Obilježavanje 69. godina Bitke na Sutjesci u Nacionalnom parku Sutjeska na Tjentištu danas je počelo polaganjem vijenaca. Vijence i cvijeće položile su, između ostalih, delegacije SUBNOR-a RS, Srbije i Crne Gore, ministar rada i boračko invalidske zaštite u Vladi RS, amabasade Srbije u BiH, Boračke organizacije RS, NP „Sutjeska“ i opštine Srbinje. Predsjednik SUBNOR-a RS, Blagoje Gajić izrazio je zadovoljstvo organizacijom obilježavanja I brojem poštovalaca NOB-a, koji su došli na Tjentište. – Posebno mi je drago što je danas na Sutjesci dosta omladine. Bitno je da su djeca sa nama dok smo živi. Takođe je važno da omladina shvati za šta smo se I kako smo se borili I da

U Smederevu je na današnji dan, prije 71. godine, eksplodirala municija smještena na otvorenom u srednjevekovnoj tvrđavi despota Đurđa Brankovića. U eksploziji je poginulo više od polovine stanovnika grada. Svake godine, 5. juna u 14.14 lokomotive na smederevskoj železničkoj stanici zavijanjem sirena podsjete stanovnike da je tog dana 1941. u trenu poginula polovina građana Smedereva i onih koji su se zatekli u tom gradu pazarnog dana. Eksplodirala je municija lagerovana na otvorenom prostoru u smederevskoj tvrđavi. Nije utvrđen uzrok eksplozije, nepoznat je broj poginulih. Najveći broj žrtava sahranjen je bezimen u zajedničkoj grobnici na samom ulazu u groblje. Pisac knjige „Traganje za istinom“ u vrijeme eksplozije, radnik Železničke radionice Smederevo

Obilježavanje 70-godišnjice proboja ustaškog obruča na Biljegu 12. maja bila je prilika da se dobije uvid u stanje antifašističke spomeničke baštine i antifašizma kao tekovine zapisane u hrvatskom Ustavu. A da stanje nije bajno moglo se uvjeriti preko hiljadu ljudi koji su iz okolnih mjesta, udaljenijih krajeva Hrvatske i zapadne Bosne došli na skup što su ga organizirali Srpsko narodno vijeće (SNV), Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), te općine Vojnić, Krnjak, Vrginmost i Topusko. Spomenik na Petrovcu, rad Vojina Bakića, sistematski se devastira, pa je ove godine još ogoljeniji nego prošlih. Na to je upozorio i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji se prisutnima obratio s bine u

Jedna od značajnih odluka Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine bila je potvrda ravnopravnosti i jednakosti hrvatskog i srpskog naroda, no 68 godina poslije, na proslavi obljetnice tog događaja, ujedno i proslavi 67. godišnjice pobjede nad fašizmom, o tome nije bilo ni spomena. Proslava je održana pod pokroviteljstvom i u organizaciji Sabora, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Sisačko-moslavačke županije. Nizali su se govori, od predsjednika Sabora Borisa Šprema do predsjednika Saveza boraca Ratka Maričića, bez ijedne riječi o ustaškim zločinima i stradanju srpskog naroda, o velikom doprinosu Srba antifašističkoj borbi, kao ni o jednakopravnosti dvaju naroda koja je tada proklamirana. Kakvo danas gledište

U mjestu Tulek kod Broda danas je služen parastos za devet srpskih civila i pripadnika Vojske Republike Srpske iz ovog naselja koji su stradali u Odbrambeno – otadžbinskom ratu. Vijence na spomenik u Tuleku položili su načelnik opštine Brod Milovan Čerek, delegacije Boračke organizacije i predstavnici političkih stranaka. Tokom šestomjesečne okupacije Broda koju su izvršili pripadnici regularnih oružanih snaga iz Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz ove opštine, ubijeno je 386 srpskih civila, dok je u deset logora bilo zatočeno više od 2.000 Srba. Za zločine počinjene nad brodskim Srbima još niko nije odgovarao. Udruženja za traženje nestalih i zatočenih još 2003. godine dostavila su Haškom tribunalu obilnu dokumentaciju sa

Šestog maja 1941. godine, sedam dana nakon zločina u Gudovcu, nova ustaška vlast, pod patronatom nemačkih i italijanskih nacista i fašista, krenula je u ostvarivanje svog cilja: iseliti, istrebiti i pokrstiti. Najveći deo ustaških zločina dogodio se u prvoj godini rata. Gudovac, Veljun, Jadovno, Glina, Banski Grabovac, Ivanović jarak i tako bih mogao nabrajati prilično dugo – rekao je predsednik SNV-a Milorad Pupovac na komemoraciji za 525 srpskih civilnih žrtava, koje su ustaše pobili na Đurđevdan 1941. u Veljunu. – Kako je moguće da u zemlji koja veliča antifašizam – zapitao je Pupovac – da u toj zemlji gotovo ni jedno mesto stradanja nije sačuvano, već je sve porušeno od 1991. do 1995? Kako je moguće