U organizaciji  „Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata od 1941. do 1945. godine Veliko Palančište“ juče je u Malom  Palančištu kod Prijedora, u Hramu Uspenja  Presvete Bogorodice služen parastos nevinim žrtvama ustaških pokolja  iz okotbra 1942. godine.  70 godina poslije okupljeni potomci i poštovaoci žrtava poručili su nam da mjesta zaboravu nema.  „Nikada se ovo mjesto, gdje je zločinačka ustaška  ruka  poklala stare, nemoćne, žene i djecu, nije oporavilo  od tog monstruoznog zločina. Naša je dužnost da se svake godine okupimo ovdje, u ovom Hramu koji je podijelio sudbinu svog naroda i bio uništen od  te iste ruke  1942. godine, da se molitveno sjetimo žrtava. Takođe, nažalost, moram reći da

 U Velikom Palančištu, kod Prijedora, sutra će biti obilježeno 70 godina od pokolja u tom selu, gdje su ustaše za samo jednu noć na zvjerski način ubile 342 stanovnika srpske nacionalnosti, među kojima je bilo 226 djece. U organizaciji Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata od 1941. do 1945. godine Veliko Palančište, u crkvi u Malom Palančištu biće služen parastos sa početkom u 11.00 časova, dok je polaganje vijenaca na mjestima stradanja predviđeno za 12.00 časova, rečeno je Srni u ovom udruženju. U noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine, grupa ustaša, pripadnika Druge ustaške satnije Osme ustaške bojne, predvođena ustaškim poručnikom Batinićem, izvršila je pokolj nad stanovništvom

Od prošle godine u Palančištu u blizini Prijedora, postoji udruženje koje se bavi očuvanjem sjećanja na nevine  žrtve iz Drugog svjetskog rata. Na osnivačkoj sjednici održanoj 23.10.2011. doneseni su i ciljevi udruženja koji jasno pokazuju plemenitu ideju očuvanja sjećanja.   Iz „Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945 Veliko Palančište“ naglašavaju da su ciljevi: – sakupljanje podataka o civilnim žrtvama rata u periodu od 1941 do 1945.godine u Velikom Palančištu, opština Prijedor, (broj žrtava, njihova imena i prezimena, godinu rođenja, godinu i  mjesto stradanja), – provođenje aktivnosti u cilju stvaranja  pisane građe: monografije kojom bi se trajno sačuvala istina o civilnim žrtvama rata, u V. Palančištu, – provođenje aktivnosti  i

Njegovanje tekovina antifašističke borbe, od kojih je najveća: bratstvo svih naroda i čuvanje uspomena na žrtve takozvane Nezavisne države Hrvatske su među glavnim i najvažnijim poslovima Srpskog narodnog vijeća. Dragi prijatelji … potomci i poštovaoci žrtava iz sela Kukunjevac, Svi znamo šta se ovdje desilo prije 70 godina. I ko je bio žrtva, i ko je bio zlotvor, i znamo kakvo je novo zlodjelo počinjeno prije 20 godina, kad su neki loši ljudi spomenik uništili i tako htjeli ubiti i samu uspomenu. Ne damo to! Ne damo da nam se i uspomene ubijaju. Zato smo danas ovdje, zato smo obnovili ploče sa imenima i okolinu. Ono što nam ipak nije

U selu Kukunjevac, kod Lipika, u Hrvatskoj danas je održan komemorativni skup i služen parastos žrtvama ustaškog terora koje su stradale u ovom selu i onima koji su u oktobru 1942. godine nepovratno odvedeni u Jasenovac, gdje im se gubi svaki trag.Tom prilikom, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća /SNV/ Saša Milošević otkrio je šest obnovljenih ploča sa 800 uklesanih imena žrtava. Spomen-ploče su uništene u posljednjem ratu, a obnovljene su bez podrške Vlade Republike Hrvatske. „Danas smo na ovom mjestu jer ne damo da se uspomene ubijaju“, rekao je Milošević u obraćanju na komemorativnom skupu. On je upitao kako je moguće da u Hrvatskoj, koja se po Ustavu deklariše kao

Program aktivnosti Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945 Veliko Palančište 20. oktobra 2012. godine povodom obilježavanja 70 godina od stradanja Srba u Velikom  Palančištu.       11.00 časova: – Parastos u crkvi u Malom Palančištu; 12.00 časova: – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na stradalnim mjestima; 13.00 časova: -Sjednica Skupštine Udruženja u prostorijama Mjesne zajednice Veliko Palančište. Pokolj u Palančištu Pokolj u Palančištu je masakr koji su izvršile ustaše nad stanovništvom sela Veliko Palančište i Gornji Jelovac, u noći između 22. i 23. oktobra, 1942. godine. 10. juna 1942. počela je velika ofanziva fašističkih snaga na planinu Kozaru. Po fašističkim dokumentima, koja se nalaze u arhivi Vojnoistorijskog instituta, u kozarskoj ofanzivi učestvovalo je oko 72.000 neprijateljskih vojnika. Fašističke snage

U Donjim Reljićima u opštini Martin Brod ekshumiran je veći broj posmrtnih ostataka za koje se pretpostavlja da su stariji, odnosno da nisu žrtve iz proteklog rata, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.Posmrtni ostaci biće prevezeni u Identifikacijski centar u Banjaluci, gdje će biti urađena detaljna DNK analiza. Ekshumacijom rukovodi istražilac Tužilaštva BiH, koji po instrukcijama tužioca koordiniše rad policijskih, forenzičkih i drugih ovlaštenih lica koje vrše ekshumaciju. U procesu ekshumacije učestvuju predstavnici Instituta za nestala lica BiH, Operativne kancelarije Banjaluka i Bihać, predstavnici Međunarodne komisije za nestala lica /ICMP/, vještak patolog sudsko-medicinske struke, kao i policijski službenici MUP-a Unsko-sanskog kantona, koji vrše uviđaj i obezbjeđuju lokaciju. Tužilaštvo BiH, zajedno sa institucijama koje su uključene u proces traženja nestalih lica

Subotica – Imala sam tek sedam godina, ali trenutak kad mađarski vojnici ubijaju mog oca Spasoja i sestru Bojanu za sva vremena bolno se urezao u moje sećanje. Možete, onda, samo da zamislite kako mi je bilo kad sam među imenima, kako se ovde kaže nevinih partizanskih žrtava iz 1944. i 1945, ugledala i Ištvana Lodrija, čoveka koji ih je, na moje oči, predao ubicama. Ovako, pokazujući Lodrijevo ime na jednoj od ploča iznad spomenika „Ptica slomljenih krila“, na Senćanskom groblju u Subotici, govori Anđelka Grubešić (78). Za razliku od spomen-ploče Aćifu Hadžiahmetović, čije otkrivanje je, ovih dana, zatalasalo celu Srbiju, ovaj spomenik je podignut još 1995, a Anđelka je

OGULIN, 12. AVGUSTA /SRNA/ – Kod Klečke jame u blizini Ogulina danas je osveštan časni krst i služen parastos za 453 Srbina koje su na tom stratištu 1941. godine pobile ustaše na najmonstruoznije načine. Parastos su služili ogulinski paroh Milan Šimić i drežnički Miloš Orelj. „Nema te jame koja može progutati istinu“, poručio je paroh Orelj. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić rekao je Srni da  je danas na ovom mjestu, prvi put poslije 71 godinu, služen parastos. „Ovi ljudi pobijeni su samo zato što su bili Srbi pravoslaci. Spomen ploča koja je bila na ovom mjestu razbijena je u proteklom ratu i na tom mjestu izgraviran je ustaški simbol

Meni se čini da je policija više štitila ustavni poredak nego sudionike, izjavio je Rade Kosanović, službeni predstavnik SNV-a Ovogodišnja, treća po redu, komemoracija za 483 civila srpske nacionalnosti, ubijenih prije 70 godina u Sadilovcu, održana u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi u subotu 28. jula, uzburkala je duhove čim je najavljena. Organizator, pravoslavna parohija iz Plaškog, obavijestila je pripadnike srpske zajednice da “dragovoljci i branitelji iz Slunja i Rakovice žele zabraniti taj skup” i da “poručuju da nikome ne garantiraju sigurnost”. Odmah je obaviješten vrh srpske zajednice i u dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova je odlučeno da se komemoracija ipak održi i da policija dade zaštitu sudionicima. Međutim, dogodilo se skoro

SANSKI MOST 2.AVGUSTA (SRNA)- Polaganjem vijenaca i parastosom danas je u Sanskom Mostu obilježena 71. godišnjica stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja ubijenih u ljeto 1941. godine.Liturgiju i parastos u pomen na stradale u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu i na groblju Šušnjaru služio je vladika Hrizostom uz sasluženje sveštenika eparhije bihaćko – petrovačke, a pomenu je prisustvovao izaslanik Jevrejske zajednice u BiH Dario Atijas iz Doboja. „Sa ovog mjesta šaljemo poruku mira i da se ovo nikad ne zaboravi i da naše sjećanje traje „ rekao je Atijas. I ove godine je sa Šušnjara upućen poziv vlastima u Sanskom Mostu i Unsko – sanskom kantonu da zaštite spomen kompleks na Šušnjaru

NOVI GRAD, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu kod Novog Grada danas je otkriveno spomen – obilježje za 33 civila stradala na Ilindan 1941. godine. Među stradalima je i 14 djece do sedam godina, od kojih dvoje tek rođenih te 1941. godine. Paroh Nenad Tomić, koji je osveštao spomen-obilježje i služio parastos, rekao je da su žrtve sve do eshumacije 2006. godine, „počivale u miru ali ne i u smiraju, jer nije bilo sahrane i opjela“. „Danas smo otišli i korak dalje i osveštali dostojno spomen-obilježje koje će služiti za sjećanje i opomenu, a ujedno je to i naša zahvalnost njima što su stajali na straži otadžbine“, dodao je Tomić.

Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su nestali 1991. godine Na Petrovdan, 14. jula u Gornjim Grahovljanima, uz prisustvo 30 mještana, paroh pakrački Đorđe Teodorović održao je obred osvećenja krsta na ulazu u groblje, a obavljen je i pomen za sve sahranjene na tom groblju. Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su 1991. ostali kod svojih kuća i s punim povjerenjem dočekali Hrvatsku vojsku. – Od tada se njihov trag gubi i oni sevod e kao nestali, zbog čega je i za njih obavljen pomen te je ponovno iznesen