arrow up

Tribina o Stepincu: Šta Hrvati kažu o radu Mješovite međureligijske komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije (VIDEO)

Prvi put od okončanja rada Mješovite međureligijske komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, koja je razmatrala ulogu zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, te davali razloge pro et contra za proglašenje svetim ovog „časnika Rima“, imamo priliku čuti kako su izgledali ovi susreti kroz sve njihove etape, a iz analize ekspertskog člana hrvatskog tima za odbranu Stepinca, dr Jura Krišta. Gostujući kao predavač na tribini „Stepinac – razbijanje mitova“, koja je održana 7.11.2017. godine u organizacija Studentskog Pastorala (SPAS) u Studentskom domu „Stjepan Radić“, dr Krišto je govorio o radu Mješovite komisije o Stepincu. Sa kojih stanovišta su srpski episkopi osporavali pravednost

Sveti ispovednik Dositej Vasić, Mitropolit zagrebački

Pravoslavija nastavniče, blagočestija učitelju i čistoti, vseljenija svjetilniče, Arhijerejev Bogodohnovenoje udobrenije Dositeje premudre: učenmi tvoimi vsja prosvjetil jesi, cjevnice duhovnaja, moli Hrista Boga spastisja dušam našim. Mitropolit Dositej rođen je u Beogradu 5. decembra 1878. godine, gde je učio gimnaziju i bogosloviju, koju je završio 1899. godine. Kao pitomac Fonda mitropolita Mihaila upućen je 1900. godine u Rusiju gdje je stupio u kijevsku Duhovnu akademiju koju završava 1904. sa stepenom kandidata bogoslovskih nauka. Iz Rusije je otišao u Nemačku i stupio na Univerzitet u Berlinu, gde je izučivao protestansku bogoslovsku nauku. Nakon dvogodišnjih studija u Berlinu, prešao je u Lajpcig, gde je izučavao filosofske nauke kod profesora Vunta, Hajnca i

Osveštani temelji paraklisa posvećenog Novomučenicima Jasenovačkim

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan danas su u manastiru Jasenovac osveštali temelje paraklisa posvećenog Novomučenicima Jasenovačkim. Mitropolit Amfilohije i episkop Jovan prethodno su u manastiru Jasenovac služili Svetu arhijerejsku liturgiju povodom praznika Sabora Svetog Jovana Krstitelja-Jovanjdana. Mitropolit Amfilohije u obraćanju vjernicima govorio je o današnjem prazniku i podsjetio na riječi Svetog Jovana Krstitelja koje je izgovorio dok je Isus Hristos prilazio na rijeku Jordan da se krsti. “Gle jagnje Božije koje uzima na sebe grijehe svijeta”, napomenuo je vladika Amfilohije. Mitropolit Amfilohije sutra će posjetiti manastir Orahovicu gdje će ga dočekati arhimandrit Pavle i upoznati sa obnovljenim monaškim životom ove drevne svetinje u Slavoniji,

Manastir Jasenovac

Mitropolit Amfilohije danas u manastiru Jasenovac

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije posjetiće danas, na praznik Svetog Jovana Krstitelja, Eparhiju pakračko-slavonsku i sveštenu obitelj manastira Jasenovac – sveopšte svetinje srpske Crkve i veliko pokloničko mjesto. “Nakon Svete arhijerejske liturgije u manastiru Jasenovac, koju će mitropolit Amfilohije služiti sa episkopom pakračko-slavonskim Jovanom, biće osveštani temelji paraklisa posvećenog novomučenicima jasenovačkim”, rekao je za Radio Svetigora paroh pakrački Đorđe Teodorović. Liturgija će biti služena od 9.00 časova. U nedjelju, 21. januara, mitropolit Amfilohije će služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Orahovica, gdje će ga arhimandrit Pavle upoznati sa obnovljenim monaškim životom ove drevne svetinje u Slavoniji. Izvor: SRNA

U Muzeju Kozare u Prijedoru večeras je otvorena izložba arhivskih dokumenata pod nazivom "Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu 1941–1945 - mučeništvo Srpske pravoslavne crkve u Bosanskoj krajini".

Otvorena izložba “Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu”

U Muzeju Kozare u Prijedoru večeras je otvorena izložba arhivskih dokumenata pod nazivom “Eparhija banjalučka u Drugom svjetskom ratu 1941–1945 – mučeništvo Srpske pravoslavne crkve u Bosanskoj krajini”. Izložbu je priredio Arhiv Republike Srpske u saradnji sa Arhivom Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i Muzejom žrtava genocida iz Beograda, a prikazani su dokumenti iz više arhivskih fondova i zbirki. Izložbu arhivske građe prati knjiga/zbornik dokumenata “Svjedočenja o zatiranju – prilozi za istoriju stradanja Srba Eparhije banjalučke 1941. godine”. Ova značajna izložba i knjiga plod su jednogodišnje saradnje ove tri institucije. Autori izložbe i knjige su istoričari i arhivisti Bojan Stojnić, Radovan Pilipović i Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtva genocida iz

Sajan Munjiza: Vodič u napadu na Prijedor

Prije napada na Prijedor vršene su pripreme iako nama odbornicima ništa nije bilo rečeno. Ovdje su bili viši partizanski rukovodioci (među kojima i Kosta Nađ). Oni su dolazili u naše selo i odatle osmatrali Prijedor i vjerovatno pravili plan napada. Uoči napada smo mi pozvani i obavješteni. Meni je rečeno da pronađem vodiča za Podgrmečku četu, koja će odavde napadati Prijedor. Komandir je bio Jović. Bio je nizak i lijepo građen. Rečeno  mi je da bi trebalo odrediti čovjeka koji dobro poznaje Prijedor i da bude sigurniji i smjeliji. Odredio sam Dušana Tubina, a pošao sam i ja. Jedinica koju smo vodili dobila je zadatak da sa sjeverne strane uđe

Foto: Javno vlasništv

Nepravda prema Srbima stradalim od ustaške ruke: I ćutanje o zločinu je zločin

„Sve što nam se događa, pripada nam jer to smo i zaslužili. Mi Srbi smo ćutali o zločinima koji su u dva svetska rata počinjeni nad nama, pa su nas u ovim vremenima proglasili za genocidan narod!“ Tako Zdravko Šotra, naš poznati filmski i televizijski režiser i autor sjajnog dokumentarca o ustaškim zločinima u Prebilovcima „Evo naše dece“, počinje priču za „Ekspres“ o ideji Lordana Zafranovića da snimi film „Deca Kozare“. Na pitanje zbog čega smo ćutali o tim zločinima i kako je moguće da o tri dečja ustaška logora u Hrvatskoj, o Jasenovcu, o golubnjačama u Hercegovini i zapadnoj Bosni koje su bile zatrpane srpskim leševima, niko dosad nije napravio igrani film niti napisao valjanu knjigu, Šotra odgovara: „Srbi ne znaju da se bave sobom,

76 godina od krvavog Božića u Pridvorici: Prvo nalaganje badnjaka i parastos žrtvama ustaških zločinaca (VIDEO)

Na Badnji dan 2018. godine po prvi put nakon 76 godina nalagani su badnjaci u mučeničkom selu Pridvorici u Borču. Tom prilikom je služen parastos mještanima Pridvorice koji su stradali na Božić 1942. godine. Parastos i nalaganje badnjaka služio je sveštenik Velimir Kovač uz prisustvo velikog broja vjernika koji nisu žalili truda da kroz snjegovitu Zelengoru dođu na ovo sveto mjesto. Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Božić u Pridvorici 1942. 26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

Foto: P. Mitić

Vesić: Staro sajmište biće centar za proučavanje Holokausta

Staro sajmište postaće regionalni centar za istraživanje Holokausta, a na tome radimo zajedno sa Muzejom “Jad Vašem” Staro sajmište postaće regionalni centar za istraživanje Holokausta, a na tome radimo zajedno sa Muzejom “Jad Vašem”, rekao je gradski menadžer Goran Vesić u intervjuu za Radio stanicu “Slovoljubve”. Centralna kula će biti mesto edukacije mladih generacija, istakao je on. “Sada smo raselili kulu, popisali imovinu, završava se zakon koji će omogućiti dalji napredak projekta, a paralelno radimo i projekat memorijalnog centra. Tu će biti tri muzeja, jedan koji se odnosi na stradanje Jevreja, drugi na stradanje Srba i treći na stradanje Roma.” Vesić je rekao da je predstavnike Muzeja “Jad Vašem” zamolio

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Slavni hrvatski reditelj: Snimiću film o stradanju srpske dece na Kozari

Počeo sam razgovore sa RTS-om o „Deci Kozare“. Reč je o čišćenju Kozare i izbegličkim kolonama koje su završavale u Jasenovcu, u dečjim logorima, kaže hrvatski i jugoslovenski reditelj Lordan Zafranović. „Poubijani su na razne načine, i cijankalijem, i nožem, dok su druge prebacivali u Zagreb ili u ostale gradove gde su ih pretvarali u janjičare i gde su služili kao lična garda Ante Pavelića. Mala deca. Tako da je to jedna tragična sudbina čitavog tog kozaračkog naroda, koji je, manje-više, kompletno ubijen. Za taj film se pripremam skoro 30 godina.“ Filmovi „Okupacija u 26 slika“, „Krv i pepeo Jasenovca“, „Pad Italije“, „Večernja zvona“, jugoslovenskog i hrvatskog reditelja Lordana Zafranovića i dalje izazivaju veliku pažnju publike, a njegovo ostvarenje „Testament“ je

Mjesto stradanja i zajednička grobnica na pravoslavnom groblju Sovinjak u Gornjem Taborištu, snimljeno lipnja 1961. Godine

Spomenik koji je preživio reprizu 1941.

