arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Kordunski-rekvijem.jpg

Svetozar Livada: „Kordunski rekvijem“

Livada piše o svom zavičaju u kome je kao trinaestogodišnji dječak doživio okrutne smrti svojih najdražih, neshvatljiva zvjerstva, palež, rušenja i mržnju. Autor govori da je najstrašnije što se, „sve ponovilo 1991. godine, u samo jednom životu, a to je previše patnje i boli za jedan život“. U knjizi piše da su se strahote ponovile jer „Srbi i Hrvati prakticiraju kulturu smrti nesmiljeno, kao neku vrstu kućne radinosti“ i rezignirano poručuje da ulazimo u 21.vijek „bez ijednog riješenog problema“. Pročitajte knjigu SVETOZAR LIVADA: KORDUNSKI REKVIJEMAcrobat PDF dokument, 2,7 MB

Patrijarh primio predstavnike Udruženja Ognjena Marija Livanjska

Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Irinej primio je 17. jula 2020. godine u Patrijaršiji srpskoj u Beogradu predstavnike Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha, Udruženje Ognjena Marija Livanjska, u saradnji sa Televizijom Hram i hramom Svetog Save na Vračaru, nedavno je beogradskoj publici predstavilo kratak istorijski presek života livanjskih Srba kroz izložbu, dokumetarni film i knjigu o mučeničkom stradanju leta 1941. godine. Na blagoslovu i širokoj podršci tom događaju, kao i na neposrednoj pomoći Fonda Patrijarha srpskog Pavla u oslikavanju spomen-kapele Svete velikomučenice Marine, u porti pravoslavne crkve u Livnu u čijoj kripti su pohranjene mošti livanjskih mučenika, patrijarhu Irineju najiskreniju zahvalnost livanjskih Srba preneo je predsednik

Pogledajte FILM: Stradanje i vaskrsenje livanjskih Srba

Pozivamo vas da odgledate dokumentarni film Stradanje i vaskrsenje livanjskh Srba, autora đakona Radomira Vrućinića. Film je sniman u Livanjskom polju tokom 2018. godine, a sadrži i razgovore sa mnogim akterima koji su živi svedoci ili istraživači istine o stradanju livanjskih Srba. Ulaskom nemačkih trupa u Zagreb, 10. aprila 1941. godine proglašena je Nezavisna Država Hrvatska pod vođstvom Ante Pavelića i ustaškog pokreta. Već tokom aprila, vlasti NDH donose rasne zakone, kojima se Srbi, Jevreji i druge nehrvatske zajednice stavljaju van zakona. Sa proglašenjem NDH, dolazi i do uspostave ustaške vlasti u Livnu i okolini. Ubistva su počela već 6. juna 1941. godine, kada je u jamu bačen Gubinski sveštenik

Lordan Zafranović (Foto:fama.com.hr)

Zafranovićev film „Djeca Kozare“ dobio novac za snimanje

Film „Djeca Kozare“ reditelja Lordana Zafranovića, koji govori o Jasenovcu i stradanju srpskog naroda u doba Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, konačno je dobio finansijsku podršku Filmskog centra Srbije od 30 miliona dinara /255.455 evra/, saznaju „Večernje novosti“. List navodi da je Zafranovićev film prošao poslije tri pokušaja na konkursima ovog centra u kategoriji sufinansiranje proizvodnje domaćih dugometražnih igranih filmova sa nacionalnom temom. Film će biti sniman po scenariju Arsena Diklića, a govori o stradanju srpske djece 1942. godine u NDH, tokom Drugog svjetskog rata. Zafranović je ranije rekao da se za ovaj film pripremao 30 godina, da je u pitanju izuzetan scenario, najbolji koji je imao u rukama, te da

Nikola Tesla

AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: Nikola Tesla nije rođen u Hrvatskoj, nego u Krajini kao Srbin pravoslavac

U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150–godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su nastajale zbog nedovoljnog poznavanja istorije i državnopravnog ustrojstva Vojne krajine, Hrvatske, Austrije i Ugarske, kao i teritorijalnog ustrojstva Srpske pravoslavne crkve onog vremena kad je rođen Nikola Tesla. Istorijski falsifikati u hrvatskoj

