Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može da zaboravi genocid nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, ali da vodi računa o budućnosti i ne namjerava da bilo čime povrijedi svoje komšije. “Nije to lako ni za nas ni za njih, ne možete da zaboravljate tako strašan zločin, zločin genocida počinjen nad jednim narodom i sramota bi bilo da zaboravljamo, ali ćemo istovremeno voditi računa o budućnosti i gledaćemo da nikoga danas ne povrijedimo i uvrijedimo, a pogotovo da to ne činimo za budućnost i zato gledamo kako da to sve napravimo i da nam iz dobre namjere ne proisteknu loše posljedice”, rekao je Vučić

Još je Ivo Josipović obećao srpskom kolegi Borisu Tadiću, da „Zagreb neće nikada blokirati Srbiju na evropskom putu” „Nemamo mi nikakav spor sa Hrvatskom, ne znam šta se dešava u Briselu, ne znam ni kakvo je vreme u Briselu”, objasnio je premijer Srbije juče, ponavljajući da je naša zemlja sve uradila u pripremi za otvaranje poglavlja 23, a da hrvatsko onemogućavanje da se to desi prepušta evropskim institucijama. „Jedino što smo tražili jeste da Srbija bude poštovana”, rekao je Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Grdelici, gde je otvorio jednu deonicu na Koridoru 10. „Ako hoćete, hvala vam, ako nećete – opet hvala, kako vam je volja, samo nemojte

Konstituisan je Organizacioni i Izvršni odbor za obilježavanje 71. godišnjice stradanja žrtava ustaškog zločina genocida u Donjoj Gradini. Na čelu Izvršnog odbora je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a potpredsjednik Arije Livne. Program obilježavanja biće održan 7. i 8. maja. Prvog dana biće organizovana Memorijalna akademija u Domu kulture u Kozarskoj Dubici. U nedjelju, 8 . maja u Dubici će biti služena Sveta arhijerejska liturgija , a potom parastos i pomen na srpskom, hebrejskom i romskom jeziku. – Izvršni i organizacioni odbor, sa lokalnim zajednicama i drugim Institucijama, posebno ministarstvo prosvjete, već je organizovalo i organizovaće niz aktivnosti prije svega sa ciljem da što više građana Republike Srpske prisustvuje na

Veoma je važno da budući projekat Memorijalnog centra Donja Gradina očuva spomen na strahote genocida u NDH i preuzme ulogu Memorijalnog centra Jasenovac koji se nalazi na teritoriji Hrvatske, izjavio je autor idejnog rješenja za izgradnju ovog centra arhitekta Slobodan Maldini. Projekat izgradnje ovog centra usvojila je Vlada Republike Srpske, a podržali SPC, Savez jevrejskih opština i Svjetska organizacija Roma. Maldini je istakao da će Memorijalni centar Donja Gradina biti mjesto koje će otvoriti svoja vrata studentima, istraživačima… i svakome ko želi da se upozna o razmjerama stradanja i biti kuća istine o njima. Maldini je za “Večernje novosti” rekao da je centralna zgrada Memorijalnog centra inspirisana oblikom pekarske peći,

ZAGREB – Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije danas uspjela u naumu da privoli predstavnike jevrejske zajednice i Srpskog nacionalnog veća da odustanu od bojkota komemoracije u Jasenovcu, koja će biti održana pod pokroviteljstvom države, 22. aprila. Grabar Kitarović je ranije danas razgovarala sa predstavnicima jevrejske zajednice i SNV, nakon čega je iz njenog kabineta saopšteno da je konstatovano da je neophodno otvoriti dijalog o svim otvorenim pitanjima. Predsjednik SNV Milorad Pupovac izjavio je Tanjugu poslije razgovora sa hrvatskom predsjednicom da ta organizacija neće prisustvovati državnoj komemoraciji u Jasenovcu, a da će o tome da li će se pridružiti Jevrejskoj zajednici 15. aprila odlučiti danas. „Ne vidim prostor za kompromisno

“Nemačka i njeni Hrvati” je treća publicistička knjiga Urliha Šilera, a izazvala je i najveću pažnju javnosti zbog teze da je nemačka politika 90-ih propustila priliku da interveniše zbog parcijalne rehabilitacije ustaštva, što je bila i njena istorijska odgovornost. S druge strane, Šilera optužuju da je napisao antihrvatski pamflet, a u razgovoru za “Tportal” ugledni nemački novinar objašnjava šta je bio cilj njegove knjige. Kako ste uopšte došli u Jugoslaviju 1953, tada kao mladi nemački slavista? – Жeleo sam da svoje znanje ruskog iz zarobljeništva nadopunim još jednim slovenskim jezikom. Tada je bio aktuelan srpsko-hrvatski, naročito jer je Jugoslavija počela da se otvara prema Zapadu. Imao sam potpunu slobodu kretanja,