Priča o jednom od spomen-obilježja na Baniji priča je o propasti jedne i nastanku nove države: 1977. podignut je impozantan spomenik s tekstom – ‘U 1941. god. ustaše-izdajnici hrvatskog naroda i sluge fašističkog okupatora učiniše strašan zločin nad nedužnim narodom iz Gornjeg Taborišta. Od izdajničke ruke i na svirep način padoše 254 žrtve fašizma’ Gornje Taborište – U jesen 1947. godine, sa oko milion članova, osnovan je Savez boraca narodnooslobodilačkog rata (SBNOR, kasnije SUBNOR), koji je od početka bio društveno-politička organizacija stvorena da bude glavni kreator, agitator i čuvar službenog sjećanja na rat jugoslavenskih komunista. Najvažniji zadatak ove organizacije u vezi sa izgradnjom sjećanja na rat bilo je uređivanje grobova i

Voz-Bartul Čović

Voz u zaboravu: Lokomotiva na Glavnom kolodvoru skriva mračnu tajnu

Prohladno jutro, sipa tanka kiša, četvrtak. Nema gužve na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, ugodni monotoni glas u intervalima najavljuje odlaske i dolaske… Na izdvojenom kolosijeku, na putu prema Glavnoj pošti, izložena je crna parna lokomotiva: s bijelo obrubljenim plohama pomalo djeluje kao nacrtana; pod određenim svjetlom liči i na one animirane, antropomorfne parnjače, redovito dobroćudne protagoniste crtanih filmova. Nije neobično što se pored nje zaustavi tek poneki roditelj s djetetom. Zapravo većina Zagrepčana više i ne primjećuje izložak, o samoj lokomotivi zna još manje: “Zar to nije ona Titova? Ah ne, ta je bila plava”. “To je najstarija sačuvana parnjača koju HЖ ima u fundusu, zato je postavljena“, objašnjava nam najupućeniji

Mitropolit Amfilohije

“Za Dianu Budisavljević bismo potpisali, za Stepinca ne možemo”

Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije izjavio je da Mešovita komisija, čiji je i on bio član, nije mogla da se složi o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, te da to pitanje, koje u SPC-u nikada nisu dovodili pod sumnju, pripada rimskom episkopu, papi. Mitropolit Amfilohije je podsetio da se komisija sastala šest puta i da je jedan od sastanaka bio u Podgorici. “Granica koja se pravi na zločinu nema budućnost” Mitropolit Amfilohije je u intervjuu za Anadolijurekao da bi bilo najsvetije da se pomere granice između čovečnosti i nečovečnosti u nama. “Moramo ih pomeriti. Ne smemo na nečovečnosti, na zločinu graditi i praviti bilo kakve granice. Patrijarh Pavle je i sam govorio

Jasenovac, foto: Neda Radulović-Viswanatha

Poglavnik Vlade Republike Hrvatske

„Zatvorenici u logor nisu dovođeni da bi bili ubijani. Uzroci smrti bili su bolest, odmazde i kazne za pojedine prestupe te partizanski i saveznički napadi… Nitko u logor nije dospio, niti bio ubijen, samo zato što je Srbin ili pravoslavac…“ To se, između ostaloga, navodi u knjizi „Jasenovački logori – istraživanja“ koju je lani objavila skupina pseudonaučnih aktivista i „istraživača“ koja djeluje pod nazivom Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. „Jasenovac je bio kaznena kolonija i svi koji su tamo bili zatvoreni, to su i zaslužili. To je zapravo bio radni logor gdje su Jevreji upravljali sami sobom. Nikada ni na jednog zatvorenika u logoru nismo digli ruku… Ljudi su

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 06. januar 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Skakavac, Vrginmost. 6. januara 1942, na pravoslavni Badnji dan, ustaše masakrirale 240 Srba i Roma (Cigana). Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Liplja, Skakavac, 6. i 7. januara i 10. maja 1942. Ustaše su masakrirale 68 Srba, muškaraca, žena i djece. U Gornjoj Trebinji, na Kordunu ustaše su pobile više od 220 nevinih civilnih žrtava na Badnjak i Božić, 6. i 7.januara 1942. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Komemoracija u Gornjoj Trebinji Komemoracija u Gornjoj Trebinji na Kordunu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.