Pale: Prikazani filmovi o stradanju u Jasenovcu, Pokolju i Holokaustu

Na Palama je sinoć, povodom Dana pobjede nad fašizmom, prikazani filmovi „A, Bog je ćutao“, „Sunce i žica“ i „Krst od krvi“, scenariste, režisera i književnika Sime Brdara, koji govore o stradanjima u Jasenovcu, Pokolju i Holokaustu. Direktor Kinoteke Republike Srpske Snežan Lalović rekao je novinarima da filmovi koji su prikazani govore o nesreći Srba, Jevreja, Roma i svih koji su završili u jasenovačkim logorima. – To je nešto što bi trebalo prikazivati češće, kako bi ostalo upamćeno, ne zbog neke mržnje, nego jednostavno da znamo šta nam se dešavalo. To je istorijsko pamćenje na osnovu kojeg gradimo budućnost – naglasio je Lalović. On je istakao da je Simo Brdar bez

NE ZABORAVITI STRADANjA SVEŠTENIKA I SVIH LjUDI IZ VOZUĆE

U manastiru Sveta Trojica – Vozućica u opštini Zavidovići u FBiH služeno je večernje bogosluženje povodom obilježavanja Svetih dabrobosanskih mučenika, među kojima je vozućki sveštenik Jovan Zečević koji je postradao u logoru 1941. godine. Protojerej-stavrofor Zoran Živković rekao je Srni da je ovo bogosluženje molitveno sjećanje na teška stradanja sveštenstva u Drugom svjetskom ratu, ali i svih ljudi sa područja Vozuće. „Molimo se Bogu za sve postradale. Stradanja srpskog naroda i sveštenika, među kojima je Jovan Vozućki, ne smije da bude prepušteno zaboravu da bi nam svima budućnost bila bolja, a stradanja nikada više nikome ponovljena“, naglasio je otac Živković sinoć nakon molitve. Večernjem bogosluženju povodom obilježavanja Svetih dabrobosanskih mučenika

Hrvati u školi uče o Diani Budisavljević

Film o spasavanju srpske dece od NDH uvršten u nastavni program u susednoj državi. Preporuka ministarstva da ga vide đaci od 13 do 18 godina. Film „Dnevnik Diane Budisavljević“, o hrabroj ženi koja je u vihoru rata spasavala srpsku decu, uključen je u nastavni program u Hrvatskoj i moći će ga videti učenici već naredne školske godine. Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske ocenilo je da film rediteljke Dane Budisavljević ima jasnu vaspitnu-obrazovnu ulogu i preporučilo nastavnicima da ga, u okviru projektnog dana, prikažu učenicima starim od 13 do 18 godina. Ovaj potresni igrano-dokumentarni film istinita je priča o državljanki austrijskog porekla udatoj za lekara pravoslavne veroispovesti u Zagrebu, koja je

Mastilović: Neozbiljno je upotrijebiti riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović izjavio je da kultura sjećanja ne može i ne smije biti kultura kratkog i selektivnog pamćenja i naglasio da je neodgovorno olako upotrebljavati riječ genocid, a ne pomenuti Jasenovac, Jadovno, Brod na Drini, Garavice, hercegovačke jame bezdanice i ostala stratišta. Nakon što je profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović na N1 televiziji rekla da se „ono što se desilo ne naziva pravim imenom, a postoji međunarodna presuda da je riječ o `genocidu` u Srebrenici“ i da određenim strukturama smeta da to javno priznaju, Mastilović je istakao da su stavovi izneseni u toj emisiji lični stavovi Momčinovićeve, a ne

Dragan Popović: Revizionizam Srđe Trifkovića ili o broju stradalih Srba u Jasenovcu

Reagovanje povodom publikovanja “naučne“ polemike Srđe Trifkovića u časopisu Istorija 20. veka. Prilog je objavljen na engleskom jeziku, a pod naslovom: “Ustaški zločini, srpske žrtve, brojevi i politika: ka racionalnoj raspravi“(Ustaša crimes, Serbian victims, numbers and politics; toward rational debate, br.1.2020, 203-222).          Od početka tekuće godine srpski, medijski prostor, preplavljen je revizionističkim tekstovima kojima se na nenaučan i tendeciozan način prekraja istorija dvadesetog veka i razara kultura sećanja. Reč je prevashodno o srpskim revizionistima koji svojim tekstovima u istoriografiji i publicistici sizifovski pokušavaju da „demistifikuju“ i „rasvetle“ skoro zaboravljeni Genocid koji je izvršen nad Srbima tokom Drugog svetskog rata, na prostoru dezintegrisane Kraljevine Jugoslavije, a posebno na teritoriji marionetske

POTOMCI PRIDVORAČKIH ŽRTAVA: Komercijalizacijom grobnih mjesta srpskih mučenika negira se ustaški zločin

