arrow up
Ljuban Jednak i patrijarh Pavle

Ljubana klali 1941, isterali ga 1995, a sada baš tu slave

„Novosti“ u porodici Ljubana Jednaka, jedinog Srbina i preživelog svedoka ustaškog masakra. Namerno su izabrali 5. avgust kada je bilo veliko stradanje. NIJE slučajno nazovi pevač Marko Perković Tompson, u svojoj domovini popularan zbog izrazitog ustaštva, odabrao baš Glinu da u njoj održi koncert u okviru obeležavanja „Oluje“. Ustaški pir napravio je u mestu koje je jedan od simbola stradanja Srba u fašističkoj NDH. Koncert je održan 100 metara od naše porodične kuće i isto toliko od nekadašnje glinske pravoslavne Crkve Presvete Bogorodice, u kojoj su, 29. i 30. jula i 4. i 5. avgusta 1941, ustaše svirepo, noževima „srbosjecima“, poklale više od 1.700 Srba. Mesto koncerta je, dakle, „pažljivo“

Položeni vijenci na partizansku spomen – kosturnicu

U Mokrom kod Pala danas su položeni vijenci na Spomen-kosturnicu poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata od 1941. do 1945. godine, kao i u Spomen-sobi za 70 poginulih srpskih boraca u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence na Spomen-kosturnicu, gdje je upisano oko 500 imena poginulih sa područja mjesne zajednice Mokro, položili su delegacija SUBNOR-a, načelnik opštine Pale Boško Jugović, predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina, predsjednik Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Boško Tomić i građani. Predsjednik Mjesne boračke organizacije Mokro Ranko Minić rekao je Srni da se svake godine na današnji dan sjećaju onih koji su dali život za ovaj kraj. „Mještani su 1941. godine uzeli oružje u ruke i krenuli u borbu protiv

Zoran Šaponjić

Jesi li, možda, čula za Prebilovce, Evropo?

Nešto duboko nije u redu sa sudom onih koji nam sude i koji nas tako lako osuđuju. Ni sa sudom, ni sa pravom, sa pravdom, sa pravičnošću, da ne kažem sa ljudskošću, jer, odavno kod njih ljudskosti nema. Zaista, ima li kraja licemerju pokvarene Evrope? I, čudi me što prekjuče nisu u Zagreb došli sa tenkovima, sa bornim kolima i avionima, u uglancanim uniformama da paradiraju zajedno sa onima koji su 1995. pobedili one nesrećne majke, babe i decu u izbegličkim kolonama pa sad to slave. Bili bi u Zagrebu dočekani cvećem, barem Zagreb ima iskustva u dočecima sa cvećem! I, duboko sam ubeđen da to, što nisu došli u

Foto: Hajat

Dukić: Spomen Česma u Fazlagića kuli – uvreda za Srbe

Savez logoraša Srpske osuđuje postupak bošnjačkih vlasti u Sarajevu koje su otvorile spomen-česmu u Fazlagića Kuli, najvećem ustaškom uporištu i stratištu Srba u Drugom svjetskom ratu kod Gacka, ukazujući da te vlasti godinama osporavaju Srbima pravo da podignu spomen-ploče i obilježe mjesta stradanja srpskog naroda u proteklom ratu na području FBiH. Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao je Srni da otvaranje spomen-česme „u čast stradalim Bošnjacima“ u Fazlagića Kuli predstavlja uvredu za srpski narod. On je podsjetio da su Bošnjaci podigli spomen-ploče svojim stradalima u Republici Srpskoj u Kozarcu, Keratermu, Manjači, Derventi, Višegradu, dok se to pravo osporava porodicama srpskih žrtava rata u FBiH. Dukić je rekao da

