arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Glinski_Gesk.jpg

Utakmica života desnog krila ‘Geška’

8. oktobar 2017.

Sudbina hrabrog glinskog nogometaša koji je utekao ustaškom oružju: Najbolji predratni napadač glinskog nogometnog kluba Nikola Samardžija bio je jedina preživjela žrtva majskog pogroma. Pobjegao je iako je bio ranjen   Uoči Drugog svjetskog rata najveću popularnost u Glini uživali su nogometaši ‘Geška’ – Glinskog športskog kluba, osnovanog još 1920., koji se uspješno takmičio u Sisačkoj nogometnoj župi. Klub je nastupao na Oberstariji, nekad omiljenom šetalištu starih Glinjana, koje će se koncem 1930-ih preurediti u nogometno igralište i svečano otvoriti u proljeće 1939., kada u Glini po prvi put gostuju veliki zagrebački klubovi – HAŠK i Građanski. Pred početak prvenstva 1940/41. u Glini gostuje i Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a

Spisak 1.603 porodice iz 1948. godine: Kolonisti u Novoj Gajdobri

7. oktobar 2017.

Spisak kolonizovanih porodica u Novoj Gajdobri (po popisu iz 1948.) Tokom četvorogodišnjeg rata od 6. aprila 1941. do 27. maja 1945. godine, Jugoslavija je pretrpela ogromna materijalna razaranja. Rat je odneo puno žrtava, došlo je do značajnih političkih promena u korist Komunističke partije Jugoslavije, a odlaskom prevashodno nemačke nacionalne manjime sa prostora današnje Vojvodine tokom 1944. i 1945. godine osetio se značajan manjak poljoprivredne radne snage. U sklopu plana vezanog za obnovu zemlje 23. avgusta 1945. godine, donet je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Na području današnje AP Vojvodine nalazilo se ukupno 40 % zemljišnog fonda ili 668.412 hektara zemlje. Ova oblast proglašena je područjem tzv. savezne kolonizacije, tj.

Deca zatočenici NDH

Sećanje na decu žrtve NDH u parku Dijane Budisavljević

7. oktobar 2017.

Sisak – Na Dečijem groblju u Sisku, u organizaciji Srpskog narodnog veća i Veća srpske nacionalne manjine grada Siska danas je održana komemoracija – Dan sećanja u spomen na stradanje srpske ratne siročadi koja su u Sisku bila zatočena u ustaškom dečijem logoru od avgusta 1942. do januara 1943.– Hina prenosi da je „svečanost prvi put održana u parku koji odlukom sisačkog Gradskog veća od juče nosi ime humanitarke Dijane Budisavljević, žene koja je spasila veliki broj dece iz ratnog logora”. „Ljudi koji su spasavali decu iz logora moraju da nam budu inspiracija. Nismo ovde samo zbog nečijeg stradanja, nego i zbog nas samih. Tu smo da se radujemo, da obnovimo poverenje

Ustaško-njemački logor u Sisku

U Sisku služen parastos za 2.000 ubijene srpske djece sa Kozare

7. oktobar 2017.

Na Dječijem groblju u Sisku danas je služen parastos za 2.000 srpske djece sa Kozare, koja su ubijena u Drugom svjetskom ratu. Predstavnik Srpskog narodnog vijeća /SNV/ grada Siska Mirjana Olujić rekla je Srni da je kroz logor u Sisku prošlo više od 6.000 djece, starosne dobi od dva mjeseca do 12 godina. Olujićeva je napomenula da je u spasavanju djece učestvovala Diana Budisavljević, zbog čega je Gradsko vijeće Siska juče odlučilo da se prostor kod Dječijeg groblja obilježi tablom koja nosi ime poznate humanitarke. Ona je istakla da su Dan sjećanja na stradalu srpsku ratnu siročad, zatočenu u Sisku od avgusta 1942. do januara 1943. godine, organizovali SNV i

Predrag Mirković

Predrag Mirković: Knjiga o satiranju Srpske crkve i naroda u Hrvatskoj

7. oktobar 2017.

  Ne nameravamo da optužimo Hrvate za ono  što nisu uradili Srbima, ali ćemo pogledati dokumenta koja veoma jasno govore šta jesu. Dokumenta je sakupio i objavio poč. Slobodan Mileusnić, direktor Muzeja Srpske pravoslavne crkve. Knjiga nosi naziv „Duhovni genocid“ i izdao je Muzej SPC 1997. godine. Sadrži obilje materijala o rušenju sroskih crkava u Hrvatskoj u građanskom ratu od 1991. do 1995. godine. A pošto su sve uništene crkve i manastiri stradali i od hrvatskih ustaša, Mileusnić je i te podatke naveo. Knjiga je izašla na srpskom jeziku ali naporedo sa prevodom na engleski. Podaci i fotografije u njoj predstavljaju potresno svedočanstvo o užasnom stradanju Srba u Hrvatskoj. Mileusnić

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Holokaustom protiv Jasenovca

7. oktobar 2017.

Ne tvrdimo da pokretači zagrebačkog Muzeja holokausta namjerno kane potisnuti Spomen- područje Jasenovac. Ali tvrdimo da bi to vrlo lako mogla postati nehotična posljedica ovako površno, nepripremljeno i olako osmišljenog i najavljenog projekta Otvarati Muzej holokausta u glavnom gradu a da o njemu ništa ne znaju ni hrvatski Jevreji ni hrvatski Srbi, niti ijedna druga zajednica žrtava fašizma, i to u trenutku dok zemljom niču ploče s ustaškim pozdravom – ima li čega bizarnijeg? Ima li ičeg neprimjerenijeg nego najavljivati Muzej holokausta u glavnome gradu, a da u tu zamisao u samo nekoliko dana javno i nedvosmisleno posumnjaju svi oni koji bi, da je razuma, dogovora i dobre volje, u

Dosad nepoznata fotografija svečanog posvećenja Bogorodičinih zvona iz 1932. godine

Posvećenje u Glini

7. oktobar 2017.

Važan datum iz istorije pravoslavnog hrama u Glini koji je prestajao postojati: Pronađena je fotografija mase svijeta na posvećenju zvona glinske Bogorodičine crkve 1932. godine, devet godina prije ustaškog pokolja 1941. godine Početak istorije glinske Bogorodičine crkve vezan je uz treću deceniju 19. stoljeća i Lukijana Mušickog (Temerin, 1777 – Karlovac, 1837), dvanaestog gornjokarlovačkog episkopa. Po dolasku Mušickog za administratora ove eparhije 1824. godine, počinje njegovo značajno angažovanje u podizanju crkvenog života, a posebno prosvjete i školstva, kaže postojeća literatura. Nastojanjem Mušickog, stara glinska pravoslavna crkva, građena od drveta, pretvorena je u školu, a škola uzeta za učiteljev stan. Na poslovima vezanim za podizanjem nove, zidane Bogorodičine crkve bio je od strane Mušickog

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča

6. oktobar 2017.

Mane Pešut: Neumrli branioci Raduča – tužna ali časna četrdesetogodišnjica (1942-1982) U cvetu mladosti kao kaplja sveže proletnje rose, Viteški i časno položili ste vaše mlade živote! Pisac. Uvod Drugi svetski rat posejao je užasnu pustoš u našoj otadžbini. Okupacija zemlje od višestrukog okupatora, podeljene na okupacione zone, stvorila je nemoguće stanje. Raspirivana mržnja od strane okupatora, preko domaćih izdajnika, koji su se stavili u njegovu službu, izazvala je tragediju kakva nije bila nikada ranije. Od Jugoslavije kao države, nije bilo ni traga. Stvorena je Ustaška Hrvatska – od Jadrana do Drine i Zemuna. Ostali delovi zemlje podeljeni su između suseda. Uža Srbija i Crna Gora bile su okupirane. Što se Srbije

Uznemireni potomci žrtava zločinačke NDH: Oštećena spomen-ploča u Kotezima (FOTO)

6. oktobar 2017.

Ploča koju je Grad Trebinje postavio na 75-godišnjicu stradanja Srba iz Popovog polja, a koja podsjeća na strašne ustaške zločine koji su se desili 24 i 25. juna 1941. godine jedva je godinu dana izdržala netaknuta. Riječ je o spomen ploči koja je  opominjala na strašan zločin u kome su pripadnici lokalnih ustaških formacija genocidne Nezavisne države Hrvatske na prevaru doveli, zvjerski mučili i žive u jamu Jagodnjaču-Ržani do bacili 47 Srba iz Popovog polja i okoline. Uznemireni potomci žrtava poslali su našoj redakciji fotografije na kojim se jasno vidi da je spomen ploča oštećena na više mjesta, a pravo je čudo da je ostala na zidu. ЖRTVE JAME JAGODNJAČA Ustaše su

Franjo Tuđman i Joža Horvat, svjedok ustaških zločina

Mutna voda Zrina

6. oktobar 2017.

“U Zrinu je obilježena 74. godišnjica stradanja stanovnika Zrina. U rujnu 1943. partizani su upali u selo i ubili 213 Zrinjana, a mjesto opljačkali i zapalili. Preživjele starce, žene i djecu su protjerali..” Ovako je 9. septembra u Dnevniku HRT-a bila najavljena vijest o hodočašću koje je u Zrinu povodom uništenja jednog od najvećih ustaških uporišta na Baniji u Drugom svjetskom ratu organizovala Sisačka biskupija, kojoj je na čelu biskup Vlado Košić, koji se zalagao da se ustaški pozdrav uvede kao službeni pozdrav u HV. U vijesti koju je objavio HRT tačno je jedino da su partizani u septembru 1943. napali Zrin. Napali su ga jer je u njemu bila posada s gotovo 150 ustaških

Prof. dr Radoslav Gaćinović / Foto: Igor Marinković

“Nasilje nad Srbima u 20. veku”: Zaboravljeni zločin se ponavlja

6. oktobar 2017.

