arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Čak 1.171 fratar učestvovao u klanju i ubijanju Srba, a papa bi da bez pokajanja poseti Srbiju

NIKOLA PAVELIĆ ŠUBAŠIĆU: KAD SVET SAZNA ZA ZLOČINE USTAŠA – NE ZNAM ŠTA ĆE BITI SA NAMA HRVATIMA * Američki izvori navode da je u klanju i ubijanju Srba učestvovalo 1.400 fratara. Ante Pavelić ih je odlikovao za „visoke” zasluge u NDH u genocidnom uništavanju srpskog naroda * Lični Hitlerov prijatelj – Nemac Herman Nojbaher – u knjizi „Specijalni zadatak na Jugoistoku 1940-1945“ svedoči: „Posle raspada Jugoslavije „buknuo je hrvatski ratni pohod osvete i uništenja pravoslavnog srpstva, koji spada u najsvirepije akcije masovnog ubistva cele svetske istorije… Kad vodeći ljudi ustaškog pokreta tvrde da su zaklali milion Srba, to je samohvalisavo preterivanje. Prema izveštajima koji su meni stigli, cenim broj zaklanih bez odbrane na tri četvrti miliona (750.000)“

Genocid bez kazne

Đenovljanin Marko Aurelio Rivelli je, iz neobjašnjivih razloga, slabo poznat ovdašnjoj javnosti. Doktorirao je na političkim naukama sa tezom „Rasna i vjerska politika Nezavisne države Hrvatske 1941-1945″. U Milanu 1999. godine objavljuje knjigu „L’arcivescovo del genocidio“ (Nadbiskup genocida), posvećenu Alojzu Stepincu koga je papa Jovan Pavle II 1998. godine u Hrvatskoj beatifikovao (stepenica na putu ka proglašenju za svetitelja). Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. marta 2016. Knjigu je kod nas iste godine kad je izdata u Italiji, objavila izdavačka kuća „Jasen“ iz Nikšića, u prevodu Lazara Macure. Marko Aurelio Riveli 2002. godine u Milanu objavljuje i drugu knjigu, „Dio e con

U Doboju su danas, povodom obilježavanja Dana grada - Vidovdana, položeni vijenci na spomenicima civilnim žrtvama rata i borcima poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu, tokom Drugog svjetskog rata, te žrtvama dobojskog logora stradalim u Prvom svjetskom ratu.

Odata pošta stradalim civilima i borcima

U Doboju su danas, povodom obilježavanja Dana grada – Vidovdana, položeni vijenci na spomenicima civilnim žrtvama rata i borcima poginulim u odbrambeno-otadžbinskom ratu, tokom Drugog svjetskog rata, te žrtvama dobojskog logora stradalim u Prvom svjetskom ratu. Predsjednik Skupštine grada Murvet Bajraktarević je, nakon polaganja vijenca kod spomenika civilnim žrtvama rata od 1992. do 1995. godine, poručio da stradali civili moraju biti opomena i putokaz svima da se zaboravi ono što je bilo i okrene boljem sutra, kako bi se zadržali na ovim prostorima i gradili ovaj grad i zemlju. Zamjenik gradonačelnika Doboja Nebojša Marić je, nakon polaganja vijenaca poginulim borcima u odbrambeno-otadžbinskom ratu u spomen-sobi gradske boračke organizacije, čestitao građanima

tesla_smiljan.jpg

Prenosimo: Bezimena grobnica 500 ubijenih Srba

Već četiri godine posetioci Memorijalnog centra u Smiljanu ne mogu da dobiju odgovor na pitanje ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkve HRVATI SKRIVAJU ZLOČINE: Grobnica bez obeležja u Smiljanu Napomena uredništva portala Jadovno 1941. : Ovaj prilog je prvi put objavljen na portalu 02. februara 2011. godine. Kad je pre četiri godine otvaran Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, nije valjda bilo posetioca koji nije upitao – ko je sahranjen u ogromnoj grobnici pored crkvice u kojoj je služio otac velikog naučnika Milutin Tesla jer na grobnici nema nadgrobne ploče. Nestala je sa tog mesta još za vreme proteklog rata. Pošto je svečanom trenutku otvaranja Centra prisustvovao i