SND Prebilovci: Postavljen krst na Kravarici i položeno cvijeće u Neretvu

SND Prebilovci neumorno nastavljaju svoju misionarsku službu, pa su uprkos problemima koji su nastali oko finansiranja putovanja smogli snage da organizuju autobus sa 73 hodočasnika. Oni su došli iz Srbije da na dostojanstven način daju svoj doprinos u obilježavanju slave Svetih Prebilovačkih novomučenika. Sa sobom su donijeli krst koji je osveštan u crkvi Svetog Nikolaja u Zemunu, a koji su, po blagoslovu čapljinskog paroha Marka Gojačića postavili na Kravarici, uoči slavske liturgije. Riječ je o jednom od 47 lokacija na kojoj su od strane ustaških koljača stradali Prebilovčani. – Na ovom mjestu ustaše su 1941. zaklale 27 Srba. Među njima je bilo 19 djece. Tu je ubijena baka Mara Medan

Nema pravde za ubijene Srpske civile iz Ježestice

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša osam srpskih civila iz Ježestice i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomen-krsta u bratunačkom groblju danas je obilježeno 26 godina od stradanja 12 srpskih civila u Ježestici, Šiljkovićima i Zalužju kod Bratunca koje su ubili muslimanski vojnici iz Srebrenice. Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca Radojka Filipović rekla je da se predmet „Ježestica“ nalazi među desetak predmeta o stradanju Srba iz Bratunca koji „skupljaju prašinu“ po ladicama pravosuđa BiH. Ona je podsjetila da je ovaj predmet trebalo da bude završen krajem 2015. godine kada je trebalo da bude podignuta optužnica, ali se ništa po tom pitanju nije uradilo. „Pitamo

I oni su naši

U Pravoslavnom misionaru – podlisku Glasnika Srpske pravoslavne crkve, 1965. godine objavljena je priča o stradalničkom mjestu Tribanj Šibuljini. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 28. marta. 2016. godine. Otac Lavrentije Trifunović piše o toj tragediji koja se i 60-tih godina kroz svoje posljedice osjeća na svakom koraku. Prenosimo njegov tekst. Tamo gde se krševiti Velebit spušta u more, na pedesetom kilometru severno od Zadra, leži usamljeno najmanje i koje je najviše stradalo pravoslavno selo dalmatinske eparhije – Tribanj. Lepo kristalno more, koje ga  zapljuskuje, i  svež  planinski povetarac koji se spušta sa Velebita,  te ublažava  letnje vrućine, čini  ovo mesto jednim od najlepših

Gacko: Osveštano spomen – obilježje

Sveštenstvo Gatačkih parohija sa igumanom Manistira Golije osveštali su danas novosagrađeno spomen-obilježje na kome su isklesana imena 153 poginula borca Vojske Republike Srpske odbrambeno-otadžbinskog iz Gacka. Prije osveštanja spomenika koje je djelo arhitekte Ranka Okuke u hramu Svete Trojice služen je parastos poginulim borcima, postrojavanje pripadnika Gatačke brigade i iznesene su ratne zastave. Načelnik opštine Gacko Milan Radmilović otkrio je spomenik i u obraćanju prisutnima  izrazio zadovoljstvo jer je završeno spomen-obilježje koje se kako kaže gradilo godinu dana. „Spomenik je dug prema jednoj velikoj generaciji koja je ugradila živote u temelje Republike Srpske“, rekao je Radmilović i napomenuo da je spomenik većinom  finansirala ova opština. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske

Prebilovci- simbol stradanja i vaskrsenja

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije sa brojnim sveštvenstvom služio je danas u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Svetu arhijerejsku liturgiju povodom proslave Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih. Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke koji se slave 6. avgusta kao Sveti prebilovački novomučenici, a kumovi praznika bilo je bratstvo Dragičević iz Prebilovaca. Vladika Atanasije u besjedi je podsjetio da su Prebilovci u posljednjem ratu po drugi put uništeni i da je na tom mjestu nakon rata zatekao sve sravnjeno, a kosti zapaljene. „Zločinci su palili kosti Prebilovčana. Ovdje smo 1991. godine sahranili 40 sanduka kostiju, a nakon rata ostatke smo sakupili u sedam sanduka. Teško onima koji

Pavle Bulut: Bog je htio da preživim ustaške zločine u Prebilovcima!

