arrow up

Dodik: Predsjednica Hrvatske posegla za najcrnjom revizijom istorije

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas Srni da izjava predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da je “hrvatski narod srazmjerno broju stanovnika najviše doprinio antifašističkoj borbi u Evropi” nije ništa drugo nego najcrnja revizija istorije u kojoj se prošlost pokušava prilagoditi sadašnjem geopolitičkom trenutku. – Svi šefovi država koji su se juče okupili u Poljskoj znaju da je Nezavisna Država Hrvatska bila satelit fašističke Njemačke, te da su u okviru takve države počinjena najveća zvjerstva u Drugom svjetskom ratu prema Srbima, Jevrejima, Romima i ostalim antifašistima – naglasio je Dodik. Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Kitarovićeve da je hrvatski narod, srazmjerno broju stanovnika, najviše doprinio antifašističkoj borbi u

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 30. avgust 1941. Stradanje Srba u Potkozarju

Dana 30.8.1941. godine kostajničke ustaše su počinile strašni zločin u selu Čitluk, u opštini Kozarska Dubica.  Posebno je stradala familija Jandrić. U selu Čitluku živjela je velika porodica Jandrića. Tog jutra kada su ustaše upale u kuću Mikana Jandrića, njegov najmlađi sin stajao je u stalku. A onda, kao da se nebo sručilo na majku – zlikovac je sjekirom odsjekao djetetu obje ruke. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

lika-ustanak.jpg

Dr Drago Njegovan: Srpski ustanak u Drvaru i Srbu 27. jula 1941. godine protiv genocida Nezavisne Države Hrvatske

Uvod Dvadesetsedmojulski ustanak u Drvaru 1941. godine, povodom čije smo se sedamdeste godišnjice okupili na ovom naučnom skupu, možemo posmatrati u tri geo-politička konteksta: 1) evropskom, 2) jugoslovenskom i 3) kontekstu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske i njenog genocidnog postupanja prema Srbima.[1] Nebi trebalo da ima spora o tome da su ovi konteksti povezani. U sklopu evropskog konteksta, ustanak u Drvaru se može posmatrati kao jedan u nizu regionalnih pokreta otpora protiv sila Osovine, specijalno motivisan novom situacijom na evropskom ratištu, proisteklom iz napada nacističke Nemačke na Sovjetski Savez, koji se shvata pre svega kao nemačko-ruski rat. U sklopu jugoslovenskog konteksta, ustanak u Drvaru se posmatra kao jedan u nizu ustanaka

Gornji Jelovac kod Prijedora, mjesto stravičnog pokolja

U Gornjem Jelovcu, na Patriji, u zaseoku Macure, kod spomenika žrtvama Pokolja iz ljeta ’42. služen je 19. jula 2019. godine parastos Novomučenicima srpskim, među kojima je i 75 djece do 14 godina, čija su imena ispisana na spomeniku. Sveštenik Жeljko Jevđenić, besjedio je poslije parastosa potresnu priču o stradanju djevojčice kojoj ni dan danas ne znamo ime. Donosimo prilog autora Spasoja Aleksića o zločinu počinjenom u Jelovcu, napisan aprila 2012.: Njive prekrivene leševima Tog krvavog ljeta 1942. godine Kozara je jaukala za svojom djecom. Livade, zrele pšenice, drveće, trava, putevi, proplanci, potoci, crvenile su se od srpske krvi. Selo Gornji Jelovac kao i zaselak Macure nisu tog Gospodnjeg ljeta bili

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Genocid Hrvata nad Srbima jeste najveća srpska nacionalna tragedija

Piše: Jovo Vukelić Neposredni svedoci, stranci, u ovom slučaju nemački komadanti, generali kažu: general Aleksandar Ler, komandant za jugoistok, 1943. obaveštava Berlin da je do febrauara 1943. umoreno 400.000 Srba, zatim, SS general Ernst Fik 15. marta 1944. izveštava nadređenog Hajnriha Himlera da je u logorima u NDH poklano do 700.000 ljudi… Krajem 1944. nemački opunomoćeni general u Hrvatskoj Edmund Glez fon Horstnau piše o 750.000 pobijenih Srba. On govori i „o strašnim posledicama „ustaškog kasapljenja srpskog stanovništva u Bosni“ i dodaje: „Jedan profesor Bečkog univerziteta i predsjednik Katoličke akcije koji je u to vreme, kao komandant puka na Drini, naredio da se otvori vatra sa srpske obale na ustaše, kad

DODIK: U PUHARINAMA JE BIO ZLOČIN NAD SRPSKIM NARODOM

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da mjesta kao što je jedno od najvećih stratišta pod Kozarom u Drugom svjetskom ratu – Puharine u Velikom Palančištu kod Prijedora, govore da je namjera bila da Srbi budu biološki potpuno uništeni. Dodik, koji je sinoć prisustvovao velikom crkvenom saboru u Puharinama, rekao je da je to bio zločin nad srpskim narodom, ali da je jednak tom zločinu bio zločin komunističkih vlasti koje su skrivale činjenice o zločinu nad Srbima tako što su najveća stradanja srpskog naroda označavale kao da su žrtve fašizma. “One u suštini to i jesu, ali je činjenica da su lokalni muslimani, Hrvati i NDH

Vojvoda Momčilo Đujić

Reč Vojvode Momčila Đujića o ekumenizmu i ujedinjenju sa papistima… (video)

VOJVODA MOMČILO ĐUJIĆ tada još kao sveštenik, služio je liturgiju jedne nedelje, na kojoj su doneli malo zaklano dete. On je smireno završio bogosluženje, nakon toga opojao dete, a potom skinuo svoju mantiju i epitrahilj, opasao sebi pištolj i uzeo mitraljez u ruke. Mnogo godina kasnije u Kanadi 1990. godine pred tadašnjim vladikom, sveštenicima i narodom, na pitanje jednog novinara, šta bi on uradio da je na mestu srbskog patrijarha, ovaj hrabri srbski sin i sluga Božiji je odgovorio: „Ja nisam dostojan ni svešteničkog čina, a kamo li da budem patrijarh. Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez , jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod i decu

Prijebojska jama kod Korenice, mjesto stravičnog zločina nad Srbima

Jama Golubnjača kod Prijeboja, kotar Korenica. Nazivaju je još i Prijebojska jama ili Volaševa jama. Ustaše su 26. jula 1941. godine doveli u žandarmerijsku stanicu u Bunić oko 80 Srba pohvatanih po okolnim selima i zaseocima. Tu su ih držali dva dana bez hrane, ali ih nisu maltretirali. Govorili su im da idu dva mjeseca na “rad” i da im neće dirati porodice. Vjerujući u to zarobljeni Srbi nisu ni pokušavali pobjeći. Iz Bunića su krenuli pješice za Korenicu 28. jula 1941. godine, uz pratnju desetak ustaša. Smješteni su u veliki magacin u Korenici koji je tom prilikom pretvoren u zatvor. Tu su zatekli koreničke Srbe koji su prethodno bili

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

NJEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja “srpskog pitanja”, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Жerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Komemoracija za žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje

Na jevrejskom groblju u Đakovu danas je održana komemoracija u pomen na žrtve nekadašnjeg logora za Jevreje, koji je postojao u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Komemoracija je započela kod spomen-obilježja na jevrejskom groblju, na kojem su položili vijence predstavnici jevrejskih opština iz Osijeka, Sarajeva, Zagreba i Beograda, te predstavnici grada Đakova, a služen je i vjerski obred. Na žrtve i Holokaust, kao zlo koje se više ne smije ponoviti čovječanstvu, podsjetio je predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske Ognjen Kraus, a obratili su se i predstavnici Jevrejske opštine Osijek, koja je organizator komemoracije, prenijeli su hrvatski mediji. Komemoraciji je prisustvovalo i nekoliko preživjelih logoraša, koji su sada već u devetoj deceniji

Ruža ustaška

Otkrivamo pjesme Ruže Tomašić u slavu Ante Pavelića koje je objavljivala i izvodila 1980-ih obučena u ustašku uniformu. Njen skandalozni odgovor Novostima novi je korak u normalizaciji ustaštva: ‘Ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za svoj dom’ Ruža Tomašić, političarka koja je na izborima za Europski parlament dobila najviše glasova u Hrvatskoj, otkrila je u izjavi za Novosti da simpatizira ustaše i ustaški pokret. – Nikad ne bih dala protiv ustaškog pokreta do 1941. i ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za Hrvatsku, ali koji nisu činili zločine. Zašto bih ih se odrekla? – izjavila nam je Tomašić u telefonskom razgovoru, dodajući da ‘ustaše

U Čelebićima osveštan spomenik stradalima u Drugom svjetskom ratu

 Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom juče je u Spomen-parku Lokvice u fočanskoj mjesnoj zajednici Čelebići osveštao novoizgrađeni spomenik mještanima stradalim od ustaša u Drugom svjetskom ratu. Ustaše su na tom mjestu u junu 1943. godine, za vrijeme Bitke na Sutjesci, ubile devet mještana srpske nacionalnosti iz Velenića i Meštrevca, a spomenik su podigli njihovi potomci. Predsjednik Crkvenog odbora Ljubomir Todović rekao je da su ustaše na prevaru uhvatile devet muškaraca, među kojima je bio i solunski dobrovoljac Vidak Fundup. “Svezali su ih žicom, izboli bajonetima i ostavili da umru. Nakon toga, muslimanske ustaše su u Velenićima uhvatile 48 žena, djece i staraca i krenuli su da ih zapale, ali je

Prvo “pomjerili” Srbe u Ustavu, pa krenuli u nezavisnost

U Hrvatskoj se obilježava 29 godina od referenduma o samostalnosti, u kojem se 93 odsto birača izjasnilo da želi nezavisnu državu, i to po novom ustavu, u kojem su Srbi prestali biti narod i postali nacionalna manjina. U Ustavu SR Hrvatske iz 1974. godine navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”. Međutim, u Ustavu Hrvatske, koji je 1990. godine pisao tada vladajući HDZ, unesene su izmjene. “Republika Hrvatska ustanovljava se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika drugih naroda i manjina, koji su njeni državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Italijana,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.