Na adresu redakcije Slobodna Hercegovina stiglo je saopštenje koje je u ime Odbora za podizanje spomen obilježja Pridvoračkim mučenicima potpisala Slobodanka Tanović Škoro. U saopštenju se podsjeća da su ustaše počinile brutalan zločin na Pridvoračkoj jami 23. juna 1941.godine. Tom prilikom ubijeno je 13 civila pravoslavnih Srba ( Boško Šakota, Obren Stijačić, Jakov Miljanović, Mihajlo Andrijašević, Božo Pidžula, Milorad Pidžula, Blagoje Đurić, Đorđe Ćurić, Jovo Madžar, Trifko Babić, Stevo Miljković, Lazar Kukurić i Aleksa Sokolović). Odbor podsjeća da je doktor Novica Kraljević organizovao vađenje posmrtnih ostataka iz Pridvoračke jame 6. oktobra 1941. godine. – Stradalnici su jedan pored drugog sahranjeni 6. oktobra 1941. godine u groblju Podglivlje, na lokaciji od

FILIP RODIĆ: Bolest, a nije korona

Svaki put kada pomislim da me ne mogu više iznenaditi, prvaci “druge Srbije” me demantuju. Dok Samardžić opravdava Jasenovac, Čongradinova tvrdi da vlast u Srbiji epidemiju koristi za nastavak “genocida” nad novopazarskim Bošnjacima. Kolumnisti opozicionog tabloida Danas (epitet “tabloid” u ovom slučaju nije moj nego Dragana Đilasa) odavno su nadaleko čuveni po svom razuzdanom (auto)šovinizmu. Taj šovinizam je nekad autošovinizam, a nekada je čist, pravi šovinizam, blistav poput dijamanta, jer njegovi nosioci nisu Srbi, iako su građani Srbije i iako su u ovoj državi ostvarili sve što imaju u životu. Kao da se utrkuju iz nedelje u nedelju, iz dana u dan, ko će otići dalje u pljuvanju naroda čiji

Ljubiša Šulaja: Stradalnici naš najbolji putokaz

Sremci su svoju istoriju omeđili manastirima. Njih su zidali despoti, svetitelji, i ustaše su znale da će, dokle god su ti manastiri živi, biti živ i srpski identitet. Spomen ploča advokatu Jevremu Vidiću koji je već početkom ustaško-nacističke okupacije Sremske Mitrovice odveden u logor Jadovno i tamo ubijen, biće postavljena ovog petka. Na ploči, koja će se nalaziti na kući Vidića, kod prolaza na pijacu, uz Jevrema stajaće i pomen svim žrtvama ustaškog zločina počinjenog u gradu na Savi. Inicijativa za postavljanje ploče potekla je od mitrovačkog lekara Dimitrija Stojšića, a svoju punu podršku dao je i mitrovački Zavod za zaštitu spomenika kulture. Za Ljubišu Šulaju, čelnika Zavoda, ovaj događaj

SAVO SKOKO: Jun kad je poljem rađala smrt

Na sabirališta kod Mrkonjića, Drijenjana, Dračeva i Veličana slivale su se dugačke kolone uhapšenika. Najviše ih se prikupilo kod sela Mrkonjića, oko 80. Isušeni deo Popovog polja, koji je toga jutra ličio na uzavreo pčelinjak, odjednom je opusteo; po njemu su lutali uznemireni konji i volovi, a po neuzoranim njivama bile su razbacane ralice, plugovi, jarmovi, teljizi, delovi odeće… Novi talas ustaškog genocida sručio se 23. juna i na Popovo polje. Bio je sunčan i topao junski dan, pa su vredni popovopoljski ratari u ranu zoru krenuli da obrade isušeno zemljište u Popovu polju (kao za pakost voda se te godine sporo povlačila sa popovopoljskih njiva); pozvali su u pomoć

Čudesna životna epopeja od ustaškog logora do Skupštine Srbije: „Ispričaću svima turobnu istinu“!

Prvom sednicom novog saziva Skupštine Srbije predsedavaće Smilja Tišma.Ne samo zato što je najstarija. Ova čast ukazana joj je i zato što je pobedila užase dečjih logora Nezavisne Države Hrvatske i Jasenovac. Lični je svedok velike istorijske tragedije srpskog naroda. Iako nije član stranke, SPS je pozvao ovu penzionerku da bude na izbornoj listi Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije, jer je ova žena – simbol pobede. Rođena je kaže, najverovatnije 1931. ili 1932, ne zna, jer je sve spaljeno, ali dobro se seća detinjstva. Sa starijim bratom i dve mlađe sestre, preživela je ustaške logore u koje su ih odvodili dva puta. Od logora do Skupštine Srbije „Iznenadili su

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.