće propagande na polju novinarstva i osnovano je „Srpsko novinarsko udruženje”. Doneta je i Uredba vojnog zapovednika o štampanju knjiga i spisa, prema kojoj je za sve štampane proizvode propagandističkog sadržaja u reči i slici, kao što su brošure, plakati, leci, listići, bilo potrebno odobrenje Vojnog zapovednika. Nova izdanja knjiga svake vrste: romani, stručni spisi, školske knjige – predavani su pre objavljivanja Vojnom zapovedniku na odobrenje, odnosno na procenu „da li za njihovo objavljivanje postoji kulturna ili privredna potreba”. Odobrenje je moglo biti vremenski ograničeno i moglo se opozvati u svakom trenutku.

(Nastaviće se)

Knjigu možete kupiti u knjižarama ili poručiti od izdavača: IK „Filip Višnjić”, Bežanijska 18, Zemun, 011/3750-161, komercijala.filipvisnjic@ ikom.rs

Izvor: POLITIKA, petak 17 jun 2016., str. 16

 

Vezane vijesti:

Kolaboracionistička štampa: Ubiti sve golubove pismonoše (1)

Kolaboracionistička štampa: Aprilska šala protiv lažnog pisanja (3)

Kolaboracionistička štampa: Prenošenje poruka okupatora (4)

Kolaboracionistička štampa: Manipulacije informacijama (5)

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: