arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Vilhelm Kues, autor knjige "Dianina lista"

„Zašto je žena koja je spasila 10.000 dece iz Jasenovca sramno prećutana“

Austrijanac Vilhelm Kues, autor knjige „Dianina lista“, romansirane biografije Austrijanke Diane Budisavljević, koja je iz ustaških logora u Pavelićevoj NDH spasila više od 10.000 srpske dece, teško prihvata da je tako veliko, herojsko delo njegove zemljakinje, udate za Srbina Julija Budisavljevića, ostalo gotovo nepoznato svetu, Dianinoj domovini, Hrvatskoj, pa čak i njemu. Razloge vidi, između ostalog, u tome što Diani, kako kaže, ni jedno vreme nije bilo naklonjeno. Za komuniste je bila konzervativna katolkinja, a ne komunistička heroina, a u posleratnoj Hrvatskoj nije bilo previše poželjno pričati o ustaškim zločinima, kao ni u Tuđmanovo vreme, pa nije ni danas, a u Austriji, između ostalog, jer je spasavala Srbe. „Začudilo me

Hrvatska drsko nastoji izbrisati svoje zločine

U vrijeme kada ekstremno desni političari i ideolozi postaju sve odvažniji, ako ne i otvoreno besramni u svojim pokušajima da zločine protiv čovječnosti koje su počinili ustaše izbrišu iz nacionalne istorije, hrvatska jevrejska zajednica zaslužuje i poštovanje i međunarodnu podršku Vodstvo male jevrejske zajednice u Hrvatskoj bojkotovalo je, skupa s predstavnicima srpske manjine, posljednje dvije državne komemoracije holokausta u 2016. i 2017. Pokazujući impresivnu moralnu hrabrost i integritet, odbijaju prijeći preko istorijskog revizionizma s odjecima negiranja holokausta, koji je usmjeren na rehabilitaciju ustaštva, hrvatskog fašističkog pokreta pod vodstvom nacionalističkog diktatora Ante Pavelića, koji je agresivno i svesrdno ubio stotine hiljada Srba i desetke hiljada Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Trenutni sukob između

„Košić govori ono što ostali hrvatski biskupi misle“

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je da je izjave biskupa Košića još jedan dokaz da se Katolička crkva nije odrekla ustaške ideologije. Vlada Košić je na promociji knjige o proustaškom pevaču Marku Perkoviću Tompsonu rekao da ustaše nisu fašisti već borci koji su branili hrvatsku državu, da je Jasenovac bio radni logor, da nije postojao dečji logor u Sisku, najveći takve vrste u NDH, da zločinački pozdrav „Za dom spremni“ treba da se slobodno koristi u javnosti, kao i da je ustanak u Srbu bio pokolj Hrvata, podseća se u saopštenju. „Biskup Košić javno govori ono što misle ostali hrvatski biskupi tj. da NDH nije bila zločinačka

Vrepac

U Vrepcu otkriven spomenik žrtvama ustaša

Gospić – Pet godina bilo je potrebno da se između sela Vrebac i Medak, u blizini Gospića, otkrije spomen-obilježje za 19 mještana Vrepca i okolnih sela koje su ustaše uhapsile i potom ubili 17. juna 1941. Spomen-obilježje, koje se nalazi na mjestu na kojem su žrtve ubijene, postavljeno je zaslugom udruženja Ličana i prijatelja ‘Ličko prelo’ i njihovog aktivista Milana Bogdanovića, a otkriveno je 14. oktobra u prisustvu 60-ak antifašista i mještana.  Prisutnima se uz Bogdanovića obratio i Stjepan Šafran, predsjednik Udruženja antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Zagreb jug koji je odnos prema stradanju mještana Vrepca i okolnih sela, ali i cijele Like uklopio u aktualni kontekst revizije historije i rehabilitacije

Spomenik Bitke na Sutjesci u Dolini heroja na Tjentištu, koji je bio posivio i zarastao u mahovinu, ponovo dobija izvornu bijelu boju, po kojoj je bio jedinstven.

Spomeniku u Dolini heroja vraćena bijela boja

Spomenik Bitke na Sutjesci u Dolini heroja na Tjentištu, koji je bio posivio i zarastao u mahovinu, ponovo dobija izvornu bijelu boju, po kojoj je bio jedinstven. Završena je prva od četiri faze izbjeljivanja čuvenog spomenika koji simbolizuje tjesnac, odnosno izlaz kroz koji su partizani u Drugom svjetskom ratu uspjeli da se probiju iz obruča šestostruko brojnijih okupatorskih njemačkih vojnika. Ispod sumorne sive, pojavila se sniježna boja, koja će nakon još tri faze čišćenja dobiti nekadašnji intenzivno bijeli sjaj. Direktor Nacionalnog parka „Sutjeska“ Dejan Pavlović rekao je da je spomenik tretiran specijalnim hemijskim sredstvima za čišćenje betona i kamena. „To su posebne supstance uvezene iz Amerike za bijeli cement od

Miloš Milojević: Film o logoru „Sajmište“ – srpski pogled na stradanje Jevreja

U subotu, 21. oktobra, u Domu vojske u Beogradu održana je pretpremijerna projekcija dokumentarnog filma o logoru Sajmište „Judenlager Semlin“. Projekcija je održana na Dan sećanja na stradanje u Kragujevcu 1941. godine. Reč je o prvom delu dvodelnog filma posvećenom logoru koji je postojao tokom Drugog svetskog rata na prostoru predratnog Sajmišta. Autor filma je Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida a režirao ga je Dragan Ćirjanić. Pre projekcije filma prisutnima se obratio direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina. Prema njegovim rečima Muzej je posle izvesnog perioda povećao svoje aktivnosti a među njima je i prezentacija naučno-istraživačkih rezultata široj publici. Ukazao je da Muzej zbog nepostojanja izložbenog prostora gde bi

Prebilovčani objelodanili dokaze o vlasništvu nad svojim atarom: Zašto načelnik Čapljine krije ugovor sa Jurkovićem?

Načelnik opštine Čapljina je ozbiljan čovjek na visokoj i odgovornoj funkciji,  na osjetljivom prostoru u  regionu. U njegovom ponašanju,  u slučaju iznajmljivanja zemlje u Prebilovcima,   ne vidim ni ozbiljnost,  ni odgovornost, ni racionalnost. Umjesto da ide ka relaksaciji situacije i njenom logičkom riješavanju u korist zakonitosti, činjenica, pravde i cjelishodnosti, Vidić i dalje  ide ka  zatezanju odnosa i komplikovanju svega do neslućenih razmjera, u skladu sa ciljem koji je postavila hrvatska politika u vezi Prebilovaca. Njegov odgovor je demonstracija sile i nadmjenosti, pravi prkos činjenicama i logici, po sistemu: „Hoćemo  i može nam se!“ Nije ga briga što je dokazano da je prošle godine govorio tolike neistine u vezi ovog

Na partizanskom groblju i groblju žrtava fašističkog terora na Pohorinama u Velikom Palančištu kod Prijedora danas su položeni vijenci na spomen kosturnicu i evocirane uspomene na 367 srpskih civila iz ovog, kao i više desetina Srba iz susjednih sela koje su ustaše ubile prije 75 godina.

Obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja srpskih civila u Palančištu

Na partizanskom groblju i groblju žrtava fašističkog terora na Pohorinama u Velikom Palančištu kod Prijedora danas su položeni vijenci na spomen kosturnicu i evocirane uspomene na 367 srpskih civila iz ovog, kao i više desetina Srba iz susjednih sela koje su ustaše ubile prije 75 godina. Predsjednik gradske organizacije SUBNOR-a Veljko Rodić rekao je na istorijskom času na Pohorinama da je ovo sjećanje na žrtve nad kojima su ustaše u noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine izvršile stravičan pokolj na četiri lokacije, bez ispaljenog metka. „Pod komandom izvjesnog poručnika Batinića prvo su dva dana skupljali narod, zarobljavali ih na određenim lokacijama i onda su izvršili pokolj nad tim

Srpska deca u Jasenovcu obučena u ustaške uniforme

Najtužnija stranica genocida

Višedecenijska licitiranja žrtvama Jasenovca i stotina drugih stratišta nezapamćenih ustaških zločina, jedna su od najružnijih epizoda iz vremena Titove Jugoslavije Jedna od najotužnijih stranica jasenovačke tragedije svakako je licitiranje brojem žrtava, koje traje, evo, već punih 76 godina. Manipulacije su najpre započele same ustaše, koje su se još tokom Drugog svetskog rata hvalile da u zaklale čak milion Srba, Ljubo Miloš, komandant logora u Jasenovcu, govorio je o „par stotina hiljada ljudi“, a njegov kolega fra Miroslav Majstorović Filipović, zvani Sotona, pominjao je „oko pola milijuna Srba“. Jedan preživeli logoraš tvrdio je da se „broj možda kreće i do milijun i pol ljudi“, drugi da „prelazi jedan milijun“, treći da

Panorama_Veliko_Palanciste.jpg

Obračun ustaša i nijemaca preko Srpskih leševa

Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o strašnom ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći, bez ispaljenog metka, ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226 djece. Komandant Druge satnije osme ustaške bojne poručnik Ivo Batinić preživio je pokušaj samoubistva pet dana nakon što je njegova jedinica u noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine masakrirala 342 žitelja Velikog Palančišta kod Prijedora, među kojima 226. djece. „Ožalošćen događajima, koji su se desili kao nagrada za sve žrtve i napore, pucao je sebi u usta s namjerom da se ubije…Zrno je promašilo i izišlo van kraj lijevog

U Domu Vojske Srbije u Beogradu danas je prikazan dvodjelni dugometražni dokumentarni film o nacističkom logoru "Sajmište" u produkciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda, kojim je obilježeno 75 godina od zatvaranja Jevrejskog logora Sajmište i početka rada prihvatnog logora za Srbe.

Prikazan dugometražni dokumentarni film o logoru Sajmište

Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina izjavio je prilikom projekcije dugometražnog dokumentarnog filma o nacističkom logoru Staro sajmište da je teško utvrditi tačan broj ljudi koji su prošli kroz ovaj logor, ali da se pouzdano zna da ih nije manje od 32.000. Mišina, koji je i autor filma, rekao je da je u Sajmište dovedeno oko 8.000 Srba sa Kozare, koji su tu ili stradali ili završili u Jasenovcu ili su odvedeni u Norvešku i Njemačku na prisilni rad. On je podsjetio na to da se često prenebjegava činjenica da se logor Sajmište nalazio na teritoriji NDH kod Zemuna, a ne u Beogradu, te napomenuo da je bila namjera

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva "Prebilovci" Milenko Jahura podsjetio je da su Prebilovci najstradalije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu.

Vratiti zemljište u Prebilovcima stanovnicima sela

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva /SND/ „Prebilovci“ iz Beograda Milenko Jahura zatražio je danas od načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića da javnosti objasni kako je zemlju koja je u vlasništvu 232 srpske porodice iz Prebvilovaca izdao trećim licima na 99 godina, te stavi van snage te ugovore i zemlju vrati selu i njegovim stanovnicima. „Pozivam vas da javnosti i nama predočite pravu sadržinu ugovora opštine sa Ivanom Jurkovićem iz Višića“, navodi Jahura u otvorenom pismu načelniku opštine Čapljina Smiljanu Vidiću. Jahura ističe da opština prebilovačko zemljište nije iznajmili samo jednom `domicilnom Prebilovčaninu`, kako je načelnik ranije navodio, već i Ivanu Jurkoviću iz Višića. „On je dobio mnogo veću površinu najkvalitetnijeg pašnjaka.

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Održan „Veliki školski čas“ u Šumaricama

Komemorativna manifestacija „Veliki školski čas“, koja se održava u znak sjećanja na masovno strijeljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine, održana je danas kod spomenika strijeljanim đacima i profesorima u kragujevačkim Šumaricama. Prije početka Velikog školskog časa, Njegovo preosveštenstvo vladika šumadijski Jovan i sveštenici Šumadijske eparhije služili su moleban, kome je prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je zatim položio vijence na spomenik strijeljanim đacima i profesorima. Vijence ispred spomenika „Peto tri“ položili su i premijer Ana Brnabić i ministri u Vladi Srbije, ambasador Njemačke Aleks Ditman, ambasador Rusije Aleksandar Čepurin i Austrije Johanes Ajgner, đaci Prve kragujevačke gimnazije, a prisustvovali su i diplomatski predstavnici Palestinske uprave, Slovačke,

Foto Tanjug

Vučić stigao u Kragujevac na pomen streljanim đacima i profesorima

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Kragujevac gde će kod spomenika đacima i profesorima streljanim 1941. godine biti održan moleban i „Veliki školski čas“ Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas u Kragujevac gde će kod spomenika đacima i profesorima streljanim 1941. godine biti održan moleban i „Veliki školski čas“. Vučić će položiti vence i prisustvovati molebanu, nakon čega će biti održan scenski program „Veliki školski čas“. (Tanjug) Izvor: NOVOSTI Vezane vijesti: Na današnji dan: Nemački zločin u Kragujevcu Mama, nisam kriv što sam ostao živ: Kako je Mija Aleksić … Fašizam više nije „ante portas“, nego nam je u kući | Jadovno 1941. Beseda nemačkog sveštenika: Srbi su,

Foto: Staro sajmište - Predratna zima 1940-41; Autor; Wikipedia Creative Commons

Sutra projekcija filma o logoru „Sajmište“

U Domu Vojske Srbije u Beogradu sutra će biti prikazan dugometražni dokumentarni film o nacističkom logoru „Sajmište“ u produkciji Muzeja žrtava genocida. Riječ je o dvodijelnom filmu, čiji prvi dio nosi naziv „Judenlager Semlin“ /“Jevrejski logor Zemun“, a drugi „Anhaltelager Semlin“ /“Prihvatni logor Zemun“/, a dio je produkcije u okviru koje je javnosti već prikazan „Pakao Nezavisne Države“, koji je emitovan na Radio-televiziji Srbije i Radio-televizije Republike Srpske. Iz Muzeja žrtava genocida navode da ovim filmom podsjećaju i na stradanje pripadnika jevrejskog naroda sa teritorije Kraljevine Jugoslavije sa posebnim osvrtom na logor „Sajmište“. Autor filma je direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina, a režiju potpisuje Dragan Ćirjanić. Početak projekcije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.