U Beogradu predstavljena knjiga Radoslava Gaćinovića, detaljno opisana sva stradanja našeg naroda, a naročito genocid u Jasenovcu Knjiga “Nasilje nad Srbima u 20. veku” profesora dr Radoslava Gaćinovića promovisana je u četvrtak u Beogradu. U ovom kapitalnom dvotomnom delu, koje je izdao “Evro buk”, “pretresen” je ceo 20. vek i detaljno opisana mnogobrojna stradanja našeg naroda, od Berlinskog kongresa do bombardovanja Srbije i kosovskih problema koji još traju. Velika pažnja je u knjizi poklonjena stradanjima našeg naroda u dva svetska rata, a naročito je obrađen genocid nad Srbima u Jasenovcu i brojnim drugim stratištima tokom Drugog svetskog rata. Autor Radoslav Gaćinović je na ovoj monografiji radio više od 10 godina u, kako

Kontinuitet genocidnog razmišljanja

5. oktobar 2017.

Reagovanja i komentari na nedavni tekst „Koreni genocida: Ante Starčević i hrvatska genocidna misao“ bili su raznovrsni i zanimljivi. Način kako je ovaj čitalac doživeo temu je tipičan: „Pročitao sam na FSK tekst o Anti Starčeviću. Nevjerovatno je koliko malo se Srbi bave ovim hrvatskim ideologom i rasistom. Posebno je nevjerovatno da se niko nije zapitao, prije formiranja zajedničke države, sa kim mi to namjeravamo da pravimo državu?  Ako mi dozvoljavate nekoliko interesantnih detalja. Majka Ante Stračevića se zvala Milica!? Po majci Srbin, po ocu Hrvat. Nije ovo jedinstven slučaj u Hrvata. Drugi takav slučaj je ‘blaženik’ iz Banje Luke Ivan Merc. Njegova majka je mađarska Jevrejka, a otac Austrijanac. Drugi ‘znameniti’

Promocija knjige ”Livanjski Srbi” u Beogradu – Rezervišite vreme!

4. oktobar 2017.

U nedelju, 8.oktobra u 18.30, u sali parohijskog doma Vaznesenjske crkve, ul. Admirala Geprata, Beograd, održaće se promocija knjige Livanjski Srbi: Prosvjetna i duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića. Pored autora prof.dr Branka Dokića, na promociji će govoriti: prof.dr Radivoj Radić, prof. dr Nikola Ramić i dr Miloš Damnjanović. Knjiga koju ćemo vam predstaviti je prikaz prilika i zaostavštine srpske zajednice livanjskog područja, tokom duge istorije njihovog života na tom prostoru. U umetničkom delu programa učestvovaće: Snežana Jolić, Stefan i Nikola Radu. Autori i ovom knjigom široj čitalačkoj publici žele da prikažu deo bogate srpske baštine i time, na još jedan način i još jednim u nizu primera, iskažu

Ostaci crkve u Ljubuškom

Milenko Jahura otkriva: Starac Vaso Vitković iz Ljubuškog prvi starac Vukašin!

4. oktobar 2017.

17. jula odvedena je i druga partija Srba u kojoj su bili: Risto Malešević, Jovo Jelić i Ljubica Jelić, svi iz Ljubuškog i Vasilije Vitković, star 95 godina, Risto Vitković, oba iz Ljubuškog. Oni su ubijeni u šumi Gaj, prema Vitaljini, tri kilometra južno od Ljubuškog. Ove su žrtve ustaše naročito teško patili, koljući ih noževima, a priča se da su starcu Vasiliju Vitkoviću govorili: „Viči živio poglavnik , dok su mu rezali nožem bradu i kožu sa lica. Starac je nato odgovorio: „Radi sinko svoj posao“* Ovim tekstom želim da doprinesem rasvetljavanju okolnosti jednog kod nas često pominjanog događaja – mučenja Svetog starca Vukašina u logoru Jasenovac od strane ustaškog

Branko Lustig

Servira li Branko Lustig pod tolerancijom licemjerje?

3. oktobar 2017.

Tekst na portalu Novog lista od 29. septembra, pod naslovom: ”U staroj tvornici ulja Zvijezda: Bandić i Lustig otvaraju Muzej holokausta“, donosi razgovor novinara Borisa Pavelića s gospođom Natašom Popović, direktoricom ”Festivala tolerancije – Festivala jevrejskog filma”. Grad Zagreb i Festival (savremenog) jevrejskog filma osnovali su ove godine ”Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust”, s jednakim udjelom od po 10.000 kuna, i taj će Centar aplicirati na EU fondove za sredstva za otvaranje muzeja Holokausta u Zagrebu. Gospođa Popović naglašava da će muzej Holokausta ujedno biti i ”muzej tolerancije“, kao i da još nisu razgovarali s predstavnicima zajednica koje su u Zagrebu pretrpile Holokaust – jevrejskim, srpskim, romskim i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA