arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dodik: Srbija i Srpska će zajedno obilježiti Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

4. april 2021.

Govoreći o obilježavanju 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da će i ove godine Srpska i Srbija zajedno obilježiti ovaj značajan datum prilagođen epidemiološkoj situaciji. – Taj događaj treba biti obilježen jer je Jasenovac mjesto gdje je naš narod najviše stradao u istoriji i uprkos pandemije ne smijemo to staviti po strani. Zajedno sa Srbijom obilježavamo sve značajne datume, pa ćemo tako dogovoriti našu aktivnost i povodom 22. aprila i na dostojan način obilježiti stradanje preko 500.000 nevinih Srba u Jasenovcu – rekao je Dodik. Poslaćemo poruku i jasno reći da je to zločin genocida koji je počinila NDH

Plenković pozirao pored žene koja na maski ima ustaški pozdrav (FOTO)

1. april 2021.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, juče je na Plitvicama prisustvovao obeležavanju 30 godina od pogibije prvog hrvatskog „redarstvenika“ Josipa Jovića. fotografisao se, dok je do njega stajala žena sa maskom na kojoj se nalaze grb HOS-a i natpis „Za dom spremni“. Sa druge strane maske bio je natpis „Znamo da nekima smeta“, prenose Novosti. Izvor: IN4S

Stepinčeva pisma jasan dokaz njegove podrške NDH

29. mart 2021.

Ova dokumenta su vredan doprinos dosadašnjim saznanjima o tome da su uništenje organizacije i sveštenstva SPC i prelaz što većeg broja pravoslavnih Srba na rimokatoličku veru bili glavni motivi delovanja nadbiskupa Stepinca, ističe istoričar Milan Koljanin . Ante Pavelić i Alojzije Stepinac (Foto Vikipedija) Jedno ozbiljno istorijsko otkriće, dva pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1941. upućena papi Piju Dvanaestom, stiglo je do javnosti zahvaljujući neobičnom spoju: prvo je o njima progovorio srpski patrijarh, a zatim je delove objavio jedan hrvatski istoričar. U nedavnom intervjuu za hrvatsku televiziju patrijarh srpski Porfirije izjavio je da u rukama ima Stepinčeva pisma čiji su delovi „duboko problematični”, a uskoro su u medijima, zahvaljujući istoričaru

Dragoslav Bokan: Ustaško-hrvatski koljački „BREND“

28. mart 2021.

Ne može ustaško-hrvatski ljudožderski i rasističko-šovinistički genocid nad Srbima da se postavi u ma kakav ideološki kontekst, pa i onaj nacistički i fašistički.  Piše: Dragoslav Bokan Fašizam (kao i nacizam), naime, ima svoju ideologiju, svoja uverenja i strasti, grehe i preteranosti (posebno gledano današnjim merilima), ima hladnu mržnju i sistemski plan uništenja onih koje su odredili za svoje neprijatelje (Jevreje, komuniste, masone, homoseksualce, Rome, Slovene, duševne bolesnike…). Ovaj plan za ”konačno rešenje” je ostvarivan detaljno i nemilosrdno, bez preteranog uživljavanja, kao da njihove žrtve i nisu bili ljudi, već nešto pogrešno, zločinačko i kontaminirano. I za ovakve svoje zločine su izvršioci – ali i njihove porodice, rođaci, prijatelji i sugrađani

Nataša Jovanović: Mišina na zadatku ili cilj neprijatelja da Crkvi nametne da su žrtve ustaša jedino one prebrojane

26. mart 2021.

Kako objasniti da se s umanjenjem broja žrtava, na čemu je insistirala Tuđmanova istoriografija, slažu direktor Muzeja genocida i episkop sa sedištem u spaljenom Pakracu. Izvor: Pečat, 1.11.2019 ; Naslov i oprema: Stanje stvari NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Knjiga Dušana Nikodijevića „Jasenovac – između broja i žrtve“, koju je objavio Muzej genocida, sama po sebi ne bi izazvala previše pažnje javnosti. Posebno ne tako žestoku konfrontaciju koja je usledila uoči predstavljanja u

Milorad Dodik: Jasenovac je obilježje najvećeg koncentrisanog stradanja gdje je ubijeno više od 500.000 Srba

25. mart 2021.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da će Srbi nastaviti da govore istinu o zločinima počinjenim nad srpskim narodom i da će Srbija i Srpska, baš kao što su zajednički obilježili Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji, obilježiti i 22. april – Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac. – Obilježićemo zajedno. Veliko dostignuće ove generacije političara Srpske i Srbije jeste da zajedno obilježavamo sve važne datume i to ćemo nastaviti. Nažalost, najviše je ovih stradalničkih iz naše istorije i na prostoru Republike Srpske, i na prostoru Srbije, i na nekim drugim prostorima – rekao je Dodik. On je naglasio da je Jasenovac obilježje najvećeg

Delovi Stepinčevih pisama o ustašama, Paveliću, Srbima i rasnim zakonima o kojima je govorio Patrijarh Porfirije

25. mart 2021.

Donosimo dijelove pisama koje je Alojzije Stepinac slao papi Piju XII. Prije nego što kažem nešto o reakcijama na posljednji intervju koji je HRT-u dao patrijarh SPC Porfirije htio bih još jednom javno izraziti svoje mišljenje o osobi koja je u glavnom gradu Hrvatske provela proteklih sedam godina u svojstvu mitropolita zagrebačko – ljubljanskog. Pritom nažalost nemam iluzija da će moje riječi doprijeti do onih zaslijepljenih nacionalizmom i isključivošću, onih koji se, da stvar bude “bolja”, nazivaju hršćanima, a koji hršćanstvo niti poznaju niti razumiju. Dakle, ako je Porfirije Perić problem hrvatsko-srpskih odnosa onda Hrvati i Srbi nemaju problema, a ako o patrijarhu Porfiriju zvisi kakvi će biti odnosi između

Preživeli logoraši traže usvajanje rezolucije o osudi genocida u NDH

19. mart 2021.

Udruženje logoraša Jasenovac, SUBNOR i Zajednica udruženja žrtava Drugog svetskog rata zatražili su od skupštine da ustanovi dan sećanja na srpske žrtve u 20. veku Tri udruženja koja okupljaju preživele logoraše iz Drugog svetskog rata i neguju sećanje na žrtve i borce protiv fašizma zatražila su od Narodne skupštine Srbije da usvoji predlog rezolucije o genocidu Nezavisne države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima (1941–1945) i ustanovi dan sećanja na srpske žrtve u 20. veku. U propratnom pismu navodi se da je uz „vojnički stoicizam i heroizam, stradalništvo jedan od ključnih stubova identiteta srpskog naroda”, zbog čega je, povodom 80 godina od nacističkog bombardovanja Beograda 1941. i proglašenja ustaškog genocida,

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Nećak: Kultura sećanja ovde ne stanuje

11. mart 2021.

Izgleda da je refleksna reakcija u pitanju? Kad kod se pomenu sećanja na jevrejske žrtve iz perioda Holokausta, kao eho odjekne: A naše srpske žrtve, njih je bilo najviše? Ni jedan Jevrejin iz Srbije nikada nije sporio postojanje i brojnost srpskih žrtava, NIKADA. To što se mi sećamo naših žrtava, i što se na isti način i uz dužno poštovanje sećamo i svih drugih žrtava, ne znači da smo jedini dužni da se borimo i za memorijale srpskim žrtvama. Naravno da smo se uvek zalagali za sećanje na sve žrtve, ali dragi srpski prijatelji, nalazite se u svim relevantnim institucijama, nalazite se na vrlo važnim i respektabilnim funkcijama, ima vas

Srboljub_Zivanovic_001.jpg

Profesor Srboljub Жivanović – Jasenovac i NDH

9. mart 2021.

Srboljub Жivanović je srpski antropolog, paleopatolog, direktor Evropskog instituta za izučavanje istorije drevnih Slovena (European Institute of Early Slavonic Studies) u Londonu, predsednik Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, predsednik Fonda za istraživanje genocida, i član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Dobitnik je nagrade Rastko Petrović, za knjigu „Jasenovac“, koju dodjeljuje Matica iseljenika Srbije „za najbolje autentično djelo od nacionalnog značaja“ 2009. godine.. Autor je više značajnih dela i udžbenika medicine.Zahvaljujemo se profesoru Жivanoviću što se odazvao našem pozivu da kao jedan od dugogodišnjih članova naše Duhovne zajednice, od njenih najranijih dana, održi ovopredavanje na temu istraživanja ovog nebivalog stratišta i logora smrti Jasenovac. Izvor: Crkva Sveti Sava London

Dimić: Za Stepinca pravoslavlje bilo najveće prokletstvo Evrope

8. mart 2021.

Kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je 1940. bio spreman da prihvati svaku drugu državnu kombinaciju, samo ne život sa Srbima, a pravoslavlje označavao kao najveće prokletstvo Evrope, današnja hrvatska istoriografija uzdiže na nivo sveca i o njemu nekritički sudi, ističe akademik Ljubodrag Dimić. Stepinac Foto: RTRS Dimić, koji je bio član mješovite srpsko-hrvatske komisije o ulozi i djelu Stepinca, kaže da je zagrebački nadbiskup od prvog do posljednjeg dana učestvovao u „katoličkoj žetvi pravoslavne njive“ u okviru NDH, za koju je tvrdio da je „stvorena Božijom milošću“. – Stepinac je formiran u okviru klerikalnih tradicija kojih se nije odricao do kraja života. Tolerancije tu nije bilo. Katolička država na

Đaci će o Jasenovcu znati mnogo više od jedne rečenice

6. mart 2021.

U novom programu istorije, po kojem će od septembra učiti osmaci, među ključnim pojmovima su genocid, Holokaust, Jasenovac, Aušvic, a od đaka se očekuje da će na kraju razreda znati da ukažu na uzroke i posledice istorijskih sukoba i ratova i diskutuju o mogućim načinima prevencije konflikata. Drugi svetski rat izučava se u osmom razredu osnovne škole i završnim razredima gimnazije, ali i u odgovarajućim razredima srednjih stručnih škola u kojima se bar godinu dana nacionalna istorija uči i u trogodišnjim profilima. Retoričko je pitanje da li bi se iznebuha bistrili udžbenici iz istorije s namerom da se naročito ukaže na broj rečenica ili strana posvećenih genocidu, Holokaustu, stradanju u

Svjetski portali o „Dari iz Jasenovca“: Bolno ostvarenje o zaboravljenim užasima

3. mart 2021.

U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. Portal „Film reviews“ /Filmski pregledi/ objavio je pravi panegirik o filmu „Dara iz Jasenovca“, ocjenjujući ga kao bolno, emotivno razarajuće, ali duboko potrebno ostvarenje. U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. „Dara iz Jasenovca“ govori o zaboravljenim užasima genocida na Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u ovom osvrtu. U tekstu je

MIHAILO MEDENICA: Hrvatska je pakao iz kojeg je i sam đavo proteran da Paveliću ustupi mesto

2. mart 2021.

“Dara iz Jasenovca” je sjajan film, a zbog svega onog što ga čini lošim- krivi smo svi do jednog, jer narod kojeg film uči iznova će i iznova ispisivati prazne stranice svoje slavne i stradalne istorije, mastilom koje bledi i nestaje… Piše: Mihailo Medenica Užasavajuće malo nam treba za podelu, a kad se razvrstamo među nama nije linija već, nažalost, kanjon! Evo se minulih dana tužno kantari rodoljublje prema tome jesmo li oduševljeni ili razočarani “Darom iz Jasenovca”?! Жalosno da žalosnije ne može biti! Ako se nekome nije dopao film taj bezmalo negira Jasenovac, Jastrebarsko, Staru Gradišku…sva zverstva đavolje kopiladi NDH..? Ni slučajno! Nema zdravorazumnog Srbina koji će nad užasom

Hrbska Pravoslavna Crkva?

2. mart 2021.

Većina sveštenoslužitelja koje smo konsultovali, prvi put u životu sreće ovakvu praksu, a to je da se episkop ogrešuje o član 4. Ustava SPC. Za većinu mirskih, odnosno svjetovnih Srba, taj član je prirodno nepoznat, ali on u cjelosti glasi: Član 4 „Službeni jezik Srpske pravoslavne crkve je srpski sa pismom ćirilicom. U izuzetnim, opravdanim slučajevima, može se otstupiti od ove odredbe u pogledu jezika za unutrašnju upotrebu, u kojim slučajevima donosi specijalnu odluku Sveti arhijerejski sinod na osnovu ove odredbe. Zastava Srpske pravoslavne crkve je trobojka: crveno-plavo-belo, sa zlatnim krstom i ognjilima.“ Ako vas bune „izuzetni, opravdani slučajevi“ i to za „unutrašnju upotrebu“, to je nastalo kada je srpska

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA