arrow up

Sedamdeset devet godina od ustaških zločina u Raškoj gori i Raštanima

Na katolički Božić, 25. decembra 1944. godine, ustaše su u selima Raška Gora i Raštani u okolini Mostara na zvjerski način ubile 117 srpskih civila, među kojima je bio i veliki broj djece. Na današnji dan prije sedamdeset devet godina, oko 5.00 časova ujutro Hrvati iz Devetog ustaškog zdruga, koji su bili uglavnom iz okolnih mjesta, na sopstveni praznik mira i ljubavi, pohrlili su da satru srpsko pravoslavno stanovništvo – od djece u kolijevci do nemoćnih staraca U istraživanjima potomaka žrtava iz Raške Gore, došlo se do preciznih podataka poimenično za 74 žrtve pobijene 25. decembra 1944. godine. Sa žrtvama iz mjesta Raštani, na taj datum ukupno je bilo 117

Veteran: Ustašu smo bacili u jamu!

O početku ustaškog terora i srpskog ustanka na području Popovog polja u Hercegovini, svjedočio nam je Mirko Sirovina, Veteran. RUSKI Piše: Dušan Bastašić “U septembru 2014. godine u organizaciji Fonda jedinstva pravoslavnih naroda učestvovao sam na konferenciji u Kišinjevu u Moldaviji. Prvi dan konferencije, pred sam početak, svi učesnici su ustali i tiho među sobom govorili: ”Veteran… veteran…” Okrenuo sam se i vidio jednog vitalnog starca koji je ušao i sjeo pored mene. Bio je to Mirko Sirovina. Hercegovac… Ustanik 1941. godine, a onda partizan. Čovek koji je neposredno posle rata poslat u Sovjetski savez na dodatnu obuku. Zatim je 1948. u vreme Informbiroa odlučio da ostane tamo. Na konferenciji

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

Jama Golubinka u Šurmancima

Dečji plač iz bezdana hercegovačkih jama

Jedno od najvećih i najznačajnijih katoličkih svetilišta u 20. veku niklo je u Međugorju u blizini jame Golubinka, u koju su ustaše samo u jednom danu u avgustu 1941. bacile 237 dece iz Prebilovaca. Na svega dva kilometra od strašnog stratišta gde su svirepo ubijena srpska deca navodno se ukazala Gospa. Piše: Nikola Trklja Brdo ukazanja u proteklih 40 godina posetilo je više od 40 miliona katolika iz celog sveta ali izgleda da niko od njih nikada nije čuo plač nevine dece koja i danas vrište iz ponora obližnje jame u Šurmancima Zvanična istorija posle Drugog svetskog rata decenijama nas je učila da je ustanak u Jugoslaviji počeo 7. jula

Milenko_Jahura_001.jpg

Milenko Jahura: Prvi zločini ustaša u Klepcima

Izjava na saslušanju 1944, godine, Majić Ljube iz Drinovaca, srez Ljubuški, koji je svakog ljeta dolazio kod Dumilije, kao sin njegove sestre: Moj ujak dum Ilija Tomas bio je zakleti ustaša od 1932, godine, i uvijek je nastojao da i mene odgoji ustaški… Noću 22.juna 1941, godine u deset sati došli su u Klepca ustaše u 8 auta, i to iz Ljubuškog, Čapljine i Stoca. Mene su našli kod groblja gdje sam čekao ujaka don Iliju Tomasa, koga nisam našao kod kuće. Dvojica ustaša su me odmah uhvatili i odveli Franji Vegi, koji me je pitao da li znam koje su pravoslavne kuće u Klepcima. Ja sam im kazao da

Kalendar Pokolja: Zločin u Ljeskovom Dubu kod Gacka

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta.

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 29. jun 1943. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta. Među

koriscka-jama-spomen-ploca.jpg

Krvavi kamen hercegovački: Vidovdanski pokolji

Drugi talas ustaških zločina, isplaniran kao „vidovdanska akcija“, započeo je 22 juna masovnim hapšenjem Srba i Jevreja u Mostaru, Stocu, Čapljini, Ljubinju, Nevesinju, Gacku, Konjicu i drugim hercegovačkim mjestima. Komandant zloglasne Pavelićeve tjelesne bojne Mijo Babić izdao je naredbu da se granični pojas prema Crnoj Gori očisti od Srba i tako omogući sprovođenje „vidovdanske akcije“. U naletu hrvatskih i muslimanskih ustaša u selima oko Gacka ubijeno je 140 muškaraca, žena i djece. Sa koliko su svireposti zlikovci izvršavali zadatak, vidi se i po tome što su satirali i cijele porodice. Todoru Nikoliću iz Kule bacili su u Čavčiju jamu 9 članova porodice, a Pilju i Špiru Boljanoviću 12 članova porodice

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Srpski narod je na Vidovdan stradao u više navrata. Jama Ržani do kod Ljubinja. Uoči Vidovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Bratunačka sela Loznica i Zagoni. Muslimanske snage iz Srebrenice napale su na Vidovdan 28. juna 1992. godine bratunačka sela Loznicu i Zagone i tom prilikom ubili 12 srpskih civila, 11 u Loznici i 1 u Zagonima. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.  Vezane vijesti: Sjećamo

U Pridvorcima kod Trebinja služen parastos za žrtve ustaškog zločina

U Pridvorcima kod Trebinja služen je parastos za žrtve ustaškog zločina iz 1941. godine. Pridvorci – parastos; Foto: RTRS Ustaše su u noći između 23. i 24. juna na Pridvoračkoj jami počeli sa ubijanjem Srba koje su prethodno uhapsili na području grada. U jamu je bačeno 13 ljudi, a nakon što su trojica zarobljenih uspjeli da pobjegnu, ubijanje je prekinuto. Zločin, za koji niko nije odgovarao, izvršile su komšije i poznanici ubijenih Srba. Parastos je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, a prisustvovali su potomci žrtava ovog zločina. Izvor: RTRS

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45. godine (2)

Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura  Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog i Musolinijevog razbijanja Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, mračne zločinačke tvorevine. Hrvatske mase su je dočekale sa euforičnim oduševljenjem. Muslimanske takođe, u nešto manjoj meri. O kakvom se raspoloženju radi govori i činjenica da je u Čapljini, pod vođstvom katoličkih sveštenika Jure Vrdoljaka i Ilije Tomasa, predratnih članova ustaške organizacije, proglašena Nezavisna još 8. aprila 1941.godine, dva dana pre nego je istu Kvaternik proglasio u Zagrebu! Opijene šovinističke mase napadaju i razoružavaju jugoslovensku vojsku,

Pandurica

Kalendar genocida u Hercegovini, 13. jun: Mučenička smrt uglednih Ljubinjaca u jami Pandurica

U noći 13. juna 1941, hrvatsko – muslimanske ustaše na čelu sa Leom Togonalom u ovu jamu su bacili 36 uglednih Srba: 33 pravoslavca, dvojicu katolika i jednog muslimana. Prethodno su ih nedjeljama i danima svirepo mučili u  Ljubinjskom zatvoru. Od kamiona  kojim su dovezeni iz zatvora do jame vučeni su 50 metara metara do jame u koju su ugurani živi. Ljubinjski srez Jama Panurica  nalazi se 2 od Ljubinja, kod sela Vođeni, pored samog puta ka Trebinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine :1. Božidar Šarenac – sveštenik2. Obren Jahura – učitelj3. Tomo Jahura – zemljoradnik4. Gojko Kozić –

Zorica Gojković: Zločin im je religija

Povodom godišnjice stradanja stanovnika Plužina i Pive, u junu 1943. godine. Užas svjetskog rata ne zaobiđe ni Crnu Goru. Od trinaestojulskog ustanka 1941. godine u Pivi se smjenjuju vojske i vlasti. Svaki novi dan, nova neizvjesnost. Vodi se bitka za puko preživljavanje. I ništa nije sigurno osim smrti koja vreba iz svake doline, od dušmanske i bratske ruke, iz prazne vreće, bolesti, surovih zima i gladnih vukova. Dođoše neka mnogo zla vremena. Kao da su popustili kalauzi Ada pa sva satanska sila sa svim činovima pokulja napolje i kidisa na sve što ima simbol krsta. Piva vida rane i broji grobove od raznih vojski, sa raznim kapama i simbolima. Svi

Korićka jama- sveto mjesto velikog zločina

Korićka jama kod Bileće, u koju su ustaše bacile 130 Srba iz bilećkog sela Korita i okolnih sela, predstavlja sveto mjesto velikog zločina koji buduće generacije nikada ne treba da zaborave, rečeno je danas na obilježavanju 82 godine od tog zločina. Korićka jama; FOTO: SRNA Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je veoma važno danas se pokloniti sjenima mučenika Korićke jame, koji su 1941. godine na najmonstuozniji način ubile ustaše. “Prošle su 82 godine, ali nemilo sjećanje nikada ne može proći i Korićku jamu nikada ne može prekriti veo zaborava”, rekao je Nosović kod Spomen-kosturnice na Koritima. On je istakao da će o tome vječno svjedočiti i monumentalni

Krst na kamenu koji je u okovima je delo arhitekte iz Beograda Predraga Ristića. Takav krst postoji još na grobu Hristovu a okovala ga je zbog propadanja carica Jelena. Simboliše spas naroda na kamenu.

Dan za istoriju – 6. jun 1941: Hercegovci započeli prvi ustanak u porobljenoj Evropi

Približava se šesti juni, značajan datum u srpskoj istoriji, posebno onoj koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Zamorili smo se različitim datumima kada su dizani ustanci u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji.., zvanično je u BiH i Hrvatskoj decenijama priznavan dvadeset sedmi juli! A da li je baš tako bilo? Ove godine se u široj javnosti prilično neopaženo šesti juni, u hercegovačkom kraju kao Dan srpskog ustanka ,,trećeg“ kako za zovu tamošnji seljaci. To mjesto zove se Brljevo, smješteno je u prelijepoj prirodi u istočnom dijelu opštine Gacko, između sela Kazanci, Vratkovići, Starih i Novih Dulića, Galešine i Zavodičja, na putnom pravcu Gacko-Krstac-Nikšić. Mještani navedenih sela

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.