arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Patrijarh_Irinej_Papa_mi_je_rekao_da_nije_hvalio_Stepinca.jpg

Patrijarh Irinej: Papa mi je rekao da nije hvalio Stepinca

Patrijarh Irinej: Papa mi je rekao da nije hvalio Stepinca BEOGRAD – Nije tačno da je papa Franja hvalio Stepinca i da je podržao njegovu kanonizaciju. To je laž. On je poručio da će o svemu tome još razmisliti! Ovako patrijarh srpski Irinej komentariše tvrdnje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića da je papa Franja, navodno, podržao proglašenje katoličkog nadbiskupa koji je podržavao ustaštvo Alojzija Stepinca za sveca i da je u pismu upućenom našem patrijarhu odbacio sve prigovore SPC. Irineju je bilo teško da dalje govori. Uz duge pauze u telefonskom razgovoru, zamolio nas je da ga razumijemo. „Sve što sam imao da kažem o Stepincu rekao sam kome je trebalo.

stepinac-dvije-slike.jpg

Šta SPC misli o svetosti Stepinca

Alojzije Stepinac Papa Franjo lično je uveren u svetost kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa iz perioda Drugog svetskog rata i vremena Nezavisne države Hrvatske, ali je napravio i jedan „gotovo neočekivan, ekumenski korak bez presedana u istoriji” – pozvao je Srpsku pravoslavnu crkvu na dijalog o ovom hrvatskom kardinalu. Ovo je vernicima u Rijeci, u propovedi posle nedeljne mise, rekao kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, pojašnjavajući svojoj pastvi najnovija događanja u vezi sa Stepinčevim proglašenjem svetim. On je tom prilikom otkrio i šta je papa Franjo odgovorio patrijarhu Irineju na njegovo pismo koje je u Vatikan odneo nadbiskup Dominik Mamberti posle posete Srbiji i Srpskoj crkvi krajem juna prošle godine.

Poglavnik NDH Ante Pavelić i nadbiskup Alojzije Stepinac

Pravo lice „blaženog“ nadbiskupa: Stepinac moli papu da spase NDH!

Ekskluzivno iz Magnum crimen-a prenosimo pismo (Promemoria) „blaženog“ Stepinca papi Piju XII, u kojem traži da Vatikan spase NDH od nestanka, jer je u pitanju brana „ofenzivnom bizantinizmu“, tj. pravoslavlju. Ante Pavelić i Alojzije Stepinac „Napredovanje istočne šizme u katoličke redove prijeti danas s punom ozbiljnošću da postigne svoje mračne ciljeve. Pobjeda velikosrpske ideje značila bi uništenje katolicizma na sjeverozapadnom Balkanu, u Državi Hrvatskoj. Navedeni nam dokumenti ne ostavljaju nikakove dvojbe. Što više, nema nikakove dvojbe, da bi takav kobni događaj imao i daljnje posljedice daleko preko granica Hrvatske. Valovi ortodoksnog i ofenzivnog bizantinizma udarali bi o granice Italije, dok se do sada razbijaju u hrvatsko Predziđe. I više, utoliko,

Tudjman_Knin_01.jpg

“OLUJA” JE ŽIVI DOKAZ DA, ako Hitler i nije pobedio, njegovi sledbenici u Hrvatskoj svakako jesu

Piše: Goran Babić (Iz teksta “Oluja”, objavljenog u Prosvjeti, novinama za kulturu Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Zagreb, broj 126, juli 2015.) Kad već raspravljamo o notornim stvarima jedno je jasno – u životu ove generacije nema ničeg “notornijeg” od “Oluje”. Ne stavljam (iz više razloga) znak jednakosti premda stanovite sličnosti postoje, ali bar mene “Oluja” donekle podsjeća na Jasenovac u kojemu je i moja (majčina) familija izgubila čak devetero bližih i daljih rođaka. Naravno, stradanja su u koječemu neusporediva, ali je ono osnovno, ono bitno i suštastveno (da tako kažem) ili isto ili blisko ili srodno a svodi se na progon, zator, iščeznuće, nestanak čitave jedne etničke skupine. U logoru

Culibrk_01.jpg

Reagovanje Međunarodne komisije za istinu o Jasenovcu na izjavu Episkopa Jovana Ćulibrka za „Nedeljnik“

Tačno je utvrđen broj žrtava u Jasenovačkom sistemu hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma Episkop Slavonski g. Jovan Ćulibrk je za list Nedeljnik (br. 189 od 27. avgusta 2015, izvodi u prilogu) izjavio sledeće: „Sedamdeset godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvek baratamo s posleratnim procjenama, i još uvek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autorativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava… jeste nemoralno“. Međunarodna komisija za istinu o Jasenovcu (u kojoj nije bilo ni Srba ni Hrvata) je još 2010. g. utvrdila tačan broj žrtava u Jasenovačkom sistemu hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevrja i Rom. G. Episkopu Jovanu Ćulibrku, koji se predstavlja

Sahrana_posle_ekshumacije_u_Livnu_1991.jpg

Kalendar genocida: 28. jul – 03. avgust 1941. Stradanje Srba sa livanjskog područja

Sahrana posle ekshumacije u Livnu 1991. godine Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se

spomenik_u_ljubljenici.jpg

WOMEN, CHILDREN FROM LJUBLJENICA BURNT ALIVE ON CHURCH HOLIDAY

Ćirilica Monument to the victims was made at the Ortodox cemetery in Ljubljenica On this day in 1941, Ustashas burnt women and children alive in a stable in the village of Ljubljenica in Berkovici municipality. It was the orthodox holiday of the Nativity of the Virgin Mary.   Milenko Jahura, the head of the Serb Ethnic Society Prebilovci, says that on that horrible day, members of the Vukosav family – Cvijeta, Dara, Slavko, aged 15, Stoja, 10, Nasta, Cvija, Danica, Slavko, 8, and Andjelko, 8, were burnt to death.   Of the Gelo family, burnt alive were Petra, Andja, Ljubica, 4, Mara, Milenko, 8, Milenka, 6, Ljubica, 2, Danica, Branko,

Spomenik_u_Gubinu_popu_Risti_i_njegovim_parohijanima.jpg

Kalendar genocida: 06. jun 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

Spomenik u Gubinu popu Risti i njegovim parohijanima U selima Donjeg Livanjskog polja, Gubin i Sajković, 6. juna 1941. ustaše su uhapsile 13 Srba. Streljali su ih i bacili u jamu Rubića dolac iznad sela Suhača i Kablić. Jama koju zovu Rubića dolac, iznad sela Suhača kod Livna, može se smatrati prvootvorenim ustaškim gubilištem u Livanjskom polju. Već u prvoj sedmici juna 1941. godine ustaše su izvele svojevrsnu „probu“ istrebljenja Srba, građana NDH, planiranog za početak jula. Namera im je bila da uhapse Cviju Pajčina Oraščića, zbog nekog obračuna koji se nekoliko dana ranije dogodio između Pajčina i ustaša. Pošto je Cvijo već pobegao u planinu, uhapsili su sveštenika Ristu Ćatića paroha gubinskog i

Ante_Pavelic_003.jpg

Činjenice o kovanici ustaškog režima

Kako je obnovljena debata u Hrvatskoj o ustaškom pozdravu „Za dom spremni“, za koji mnogi tvrdoglavo tvrde da je stari hrvatski pozdrav, portal Srbija danas skreće pažnju na par istorijskih činjenica. Ante Pavelić Sasvim je jasno da su se njime služili funkcioneri NDH, koji su ostali u analima istorije pozanti kao krvoločni saradnici nacista u Drugom svetskom ratu, te kao i njihovi gospodari, organizovali su masovna ubistva i deportacije civila po nacionalnoj i rasnoj osnovi, mahom Srba, Jevreja i Roma. Pošto mnogi u Hrvatskoj sumnjaju da su ustaške vlasti isključivo koristile pozdrav „Za dom spremni“, već, kako danas mnogi tvrde, „Za dom i poglavnika spremni“, evo nekoliko istorijskih činjenica: U

Sluzen_parastos_za_stradale_Srbe_iz_Broda.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA 550 SRBA UBIJENIH U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Služen  parastos za stradale Srbe iz Broda U Brodu je služen parastos za 550 Srba sa područja Broda i Dervente, koji su stradali na današnji dan 1941. godine. Parastos je služen kod spomenika stradalim Srbima, koji se nalazi u blizini mosta preko rijeke Save. Prema zvaničnim dokumentima i izjavama svjedoka, 50 Srba je odmah ubijeno na mostu preko rijeke Save, a ostali su odvedeni u logor u Slavonsku Požegu i većina je istog dana ubijena. Načelnik opštine Brod Ilija Jovičić rekao je da se mora dati značaj održavanju ovakvih događaja koji sjećaju na sva stradanja na ovim prostorima. Sjećanje na stradale Srbe u Drugom svjetskom ratu organizovali su opštinska Boračka

