arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VIDEO: Čas istorije – serijal Save Samardžića i Nemanje Devića

Autorska emisija istoričara Save Samardžića i Nemanje Devića na TV Jasenica (Smed. Palanka). U realizaciji emisije učestvuju i: Aleksandar Božović- Žiška (glas uvodne špice), Veljko Miljuš (montažer) te učenici Palanačke gimnazije: Sara Aranđelović, Lazar Kuzmanović i Aleksa Stojanović koji su pozajmili svoje glasove u emisiji. Emisija se bavi temama iz nacionalne istorije i može se premijerno pogledati svakog četvrtka od 21 sat na pomenutoj televiziji.   Epizoda 1. O ciljevima emisije Epizoda 2. Kosovski boj Epizoda 3. Sveti despot Stefan Lazarević Visoki Epizoda 4. Svetosavski narod Epizoda 5. Seobe Srba Epizoda 6. Ratna 1914. Epizoda 7. Srpska ratna drama 1915/1916. godine Epizoda 8. Sloboda 1918. Epizoda 9. Heroji Prvog svetskog rata Epizoda

Foto D. Simić

Otkriveno spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara

Spomen-obeležje za heroje sa Kolubare otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije U prisustvu visokih vojnih oficira, gradskog rukovodstva i predstavnika vojnih i boračkih udruženja, spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara otkriveno je u istoimenoj kasarni u Vranju. Ovo znamenje je otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije, a u znak sećanja na boravak 1.300 kaplara u Vranju novembra 1914. godine, na putu ka Kolubari. Spomen-obeležje na kome je urezan stih “Hej, trubaču s bujne Drine, ded zatrubi zbor, nek odjeknu planine Cer i Suvobor”, svečano su otkrili komandant Kopnene vojske general-potpukovnik Milosav Simović i komandant 4. brigade pukovnik Slobodan Stopa. Govoreći o junacima Velikog

Ulazak srpske vojske u Banjaluku 21.11.1918. god Foto: RTRS

Ulazak srpske vojske-najznačajniji događaj u istoriji Banjaluke

U BiH je 1878. godine bilo 1,16 miliona stanovnika, od kojih 42,8 odsto Srba, 38,7 odsto muslimana i 18,1 odsto Hrvata, dok su u Velikom ratu stradala 1,3 miliona Srba, odnosno 28 odsto tadašnjeg srpskog stanovništva. Priredio: Milomir SAVIĆ Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović ističe da je u 20. vijeku nad srpskim narodom tri puta izvršen genocid – u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u sukobima tokom devedesetih godina. Povodom obilježavanja 21. novembra 1918. godine – Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku, Savanović za Srnu podsjeća da su Srbi u projekcijama Austrougarske monarhije bili remetilački faktor, koji je trebalo, na neki način, eliminisati. “Sve

Izložba "Album sećanja" u Ambasadi RS u Moskvi

Izložba Album sećanja u Ambasadi Republike Srbije u Moskvi

Svečano otvaranje izložbe Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata u Ambasadi Srbije u Moskvi, 09. 11. 2017. U sklopu obeležavanja jubilarnih godina Prvog svetskog rata, u Ambasadi Republike Srbije u Moskvi 09. novebra 2017. godine, sa početkom u 18 časova,  otvorena je multimedijalna izložba „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata“. Izložbu je otvorio ambasador Srbije u Moskvi g. Slavenko Terzić. Otvaranju su prisustvovali i predstavnik Moskovske  patrijaršije, udruženja rusko–srpskog bratstva, srpsko–ruskog kluba, predstavnici istorijskih i muzejskih institucija Moskve, Moskovske organizacije veterana, privrednici  i Srpska dijaspora u Ruskoj Federaciji, studenti i učesnici projekta Album sećanja iz Rusije i Ukrajine. Izložba fotografija projekta „Album sećanja na

Živojin Mišić Foto: MONDO ilustracija

Bitka u kojoj je Mišić izveo taktiku za udžbenike

U trenutku kada je ceo svet očekivao kapitulaciju Kraljevine Srbije, vođena odlučnim i energičnim Živojinom Mišićem naša vojska uspela je da izbori pobedu nad Austrougarima. Tog 16. novembra 1914. godine, počela je Kolubarska ili Suvoborska bitka, najznačajniji okršaj između vojske Kraljevine Srbije i Austrougarske u Prvom svetskom ratu. Okončana je nakon mesec dana uspešnom protivofanzivom koju su izvele snage Prve armije pod komandom generala Živojina Mišića, protiv brojnije i bolje opremljene austrougarske vojske, u trenutku kada je čitav svet očekivao vesti o kapitulaciji Kraljevine Srbije. Pre Kolubarske bitke iskusni strateg i ratnikRadomir Putnik je sumnjao da srpska vojska može izaći na kraj sa nadirućim austrougarskim trupama. Na to su uticali i porazni izveštaji sa