Iz šume u kojom smo se skrivali nedjeljama bježali smo prema  Hutovu blatu, preko Rijevaca i Mrvića, na pravcu na kojem je kasnila ustaška blokada. Djed i Miho su se odvojili. Djeda su to jutro uhvatili i ubili u Šarića smrekama, zajedno sa Milanom Medićem. Prebilovčanin Pavle Bulut (89) u ratu je izgubio deset članova porodice. Imao je manje od 14 godina kada su ustaše upale u njegovo rodno selo i napravile zločin koji je ovo mjesto upisalo u svjetsku istoriju kao najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. Pavelićevi koljači su 6. avgusta 1941. godine ubijali žene i djecu bacajući ih u jamu Golubinku kod Šurmanaca. U Prebilovcima je

KRSTOM POBJEĐUJ: SND Prebilovci obilježiće mjesto stradanja na Kravarici

SND Prebilovci i ove godine nastavljaju svoju misionarsku službu, pa su uprkos problemima koji su nastali oko finansiranja putovanja puta hodočasnika smogli snage da organizuju autobus putnika koji će iz Srbije doći da na dostojanstven način proslave slavu Svetih Prebilovačkih novomučenika. Ovoga puta donose i krst koji je osveštan u crkvi Svetog Nikolaja u Zemunu, a koji će biti postavljen na Kravarici. Prema riječina predjednika SND Prebilovci, mještani ovog sela su u vrijeme ustaških zločina ubijani na 47 lokacija. – Najviše je ubijeno u Šurmanačkoj jami oko 600 žena i djece. Na terenu Prebilovaca ubijeno je oko 200 srpskih stanovnika sela. Ni jedno stratište nije obilježeno. Smatramo da najveća treba

Polaganje vijenaca - Vurune, Novi Grad Foto: RTRS

U Vurunama kod Novog Grada sjećanje na Srbe stradale na Ilindan 1941.

U zaseoku Vurune, sela Donje Vodičevo u Novom Gradu, danas je održan parastos i položeni vijenci u znak sjećanja na desetine civila, pretežno žena i djece, koji su u ovom mjestu ustaše na zvjerski način ubile na Ilindan 1941. godine. Na spomen obilježje vijence su položile brojne delegacije kao i građani i mještani ovog zaseoka. Krajem jula i početkom avgusta 1941. godine u ovom pogromu ubijeno je i 106 djece, svih uzrasta, a samo u zaseoku Vurune sela Donjeg Vodičeva, u jednom podrumu, zaklano je 24. djece. Ovaj datum, koji je od velikog značaja za srpski narod, obilježen je i na Brezicima, kao i u Maslovarama parastosom u hramu Svete

Obilježavanje 77 godina od stradanja 5.500 Srba na Šušnjaru (FOTO)

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu, počelo je obilježeno 77 godina od ubistva 5.500 Srba, Jevreja i Roma u Sanskom Mostu na Ilindan 2. avgusta 1941. godine. Na sanskom Šušnjaru, na Ilindan, prije 77 godina ustaše su pod okriljem zločinačke Nezavisne države Hrvatske, na zvjerski način ubile brojne srpske i jevrejske porodice. U crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu služena je liturgija, nakon čega je na sanskom Spomen groblju „Šušnjar“ služen parastos. Preživjeli, potomci žrtava i brojne delegacije položile su vijence. Poručeno je – nevine žrtve, stradale od ustaške ruke, nikada ne smiju biti zaboravljene, a Spomen groblje „Šušnjar“ trebalo bi da dobije status i nivo,

crkva.jpg

Danas, nakon 77 godina, sjeća li se iko poklanih Srba iz mjesta Tribanj Šibuljina?

Ovih dana, oko praznika Svetog Ilije, navršava se sedamdeset i sedam godina od pokolja Srba dalmatinskog mjesta Tribanj Šibuljina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. avgusta. 2017. godine. Njihovog stradanja se danas malo ko sjeća i pominje. U samom selu danas gotovo da i nema Srba. Ono što ustaše nisu pobili u Drugom ratu, raselilo se u međuratnom periodu a dio stanovništva iselio se tokom proteklog rata. Početkom juna 2010. godine, kada sam prvi put došao u Šibuljinu, našao sam trojicu rođaka i potomaka žrtava. Pozvao sam ih da dođu na Jadovno, na parastos i komemoraciju žrtvama. Rekoše mi da ne smiju

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.