U zaseoku Vurune, sela Donje Vodičevo u Novom Gradu, danas je održan parastos i položeni vijenci u znak sjećanja na desetine civila, pretežno žena i djece, koji su u ovom mjestu ustaše na zvjerski način ubile na Ilindan 1941. godine. Na spomen obilježje vijence su položile brojne delegacije kao i građani i mještani ovog zaseoka. Krajem jula i početkom avgusta 1941. godine u ovom pogromu ubijeno je i 106 djece, svih uzrasta, a samo u zaseoku Vurune sela Donjeg Vodičeva, u jednom podrumu, zaklano je 24. djece. Ovaj datum, koji je od velikog značaja za srpski narod, obilježen je i na Brezicima, kao i u Maslovarama parastosom u hramu Svete

Đenovljanin Marko Aurelio Rivelli je, iz neobjašnjivih razloga, slabo poznat ovdašnjoj javnosti. Doktorirao je na političkim naukama sa tezom „Rasna i vjerska politika Nezavisne države Hrvatske 1941-1945″. U Milanu 1999. godine objavljuje knjigu „L’arcivescovo del genocidio” (Nadbiskup genocida), posvećenu Alojzu Stepincu koga je papa Jovan Pavle II 1998. godine u Hrvatskoj beatifikovao (stepenica na putu ka proglašenju za svetitelja). Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. marta 2016. Knjigu je kod nas iste godine kad je izdata u Italiji, objavila izdavačka kuća „Jasen” iz Nikšića, u prevodu Lazara Macure. Marko Aurelio Riveli 2002. godine u Milanu objavljuje i drugu knjigu, „Dio e con

Romsko selo Mokrice (Bosanska Gradiška) danas više ne postoji. Svi njegovi žitelji likvidirani su 1944. godine od strane vojnih formacija Nezavisne države Hrvatske. Ubijeno je 375 stanovnika ovog sela. Od toga broja, stradalo je 203 djeteta do 15 godina starosti. Iako su ovi Romi bili muslimani, a islam je pored rimokatoličanstva bio državna religija u tadašnjoj Hrvatskoj, to ih nije spasilo od smrti. Istrebljene su porodice: Alimanović, Beganović, Dedić, Kahrić, Korić, Mašić, Omerović, Rizvanović, Suhonjić, Ferhatović, Halilović, Hasanović, Šarić. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Srbi, Jevreji i Romi, bili su određeni za istrebljenje. Priredila: redakcija Izvor: Srbi u BiH Vezane vijesti: Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941. Romi traže

“Prijedorski logor Ciglana 1942. godine” naziv je knjige koja je promovisana u prijedorskoj Gradskoj čitaonici. Logor Ciglana djelovao je od ljeta 1942. do proljeća 1943. godine. Kroz ovaj logor prošlo je 14.500 logoraša. Kako bi se sačuvalo od zaborava stradanje i patnja naroda u Kozarskoj ofanzivi, u knjizi autora Mladena Vučkovca, predočena je istina o prijedorskom logoru koji je bio jedan od 11 logora kojima je Kozara bila opkoljena. “Iz tih sabirnih logora oni su deportovani dalje u te zloglasne logore, kao što je Jasenovac, Gradiška, Banjaluka, Beograd, zatim čak do Norveške i u Aušvicu”, kaže Mladen Vučkovac, autor knjige “Prijedorski logor Ciglana 1942. godine”. Logor “Ciglana” nalazio se na

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci. Sa svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, poručeno je da je Bitka na Sutjesci simbol borbe za slobodu jugoslovenkih naroda i nesalomivog duha partizanskih boraca, koji su uz ogromne gubitke uspjeli da se odupru šest puta brojnijem neprijatelju, što je kasnije imalo velikog uticaja na konačan slom fašizma. Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da borbu partizana protiv fašizma ne treba poistovjećivati sa slabostima bivše države. “Ovdje je

Independent je objavio detalje iz zahteva za odštetu izvesnog Britanca Harolda Le Druileneca nakon što je u Drugom svetskom ratu preživeo 3 koncentracijska logora. Od svih koje je prošao, kaže, Bergen – Belsen bio je najgori. “Među zatvorenicima je vladao zakon džungle. Preko dana ili si ubijao ili si bio ubijen, preko noći svuda je bilo kanibalizma”, napisao je. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. aprila 2016. godine. Za sebe kaže da je preživeo s puno sreće i zahvaljujući sposobnosti da, verovatno emocionalno, živi van svega toga. Nacisti su ga zarobili 1944. dan uoči savezničkog iskrcavanja u Normandiji, na ostrvu Džersi, jednom