VENAC Spomen-ploča na Železničkoj stanici u Subotici

Obeleženo 99 godina od oslobođenja Subotice

Subotica svečano obeležila 99 godina od oslobođenja u Prvom svetskom ratu. Srpsku vojsku dočekalo više od 70.000 Srba i Bunjevaca Subotica – Moj otac je solunski ratnik, narednik po činu odlikovan Karađorđevom zvezdom i carskom medaljom Romanovih. Zbog njega i svih ostalih, ovo je značajan datum i ne smemo da zaboravimo svoje pretke i sve ono što su oni uradili da bismo mi danas ovde živeli – poručio je danas u Subotici 91-godišnji Rajko Vujinović i položio venac na spomen-ploču na ulazu u Železničku stanicu, gde je pre 99 godina srpska vojska ušla u Suboticu i donela vesti o kraju Velikog rata i dugo očekivanoj slobodi. Počast svim saborcima njegovog

Momčilo Pavlović

Momčilo Pavlović: Sretenjski ustav je uzeo najbolje što je mogao iz Evrope

O tom državnom prazniku i našim svetkovinama, razgovarali smo sa Momčilom Pavlovićem, direktorom Instituta za savremenu istoriju Prođe još jedna (ne)mirna nedelja, a sa njom i Dan primirja u Prvom svetskom ratu. O tom državnom prazniku i našim svetkovinama, razgovarali smo sa Momčilom Pavlovićem, direktorom Instituta za savremenu istoriju. * U čemu je važnost tog 11. novembra 1918. godine? – Sećanje na Veliki rat danas u Srbiji učvršćuje srpsku državnost i srpski identitet. To su simboli stradanja, nade i vaskrsenja. Niko nije verovao da će posle 1915. godine srpska vojska i srpska država vaskrsnuti. * Simbol vaskrsnuća je cvet Natalijine ramonde? – On je uzet i za Albansku spomenicu i

Foto: katera.news

Sjećanje na 363 solunska dobrovoljca

Predstavnici Ambasade Srbije u BiH, opštine Sokolac i Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine položili su danas vijence na spomenik za 363 solunska dobrovoljca na Sokocu, povodom Dana potpisivanja primirja u Prvom svjetskom ratu. Na ovom spomen-obilježju, podignutom 2008. godine, upisana su 363 imena dobrovoljaca sa područja opštine Sokolac, a sjećanje na djelo solunskih boraca sa ovog područja njeguje Udruženje potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca koji su učestvovali u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do 1918. godine. Zamjenik ambasadora Srbije u BiH Damir Kovačević rekao je novinarima da Ambasada Srbije svake godine obilježava ovaj veliki dan. Prema njegovim riječima, solunski dobrovoljci dali su život, prije

Nikola Selaković u ime predsednika položio venac na Spomenik Neznanom junaku na Avali (Foto Tanjug/R.P.)

Obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu

Polaganjem venaca i odavanjem počasti kod spomen-kosturnice branilaca Beograda na Novom groblju, danas je obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu u znak sećanja na dan i trenutak kada je 1918. godine na snagu stupilo primirje u Velikom ratu. Centralnu državnu ceremoniju predvodio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, koji je poručio da najmanje što naša i buduće generacije mogu da učine jeste da neguju uspomenu na pretke i značaj njihovog podviga. Đorđević je na ceremoniji rekao da se iz pepela razaranja u Velikom ratu, suprotno očekivanjima, nije rodio feniks „Zlatnog doba” sa početka 20. veka, već su tek nakon nezamislivih zločina i razaranja u

Dan primirja u Prvom svetskom ratu

U znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u 11 sati na snagu stupilo primirje, u svetu se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u Francuskoj, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, potpisano primirje u Prvom svetskom ratu. Pripremile Milica Pujkilović i Vera Mitrović Kulačin http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2017/11/10/10482663/dan-primirja-111117.mp4   Primirje, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju, 28. juna 1919. godine, obeležava se u svim zemljama koje su potpisale sporazum. U Srbiji je ovaj praznik prvi put zvanično obeležen 2012. godine, na osnovu izmena Zakona

Beograd (Foto:beograd.in)

Spomen-ploča “muhamedanskom bataljonu” koji je branio Beograd

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Meho Omerovića podnio je Gradu Beogradu inicijativu za postavljanje spomen-ploče “muhamedanskom bataljonu”, koji je učestvovao u odbrani Beograda 1915. godine. U inicijativi, upućenoj gradskoj Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica, Omerović navodi da je, prema dostupnim istorijskim podacima, u odbrani Beograda 1915. godine učestvovalo i 15 odsto vojnika koji su bili muslimanske vjeroispovijesti. “To je bio 4. bataljon 10. kadrovskog puka, koji je zajedno sa 7. pukom činio kičmu odbrane Beograda. Tim bataljonom je komandovao kaplar Šemso Midović iz Sjenice”, podsjeća Omerović i ističe da je ta jedinica “pružila odsudnu i najuporniju odbranu u centru Beograda”.

Dan oslobođenja Bijeljine u Prvom svjetskom ratu svečano je danas obilježen molitvenim sjećanjem na srpske junake i polaganjem vijenaca ispred spomenika kralju Petru Prvom Karađorđeviću u centru grada.

Obilježen dan oslobođenja – Slobodan grad u slobodnoj zemlji

Dan oslobođenja Bijeljine u Prvom svjetskom ratu svečano je danas obilježen molitvenim sjećanjem na srpske junake i polaganjem vijenaca ispred spomenika kralju Petru Prvom Karađorđeviću u centru grada. Predsjednik Udruženje potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine Petar Vujičić rekao je novinarima da je dan kada je prije 99 godina Bijeljina postala slobodan grad u slobodnoj zemlji, do Drugog svjetskog rata bio obilježavan kao Dan grada. On je izrazio nadu da će na stotu godišnjicu obilježavanja dana kada je 1918. godine Vojska Kraljevine Srbije oslobodila Bijeljinu i Semberiju nakon viševjekovnog ropstva pod Otomanskom imperijom i 40 godina okupacije, odnosno 10 godina aneksije Austro-ugarske monarhije, ovaj datum ponovo biti uvršten u

Srpska vojska

Prećutani sinovi Srbije

U novembru obeležavamo Dan primirja kao kraj Velikog rata. Sećamo se  podviga ali i biološkog satiranja našeg naroda čija je žrtva poklonjena drugima. Od pre neku godinu na reveru se nosi amblem sačinjen po cvetu Natalijina ramonda, uzet kao simbol zbog sposobnosti regeneracije. Endemska vrsta sa Balkana nalazi se i na Kajmakčalanu, na planini Nidže kojom se protezala granica Kraljevine Srbije. Njegovim zauzimanjem srpska vojska je zakoračila nazad u državu iz koje je otišla  albanskim povlačenjem, u teškim borbama na jesen 1916.  poginuo je i Vojin Popović, poznatiji kao vojvoda Vuk. Kajmakčalan, kao nagnuta zaravan uzdignuta dva i po kilometra, bez zaklona, niska trava klizi pod nogama, posetilac je u

Petar Vujičić

Sutra obilježavanje dana oslobođenja grada u Velikom ratu

Dan oslobođenja Bijeljine u Velikom ratu biće sutra svečano obilježen istorijskim časom ispred Spomenika kralju Petru Prvom Karađorđeviću u centru grada, najavljeno je iz Udruženje potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine. Predsjednik Udruženja Petar Vujičić kaže da su 2010. godine obnovili obilježavanje ovog značajnog datuma kada je 1918. godine Vojska Kraljevine Srbije oslobodila Bijeljinu i Semberiju nakon viševjekovnog ropstva pod Otomanskom imperijom i 40 godina okupacije, odnosno 10 godina aneksije Austrougarske monarhije. Ove godine obilježavanju Dana oslobođenja Bijeljine u Velikom ratu pridružiće se i članovi Udruženja “Kraljevina Srbija”, povjereništvo Bijeljina, koje djeluje pod pokroviteljstvom prestolonasljednika Aleksandra Drugog Karađorđevića. Predviđeno je da, nakon parastosa za srpske vojnike, budu položeni vijenci

zaboravljene-svetinje.jpg

Zaboravljene srpske svetinje

Skoplje – U naletu prema vrelim grčkim letovalištima srpski turisti uglavnom samo protutnje kroz Makedoniju. Retko ko se seti krajputaša srpske istorije, poput spomen-kapele kod Udova, Donjeg Karaslara kraj Velesa ili Zebrnjaka nadomak Kumanova, koji podsećaju na surovu cenu ratne golgote srpskih vojnika u minulim ratovima na poprištima u Makedoniji. Malo je onih, koji se makar i na kratkoj pauzi zadržavaju na nekoj od tih istorijskih tačaka u tranzitu kroz Makedoniju. Među retkim izuzecima u toj reci naših ljudi, koji narušavaju uobičajenu letnju turističku sliku bili su Ivan Raković i Katarina Rističević. Pri povratku sa odmora na obalama Egeja, oni su se javili Kulturno-informativnom centru Srba u Makedoniji Spona sa

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.