arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Stevo Lapčević: Hrvatsko satiranje pravoslavlja na prostoru Sremske Mitrovice

Naročito je važno istaći primer stradanja šišatovačkog igumana Svetog Rafaila Momčilovića i ležimirskih mučenika, stradalih u Crkvi i Porti od strane ustaša. Opšte razmatranje: Srem, najstradalije područje Srbije U godini kada se obeleževa 80 godina od okončanja Drugog svetskog rata, stiče se utisak, jedinstvene interpretacije događanja koji su počev od 1939. do 1945. potresli Evropu i Svet više nema. Na talasima razilaženja velikih pobednika, oličenih u zapadnom svetu i Rusije, sve je učestalije iskrivljeno tumačenje istorije od strane „malih“ država, među kojima, evidentno je, prednjače one koje su tokom Drugog rata bile na stranama poraženih. Ovakva praksa vremenom je evoluirala, pa se od postavljanja pitanja u vezi odgovornosti za rat,

Ciganska je tuga pregolema

Sećanje Gavrila Vinčića (94), jedinog živog svedoka odvođenja 97 Roma iz porodice Familić iz Molovina u leto 1942. godine. Piše: Robert Čoban Jutro 17. juna 1942. Na ivici šume na kraju sremskog sela Molovin nalazile su se kuće od čerpića i zemlje u kojima su živeli Romi čuveni po najboljim tamburaškim bandama koje su svirale u celoj Jugoslaviji. Svi su nosili jedno prezime – Familić. “U tom njihovom naselju bio je jedan veliki debeo orah pored kojeg su oni svako veče svirali, a mi Srbi, momci i devojke iz sela odlazili smo tamo da učimo da igramo! Jako smo lepo živeli sa njima i družili se!”, dok sedimo u vinariji njegovog

Sava Šumanović umoren bez krivice

Navršava se 82 godine od brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. veka. U Sremskoj Mitrovici je, u noći između 29. i 30. avgusta 1942, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar. Hrvatske ustaške vlasti su tu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski ubile više hiljada nedužnih civila, najvećim intenzitetom upravo tokom avgusta i septembra te 1942. godine. Sava je uhapšen 28. avgusta rano ujutro, zamolio je da se spremi, okupao se, uzeo stvari, poljubio majku u ruku i otišao zauvek, ne znajući za šta ga terete. Taoci su najpre

Robert Čoban: BICIKLOM KROZ VOJVODINU

Pišući tekst o selu Sremska Rača koje sam obišao na dva točka proletos, naišao sam na potresna svedočanstva o masakru iz marta 1944. o kojem moram da priznam, nisam znao ništa. Početkom marta 1944. celo selo je spaljeno, a meštane su pripadnici 13. SS brdske divizije Handžar surovo preklali. Masakr je bio odmazda za partizanske diverzije na nemački transport. U Sremskoj Rači nakon masakra je boravio član britanske vojne misije Bejzil Dejvidson (1914-2010), a u svojoj knjizi „Slika partizana” opisao je zatečeno stanje: „Početkom marta Lala i ostali iz Bosne su stigli u Raču, prelazeći Savu na samom rubu katastrofe. Našli su prizor neizdržive strahote. Leševi 220 ljudskih bića, od

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Pokušaćemo da iznesemo potresni deo jedne životne istorije, kratku istinu čoveka koji pune tri godine nije nosio zvučno ime – čovek – jer to nije bio – ne svojom krivicom. Živeo je pod okolnostima gde se ljudski život nije cenio – bio je bezvredan. Nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Spasao se poslednjeg dana iz „fabrike smrti“, iz strašnog pakla, 1945. godine, ispred poslednjeg krvavog obračuna ustaša nad preostalim zatočenicima, pred njihovo bezglavo povlačenje i izbezumljeno bekstvo sipred jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Hteli su svaki trag i svedoke da unište, što im je samo delimično uspelo. Slavko Vasić, ćurčija u krojačkoj zadruzi u Šidu, pričajući otresnu priču o užasnim nedelima

VELIKO STRADANjE SREMA U NDH

Arhiv Vojvodine je nedavno objavio obimni popisnik žrtava Srema u periodu 1941–1945 sa gotovo 42.000 imena. Taj spisak nije konačan, ali je do sada najpotpuniji i jasno ukazuje na razmere genocida koji je NDH sprovela između Save i Dunava, kaže sagovornik „Pečata“. Piše: Vladimir Dimitrijević  Stevo Lapčević, politikolog i istoričar, zaposlen je u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, gde se bavi istraživanjem međuratne političke istorije tog grada i Srema, sa ciljem da se osvetli stradanje sremskih Srba tokom Drugog svetskog rata. Tokom 2022. organizovao je veliku izložbu „Narod žrtva zločina“ povodom 80 godina od akcije ustaša Viktora Tomića u Sremu, kada je u avgustu i septembru 1942. ubijeno i u

mitrovica.jpg

Stevo Lapčević: NEKOLIKO REDAKA O MITROVČANIMA UBIJENIM U JADOVNU

Ove godine, Sremska Mitrovica i Muzej Srema obeležiće 82 godine od stradanja Srba Srema u leto 1942, stradanja čije je đurđevdansko odvođenje najistaknutijih nacionalnih radnika u Jadovno bilo samo uvertira. Nakon što je 10. aprila 1941. proglašena NDH, a nakon što je tri dana kasnije u Sremkoj Mitrovici formirana nova vlast na čijem čelu će se, uz nekolicinu predratnih zakletih ustaša naći i kompletno rukovodstvo predratnog HSS-a (predvođeni advokatom dr Petrom Gvozdićem), počelo se sa formiranjem ustaške organizacije. Vrlo brzo, grad na Savi dobio je svoj ustaški Tabor i Logor, kao i svoju 16. Ustašku (pripremnu) bojnu. Iz svih javnih službi proteruju se Srbi, zabranjuje se upotreba ćirilice, ukidaju se

Ubistvo jednog djetinjstva

U tom srpskom dijelu Čepina rijetko je tko tada bez posebnih razloga izlazio iz kuće i svoje avlije. Sokaci su bili sablasno pusti… Tih nekoliko mjeseci nakon proglašenja NDH prolazilo nam je, s poplavom rasističkih i nacionalističkih zakona u novinama, u atmosferi koju je teško opisati. Bilo je to poput kontinuirane mòre, piše Borivoje Dovniković Bordo u sjećanjima na događaje nakon uspostave NDH. Piše: Borivoj Dovniković Bordo (1930-2022) Borivoj Dovniković Bordo, karikaturista, animator, grafički dizajner, nagrađivani autor animiranih filmova i dugogodišnji saradnik Novosti u kojima iz nedjelje u nedjelju u rubrici „Bordoline“ objavljuje karikature, našem je tjedniku ustupio dijelove svojih memoara. Bordo je rođen 12. decembra 1930. u Osijeku i

Sava Šumanović

Sava Šumanović ubijen sa 150 Srba

U Sremskoj Mitrovici je, u noći između 29. i 30. avgusta 1942. godine, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučenički stradalo od ustaške ruke 150 nedužnih muškaraca, žena i djece iz Šida, među kojima i Sava Šumanović, jedan od najistaknutijih srpskih slikara 20. vijeka. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. avgusta. 2017. godine. Hrvatske ustaške vlasti su na tom području tokom Drugog svjetskog rata sistematski ubile na hiljade nedužnih civila, najviše upravo tokom avgusta i septembra 1942. godine, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. „Sava Šumanović uhapšen je 28. avgusta rano ujutro, zamolio je da se spremi, okupao se, uzeo stvari, poljubio majku

Godišnjica brutalnog ustaškog ubistva 150 nedužnih i srpskog slikara Save Šumanovića

Sava Šumanović nema svoj grob. Počiva u jednoj od zajedničkih grobnica među hiljadama sremskih Srba, biranih za streljanje po ugledu među komšijama, po dobrom obrazovanju, po stvaralačkoj vrednosti, po pripadnosti veri. Danas je godišnjica brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. U Sremskoj Mitrovici, u noći između 29. i 30. avgusta, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt je našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar Sava Šumanović. Ustaške vlasti HDH su na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski i planski ubile više hiljada nedužnih civila, a najviše žrtava bilo je upravo tokom avgusta

Godišnjica zločina nad dvije hiljade nevinih Srba u Bosanskoj Bojnoj

22. avgusta 1941. godine dan genocida nad srpskim stanovništvom u Stabanidži, Zborištu, Gradini, Glinici, Poljani, Bojni, Varoškoj rijeci i Crvarevcu Dana 22. avgusta pomolimo se za duše nevino poklanih i živih spaljenih srpskih žena, dece staraca iz srpskih sela Stabandža, Zborište, Gradina, Glinica, Poljana, Bojna, Varoška Rijeka i Crvarevca, od strane njihovih muslimanskih komšija iz Bosanske Otoke, Bužima, Varoške Rijeke, Crvarevca, Vrnograča i drugih muslimanskih sela. Na taj dan 1941. godine vojno sposobni muslimani predvođeni žandarmerijskim narednikom Pilingerom, naoružani noževima, sekirama, kosama i drugim hladnim oružjem, su krenuli u „hajku“ na srpsku nejač u navednim selim i sve žene i decu, koje su stigli, poklali tamo gde su ih stigli, koga

Mita Stojšić: Sećanja o okupiranom gradu

Sećam se leševa na Savi. Bili su osakaćeni, obezglavljeni, često žicom vezani za stabla. Bilo je važno preživeti Kada je 15. jula 1942. godine sa Šuljamačke glavice počela akcija za žito, u kojoj su partizani i meštani fruškogorskih sela popalili svoje oranice, već  uzavrela atmosfera na prostoru tadašnje „Hrvatske Mitrovice“ ulazila je u svoju kritičnu fazu. Ovoj akciji prethodio je cirkular koji je devetog jula 1942. izdao Okružni komitet KPJ, u kojem se između ostalog kaže: Okupator uz pomoć svojih slugu sprema se da opljačka letinu za svoju gladnu, iznurenu vojsku i pozadinu, a naš narod da ostavi da gladuje. Ovo se mora na svaki način sprečiti. Protiv ove pljačke

NDH zločini 1941. godine (Fotodokumentacija Muzeja žrtava genocida)

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao „Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red“, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

NA BLAGOVIJESTI VELIKI SKUP U BEOGRADU I POTPISIVANjE PETICIJE O GENOCIDU NAD SRBIMA

Pokret Srba Krajišnika pozvao je sve patriotske organizacije i pojedince da se 7. aprila, na praznik Blagovijesti, okupe pred Crkvom Svetog Marka u Beogradu, gdje će biti potpisivana peticija čiji je cilj da Skupština Srbije usvoji rezoluciju o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, etničkom čišćenju i borbi protiv revizije istine o srpskom stradanju. Potpredsjednik Izvršnog odbora Pokreta Srba Krajišnika Slaven Stevelić izjavio je Srni da rezolucija o genocidu prevazilazi sva stranačka obilježja i organizacije, a da sam skup predstavlja esenciju srpskih patriota iz cijelog regiona sa jasnom porukom da se od ovog projekta neće odstupiti ni milimetar. „Nećemo dozvoliti nijednog momenta povlačenje“, rekao je Stevelić i

Obeležavanje 80 godina od stradanja u crkvi u Ležimiru: Naučna konferencija u Sremskoj Mitrovici

Ove godine, 27. novembra navršava se 80 godina od kako su ustaške i nacističke trupe u ležimirskom Hramu Svetog Velikomučenika Georgija ubile 100 meštana ovog sela, od čega 22 deteta, uzrasta od dve do 18 godina života. Ovaj zločin, po svojoj suštini jedan od najtežih koje su okupatori i njihove sluge u Sremu počinili nad srpskim narodom, došao je kao odmazda nakon sukoba koje su Nemci vodili sa partizanskim jedinicama u reonu Grgurevaca. Tim povodom, u nedelju 26. novembra, u Ležimiru biće služena Sveta Arhijerejska Liturgija i Parastos za ubijene Ležimirce i Grgurevčane koji su u Ležimir stigli tražeći spas od nemačko-hrvatske osvete, a nakon toga biće upriličeno otkrivanje i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.