arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pjesma Đurđevdan nastala je u vozu za Jasenovac

Tog Đurđevdana je cijeli svemir plakao nad sudbinom srpske nejači. Krvoločne horde i naoružana bagra ispratila je u kazamat običan nedužni narod. Drugi svjetski rat je bio noćna mora za cijelu našu zemlju. Ni na jednom pedlju nije bilo lako a Sarajevo je i tada ponijelo izuzetno teško ratno breme. Taj grad je i u ovom slučaju iskrvario zbog svakog zla i svake misaone nastranosti svih krvnika bez obzira na koju su se stranu Bogu okretali. Od samog početka sukoba, ustaše su hapsile srpski narod. Zbog surovih progona Srbi su počeli bježati iz Sarajeva. Utočište su nalazili na susjednim planinama ili pak u Srbiji. Naravno, određen broj ljudi je ostao

Zajednička izgradnja Memorijalnog centra u Donjoj Gradini?

  Danas se obilježava 77 godišnjica proboja i služi pomen za sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac. Prošlo je više od tri godine kako nam je (ponovo) obećano da će se promjeniti nešto u našem, srpskom, institucionalnom odnosu prema žrtvama jednog od najstrašnijih mjesta genocida. Onog u Jasenovcu i Donjoj Gradini. Prođe i osamdeset i prva godišnjica od početka Pokolja, zločina Genocida koji su Hrvati počinili nad srpskim narodom. I ništa.. Evo vijesti koju smo prenijeli sa portala SRNA-e krajem januara 2019. godine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će memorijalni centar u Donjoj Gradini zajednički izgraditi Srbija i Republika Srpska i da će to biti veličanstven projekat

Obilježavanje 77 godišnjice proboja i pomena na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac

Obilježavanje 77. godišnjice proboja posljednje grupe logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac i u pomen na sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac i njegovog najvećeg stratišta Donja Gradina biće održano u nedjelju 1. maja 2022. godine u JU Spomen-području Donja Gradina.  Program: 11.00-11.15 časova Okupljanje učesnika Parastosa i pomena u Spomen-području Donja Gradina. 11.15-11.45 časova Polaganje cvijeća, vijenaca i paljenje svijeća 11.45-12.00 Učesnici se u pomen povorci kreću kroz grobna polja do grobnog polja ,,Hrastovi“ gdje će biti služen i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida 12.00-13.00 Parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida. Parastos i pomen podrazumjevaju molitvu srpsku-pravoslavnu, jevrejsku i romsku. 13.00-13.30 Obraćanje zvaničnika Izvor: JUSP Donja Gradina Predsjednica Republike

Komemoracija za civilne žrtve ustaškog zločina u selu Rakovac kod Pala

U ponedjeljak 02.05.2022. godine u 10 časova biće održana komemoracija za civilne žrtve ustaškog zločina u selu Rakovac kod Pala. U jednom danu 11.11.1943. ustaše su na dva mjesta zvjerski ubili preko stotinu Rakovčana. U samome selu živo je spaljeno 59 žitelja, od kojih 40 djece do 14 godina starosti. Komemoraciju organizuju Osnovna škola „Mokro“ i Boračka organizacija opštine Pale, u dogovoru sa organizacijom SUBNOR-a iz Pala. U želji da komemoracijom odamo dužnu počast svim nevinim žrtvama koje su nastradale u oslobodilačkim ratovima srpskog naroda, i sa namjerom da od zaborava otrgnemo svaku žrtvu, organizatori skupa pozivaju potomke nastradalih, građane Pala i medije da svojim učešćem damo doprinos unapređenju kulture

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

kolaric-1.jpg

Gdje leže kosti kolarićkih mučenika?

Da li pukom srećom, Božjim proviđenjem ili nečim drugim MILENA KRESOJEVIĆ (tada udana Vukobratović, rođ. Keser, 1919.) sa svojom dvogodišnjom kćerkom DRAGICOM preživjet će pokolj u crkvi Svete Petke na Kolariću. Često sam znao sa njom proći pokraj ruševina ove drevne crkve podignute još 1804. godine. Kad se 1945. udala za moga đeda NINKA KRESOJEVIĆA, koji je uz mog oca jedini preživio rat. Dobila je u vidu otpremnine od familije Vukobratović gdje je bila udana, komad zemlje koju su zvali “Njivica”. Nalazila se uz na dijelu gdje se put za Ledenik počne strmije penjati, sa njegove lijeve strane, i tu smo često gonili napasati krave. Moja baba, još uvijek žena

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

NAJAVA: Sveta zaupokojena služba (parastos) na mjestu nekadašnjeg logora Danica kod Koprivnice

Služiće se sveta zaupokojena služba (parastos) na mjestu nekadašnjeg logora Danica kod Koprivnice u SUBOTU 30. APRILA 2022.G. S POČETKOM U 12:00 SATI.  Srpske pravoslavne crkvene opštine u Koprivnici i Velikom Pogancu organizuju po prvi put parastos za sve nevine žrtve postradale u logoru „Danica“ u Koprivnici, koji je prvi osnovani kocentracioni logor u NDH. Nakon osnivanja logora 15. aprila 1941. godine, prve grupe logoraša su počele organizovano pristizati već krajem aprila iste godine. Između 3000 i 4000 Srba, Jevreja, Roma i Hrvata koji su se odupreli ustaškom teroru su završili najprije u Danici a potom i u drugim organizovanim logorima Jasenovcu, Jadovnu, Pagu, Gospiću i ostalim gdje je većina

Đurđica Dragaš: Jasenovac – najtužnija srpska reč

Ko je mogao da pomisli da ćemo se na jednoj beogradskoj pijaci, decenijama kasnije, naći baš mi – potomci „izabranih“, čudom preživelih?! Nazovite to slučajnošću, ali ja ipak verujem da nas je spojila sudbina. Pre više od dvadeset godina, dok sam još bila student, radila sam nekoliko meseci kao prodavačica na tezgi na jednoj beogradskoj pijaci. Iako sam na početku brinula kako ću se snaći i kako će me prihvatiti ostali, iskusni prodavci, nedoumice su brzo rešene. Shvatila sam da moje „komšije“ uglavnom nisu prevejani preprodavci sumnjivih biografija, već „sapatnici“, zemljaci, izbeglice, ljudi kojima je pijaca silom prilika postala izvor prihoda. Da nije bilo rata, zla i neimaštine, ne verujem

Godišnjica proboja zatvorenika iz Jasenovca

Hiljadusedamdeset tri preživjela logoraša u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac pokušala su na današnji dan 1945. godine, u očajničkom jurišu na stražare, da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 169. U toj najvećoj „fabrici smrti“ na Balkanu u Drugom svjetskom ratu ustaše su ubile stotine hiljada mahom Srba, Jevreja i Roma. Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora. Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da

Vernici: Papa Franja bi doneo mir i toleranciju među ljudima

Prethodnih meseci pitanje posete poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, Srbiji ponovo je aktuelizovano, a mišljenje beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara da sada postoje stvarne mogućnosti za njegov dolazak i da bi to omogućilo dublji dijalog dve crkve, veće, integralnije sećanje na prošlost i pogled među ljudima, dele i katolički vernici u Beogradu. „Papina poseta je uvek realna, jer to želi i Katolička crkva, ali koliko je ostvariva zavisi od svih stanovnika Srbije, poručio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar za Tanjug na Veliki četvrtak navodeći da se poseta pape Franje Srbiji previše prolongira, ali da sada postoje „stvarne mogućnosti“ da se to ostvari. Vernici u anketi Tanjuga u nedelju, na rimokatolički Uskrs,

Dejan Zlatić: Prebilovci

Možda su ustaše ’41. bile zavedene ko zna čim, pa pobiše ljude, žene i decu na pravdi Boga. Ali, šta „zavede“ ove Bobetkove „heroje“ pa miniraše 1992. godine mrtve ljude? Prebilovci. Ustaše pobiše Srbe 1941. Na stotine. Ne bilo kako. Bacili ih u jamu. Ko je poginuo odmah, ni po jada. Dobro je prošao. Ko je preživeo pad, doživeo je pravi pakao na zemlji. Ili bolje reći – ispod zemlje. Umirao polako, danima, od gladi, žeđi i bolova, okružen leševima koji se raspadaju i smrde. Među umirućima, najviše je bilo dece. Jama u Prebilovcima nije bila jedina. Mnogo ih je bilo. Na desetine. U svakoj od njih na stotine ljudi.

Jasenovac – Nekropolis Balkana (Video)

U Hrvatskoj postoji jedan grad koji decenijama pokušavaju da sakriju… Realizacija: Srpska ramonda; Izvor: Srpska ramonda , 10. april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu i video zapisu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Grad sa preko milion duša čija su tela ugašena u najvećim mukama… Sećanje na njih ostavljeno je nama na čuvanje i tako će biti dok i jedna sveća pod svodom nebeskim daje tračak svetlosti…

Ne opraštamo dok se ne pokaju: Kako je u Srbiji za vreme Jugoslavije sprovođen kulturni inženjering

„Propustili smo pola veka nenegovanja kulturne samosvesti zbog genocida nad Srbima u Drugom svetskom ratu. Vremenom počele su strahovite revizije zbog kojih su umetnici i žrtve ućutkani. Zlo nije kažnjeno. Ne možemo da oprostimo jer se niko nije ni pokajao“, kaže za Sputnjik Slavica Garonja Radovanac govoreći o odnosu kulture i nacionalne traume. Kulturna trauma kao deo našeg kolektivnog identiteta tema je novog broja časopisa „Kultura“ u kojem autori iz različitih oblasti – kulturologije, nauke o književnosti, antropologije, filozofije, psihologije, sociologije govore o kulturnoj refleksiji naših kolektivnih trauma kakve su seobe i genocidi, naročito u 20. veku. Od devet radova predstavljenih u ovom zborniku, tri se bave traumama genocida u

OBILjEŽENO 80 GODINA OD STRADANjA U DOBRELjIMA: Preko zločina se ne može preći zaboravom nego praštanjem (FOTO)

U gatačkom selu Dobrelja obilježeno je 80 godina od svirepog ubistava 39 nedužnih civila od strane partizana Prvog hercegovačko-crnogorskog udarnog bataljona. Parastos poginulima služio je Njegovo preosveštenstvo Episkop Zahumsko-hercegovački i primorski g. Dimitrije. Potomci i poštovaoci nevino stradalih civila ovog hercegovačkog kraja, po prvi put na osamdesetu godišnjicu od pokolja, parastosom su obilježili dan sjećanja na stradale pretke. Milivoje Sušić imao je šest godina kada su mu partizani ubili oca i djeda. Priča, njegov život nakon tog 04. aprila bio je velika patnja. -Toga dana partizani su mi ubili oca Obrena i đeda Pavla, nisu se tome nadali, jer nikome ništa skrivili nisu. Sa šest godina ostao sam siroče,brat mi

NAJNOVIJE VIJESTI

Ju­ga kao tu­ga

Dok se ovih da­na za­tr­pa­nim isto­rij­skim go­di­šnji­ca­ma tra­ži i od­go­vor na pi­ta­nje

Zdravko Jokić: Knin

Toponim, reč, mesto rođenja Srećno detinjstvo, prve ljubavi Grobovi najbližih, bez sveća

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.