Jedan primjer stradanja Roma: Selo Mokrice

Romsko selo Mokrice (Bosanska Gradiška) danas više ne postoji. Svi njegovi žitelji likvidirani su 1944. godine od strane vojnih formacija Nezavisne države Hrvatske. Ubijeno je 375 stanovnika ovog sela. Od toga broja, stradalo je 203 djeteta do 15 godina starosti. Iako su ovi Romi bili muslimani, a islam je pored rimokatoličanstva bio državna religija u tadašnjoj Hrvatskoj, to ih nije spasilo od smrti. Istrebljene su porodice: Alimanović, Beganović, Dedić, Kahrić, Korić, Mašić, Omerović, Rizvanović, Suhonjić, Ferhatović, Halilović, Hasanović, Šarić. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Srbi, Jevreji i Romi, bili su određeni za istrebljenje. Priredila: redakcija Izvor: Srbi u BiH Vezane vijesti: Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941. Romi traže

Promovisana knjiga "Prijedorski logor Ciglana

Prijedor: Promovisana knjiga „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“

„Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“ naziv je knjige koja je promovisana u prijedorskoj Gradskoj čitaonici. Logor Ciglana djelovao je od ljeta 1942. do proljeća 1943. godine. Kroz ovaj logor prošlo je 14.500 logoraša. Kako bi se sačuvalo od zaborava stradanje i patnja naroda u Kozarskoj ofanzivi, u knjizi autora Mladena Vučkovca, predočena je istina o prijedorskom logoru koji je bio jedan od 11 logora kojima je Kozara bila opkoljena. „Iz tih sabirnih logora oni su deportovani dalje u te zloglasne logore, kao što je Jasenovac, Gradiška, Banjaluka, Beograd, zatim čak do Norveške i u Aušvicu“, kaže Mladen Vučkovac, autor knjige „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“. Logor „Ciglana“ nalazio se na

Saborna crkva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata

Mitropolit dabrobosanski Nektarije (Krulj) o ustašama

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe i danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci.

Obilježeno 75 godina od herojske epopeje na Sutjesci

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci. Sa svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, poručeno je da je Bitka na Sutjesci simbol borbe za slobodu jugoslovenkih naroda i nesalomivog duha partizanskih boraca, koji su uz ogromne gubitke uspjeli da se odupru šest puta brojnijem neprijatelju, što je kasnije imalo velikog uticaja na konačan slom fašizma. Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da borbu partizana protiv fašizma ne treba poistovjećivati sa slabostima bivše države. „Ovdje je

Šokantna ispovest bivšeg logoraša: Jeli smo jedni druge …

Independent je objavio detalje iz zahteva za odštetu izvesnog Britanca Harolda Le Druileneca nakon što je u Drugom svetskom ratu preživeo 3 koncentracijska logora. Od svih koje je prošao, kaže, Bergen – Belsen bio je najgori. „Među zatvorenicima je vladao zakon džungle. Preko dana ili si ubijao ili si bio ubijen, preko noći svuda je bilo kanibalizma“, napisao je. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. aprila 2016. godine. Za sebe kaže da je preživeo s puno sreće i zahvaljujući sposobnosti da, verovatno emocionalno, živi van svega toga. Nacisti su ga zarobili 1944. dan uoči savezničkog iskrcavanja u Normandiji, na ostrvu Džersi, jednom

Partizani za vreme bitke na Sutjesci

Savanović: Bitka na Sutjesci – prekretnica u Drugom svjetskom ratu

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, u nedjelju, 10. juna, na Tjentištu će biti obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci, prekretnice u Drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije, izjavio je danas predsjednik ovog odbora Milenko Savanović. „Po svom obimu i značaju Bitka na Sutjesci, koja se u istoriografiji naziva i Peta neprijateljska ofanziva je najkrvavija i bitka sa najviše žrtava, koja je vođena u najtežim okolnostima“, rekao je Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske. On je na konferenciji za novinare u Banjaluci naglasio da je osnovni cilj nacističke Njemačke bio da ovlada jadranskim zaleđem, s obzirom da su saveznici

Spomenik Bitke na Sutjesci u Dolini heroja na Tjentištu, koji je bio posivio i zarastao u mahovinu, ponovo dobija izvornu bijelu boju, po kojoj je bio jedinstven.

Obezbijeđen besplatan prevoz iz Banjaluke do Tjentišta

Grad Banjaluka u saradnji sa Gradskim odborom SUBNOR-a Banjaluka obezbijediće besplatan prevoz autobusom do Tjentišta, gdje će u nedjelju, 10. juna, biti obilježeno 75 godina od bitke na Sutjesci, u kojoj je poginulo više od 7.000 boraca Narodnooslobodilačkog pokreta. Autobus će za Tjentište krenuti sa stare autobuske stanice u nedjelju u 4.00 časa ujutro, saopšteno je iz Gradske uprave Povratak sa Tjentišta predviđen je istog dana u popodnevnim časovima, po završetku manifestacije. U Nacionalnom parku „Sutjeska“ na Tjentištu, u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske, u nedjelju, 10. juna biće obilježeno 75 godina od bitke na Sutjesci. Kako je predviđeno, program obilježavanja počinje u 11.00 časova

Obilježeno 75 godina od nacističkog zločina u Pivi

Svetom arhijerejskom liturgijom danas je u Dolima u Pivi obilježeno 75 godina od stradanja 522 ljudi, među kojima je bilo i 109 djece do 15 godina koje je 1943. godine tokom Pete ofanzive ubila folksdojčerska divizija „Princ Eugen“. Liturgiju su služili Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki vladika Joanikije u spomen-crkvi, koja je kopija Lovćenske kapele. Mitropolit Amfilohije je rekao da su neki od naziva za Dola i „Pivska krvava bajka“, „Pivske Šumarice“ i „Pivski Vitlejem i zid plača“. „Da se to mjesto uspjelo izboriti za zasluženu stranicu u istorijskim udžbenicima bilo bi dovoljno reći samo Dola, ovako mnogi u Crnoj Gori ne znaju za mjesto

Pivska krvava bajka: Jedan od najsvirepijih zločina Drugog svjetskog rata

Piše: Veliša Kadić Dola u Pivi su jedno, ali ne i jedino žrtveno mjesto iz čijih dolina i danas vape duše 522 žitelja ovog kraja, među njima i 109 djece, koje su 7. juna 1943. godine, na praznik Obretanje glave Svetog Jovana Krstitelja, pokosili rafali pripadnika zloglasne folksdojčerske SS divizije „Princ Eugen“ uz podršku prvih komšija iz Hercegovine, gatačkih ustaša i muslimana iz zloglasne Handžar divizije. Sijali su oni smrt i na drugim pivskim mestima, ali se tačan broj nastradalih još ne zna. Priča se da je živo spaljeno po kolibama u selima i katunima ili bačeno niz surove planinske litice više od 1.260 nedužnih ljudi, žena, djece i staraca, što je

Sporna mapa iz postavke (Foto: V. Đurić )

Sporna karta Evrope u Aušvicu

U postavci koju u toku jednog dana obiđe i više od deset hiljada ljudi, Beograd označen kao jedna od polaznih stanica na putu u nacistički logor smrti, iako je Staro sajmište, odakle su odvođeni Jevreji, bilo na teritoriji NDH sa Zagrebom kao prestonicom U prostoriji memorijalnog kompleksa Aušvic nalazi se karta Evrope na kojoj su naznačena mesta u kojima su bili logori odakle su u Aušvic transportovani Jevreji. Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina pokušao je da upozori profesionalnog vodiča Dorotu Žak na netačnu tvrdnju na karti – da je Beograd označen kao jedno od mesta sabiranja uhapšenih članova jevrejske zajednice i polazna stanica na putu u logor smrti. Mišina

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile drugi dan pravoslavnog praznika Trojica 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju.

Služen parastos srpskim žrtvama ustaških zločina

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile drugi dan pravoslavnog praznika Sveta Trojica 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju. Povodom 75 godina od zvjerskog pokolja srpskog stanovništva u Srebrenici i obližnjem selu Zalazje, prislužene su svijeće za pokoj duša nastradalih i položeno je cvijeće kod spomen ploče koja je postavljena 2015. godine, po. Cvijeće su položili načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić, delegacije Boračke organizacije, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, kao i delegacija potomaka nastradalih žrtava. U spomen-kosturnici su, napisano je na nadgrobnoj ploči, zemni ostaci nekih žrtava, koje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.