U_Drinjaci_obnovljen_spomenik_iz_NOB-a.jpg

OBILjEŽENO 70 GODINA OD OSLOBOĐENjA DRINjAČE

U Drinjači obnovljen spomenik iz perioda NOB-a Pomenom i polaganjem vijenaca na rekonstruisani spomenik žrtvama Narodnooslobodilačke borbe 1941-1945. godine u Drinjači, obilježeno je 70 godina od oslobođenja ovog zvorničkog naselja u Drugom svjetskom ratu. Potpredsjednik OO SUBNOR Zvornik Neđo Lukić rekao je da je spomenik podignut za 1.203 ubijena civila i 218 poginulih boraca. On je istakao veliko zadovoljstvo jer je spomenik rekonstruisan. Lukić se zahvalio načelniku opštine Zvornik Zoranu Stevanoviću što je prihvatio da spomenik bude rekonstruisan, kao i njegovom zamjeniku Bojanu Ivanoviću, jer je ovaj spomenik, koji je napravljen davne 1976. godine, bio potpuno propao. „Želimo da ovaj spomenik opominje naše potomke i potomke naših potomaka šta su

Dr_Dusan_i_Ranka_Mitrovic.jpg

Kalendar genocida: 20. jun 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

Ugledne stanovnike Livna, srpske nacionalnosti: lekara dr Dušana Mitrovića, zubara dr Kostu Zubića i sudiju Ranka Margetića ustaške vlasti su, 20. juna 1941, pozvale i uputile u Sarajevo na dogovor sa vlastima u vezi preseljenja Srba u Srbiju. Na putu za Sarajevo su pobijeni na mestu Zanesovići (između Gornjeg Vakufa i Bugojna). Iako se već znalo za ubistvo sveštenika Rista Ćatića i Sajkovljana, to nije bilo dovoljno da se Srbi, predvođeni uglednijim domaćinima, organizuju i potraže spas od zlih namera ustaša. Verovali su propagandnoj i lažnoj poruci ustaša da oni koji nemaju krivice nemaju ni razloga za strah. Već 20. juna, ustaše su pozvale dr Dušana Mitrovića, omiljenog narodnog lekara,

Jama Radača

ČENGIĆ: OBUSTAVLjENA EKSHUMACIJA IZ JAME „RADAČA“

Jama Radača Ekshumacija iz jame „Radača“, kod Mostara, trenutno je obustavljena zbog gasa koji se pojavio na dubini od 60 metara, potvrdila je Srni portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić. „Ekshumacija ove jame biće nastavljena kada se steknu svi bezbjednosni uslovi. Angažovan je Rudarski institut iz Tuzle koji bi trebalo da utvrdi postoji li neka vrsta opasnosti za ljude koji rade na pretraživanju“, rekla je Čengićeva. On je podsjetila da je ekshumacija jame „Radača“ počela 8. juna i da nisu pronađeni nikakvi skeletni ostaci. U jami „Radača“, na lokalitetu Goranci kod Mostara, 2009. godine pronađeni su posmrtni ostaci tri lica srpske nacionalnosti i jednog lica hrvatske nacionalnosti, a

Parastos_stradalim_u_Vukovskom_kod_Kupresa.jpg

Sveta Liturgija i parastos stradalima u Vukovskom kod Kupresa

Parastos stradalima u Vukovskom kod Kupresa U sklopu obeležavanja dana sećanja na žrtve iz drugog svetskog rata, u nedelju 9. avgusta 2015. godine na dan Svetog velikomučenika Pantelejmona u selu Vukovsko kod Kupresa, svetu Liturgiju su služili paroh lijevanjski otac Željko Đurica i nadležni paroh o. Darko Kujundžić. Pored svoje u poslednjem ratu devastirane crkve, okupio se veliki broj vjernika, kako nekadašnjih, tako  i malobrojnih sadašnjih meštana ovog sela. Nakon svete liturgije i litije oko crkve, služen je parastos nevino postradalim pravoslavnim Srbima ovoga kraja, kod spomenika  i porušene kosturnice, gde su smeštene mošti ovih mučenika. U ovoj kripti nalaze se kosti oko 200 pravoslavnih Srba, od kojih 180 iz

Liturgija_u_crkvi_Svetog_Proroka_Ilije.jpg

Ilindan u Crnom Lugu i parastos na Šatoru

Liturgija u crkvi Svetog Proroka Ilije Crkva u Crnom Lugu i ove (2015.) godine je proslavila svoju slavu Svetog Proroka Iliju.  Svetu liturgiju su služili otac Savko Plavšić, paroh grahovski i nadležni paroh, otac Željko Đurica. Nakon blagosiljanja koljiva i kolača, vjerni narod je uz posluženje ispred crkve nastavio druženje i prijatan razgovor. Ovo je prilika da se zahvalimo našem zemljaku Milošu Đuranu iz Čaprazlija, kao i njegovoj porodici, koji je izradio i postavio mozaik svetog Proroka Ilije na ulazu u crkvu iznad vrata. Mozaik svetog Proroka Ilije na ulazu u crkvu iznad vrata Takođe, na ovaj dan je i zvanično počelo prikupljanje sredstava za ogradu crkvene porte, te i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.