arrow up

Podijelite vijest:

Klasić: A zašto ne vratimo Srbe?

Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić predlaže da Hrvatska riješi problem demografskog pada tako što će vratiti Srbe, koji su pod pritiskom ili dobrovoljno, napustili tu zemlju devedestih godina prošlog vijeka.

Hrvoje Klasić
Hrvoje Klasić

„Hrvatska je vijekovima domovina Srbima, isto koliko i Hrvatima. Njihovi preci su, na različite načine, unapređivali hrvatsku ekonomiju, kulturu, školstvo i sport“ – ističe Klasić.

On navodi da ti odnosi nisu uvijek bili dobrosusjedski o čemu najprije svjedoče godine Drugog svjetskog i kasnijeg „domovinskog rata“ devedesetih godina.

„Tragične događaje ne možemo izbrisati iz prošlosti, niti ih smijemo negirati. Naprotiv, trebamo ih racionalno sagledati, izvući pouke i nastojati ih ne ponoviti“ – navodi Klasić.

On ocjenjuje da tako razmišljaju zreli narodi koji su u odnosu na Hrvate i Srbe u prošlosti puno češće i intenzivnije između sebe ratovali, a, za razliku od Hrvata i Srba, puno rijeđe međusobno sarađivali i pomagali jedni druge.

„U zadnjih nekoliko godina, a posebno zadnjih nekoliko mjeseci, nema dana da se ne pominje demografska katastrofa, pad stope nataliteta i odlazak građana Hrvatske u potragu za ekonomski, politički i pravno stabilnijim društvima.

Posljedice svih navedenih procesa već se vide u nedovoljnom broju radnika potrebnih za normalno funkcionisanje turističke sezone, a tek će se vidjeti kada broj penzionera daleko nadmaši broj onih koji će u Hrvatskoj raditi i plaćati poreze i doprinose“- upozorava Klasić.

Ima li u popravljanju te slike mjesta za hrvatske državljane koji u ovom trenutku ne žive u Hrvatskoj – pita Klasić.

„Mislim, prije svega, na `naše Srbe`. Naravno, među njima sigurno ima onih koji se iz različitih razloga ne bi ni htjeli vratiti. Jedni, zato što su se već snašli negdje drugdje, a drugi jer znaju da bi njihovo ponašanje tokom rata zahtjevalo određene postupke hrvatskih pravosudnih organa.

Svi ostali, koji, vjerujem, čine većinu, trebali su već odavno postati predmet interesa političkih elita kada god su na dnevni red dolazile teme popravljanja demografske slike“ – navodi Klasić u tekstu za portal „Net.hr“.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Klasić: Trebalo je da zajedno organizujemo izložbu o Jasenovcu

Hrvatski istoričar Klasić: Pravo je da se govori o 200.000 …

Stepinac nije bio ratni zločinac, ali nije svetac | Jadovno …

Englezi nam podmeću novu Jugoslaviju | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​