Prošlo je 25 godina od jednog od najmasovnijih i najmonstruoznijih zločina iz prošlog rata – od ubistva 56 Srba u Gornjoj Jošanici kod Foče, koji su stradali 19. decembra 1992. godine, na kućnom pragu, na dan kada je trebalo da proslave krsnu slavu. Nemoguće je riječima opisati okrutnost zločina, koji je počinila vojska iz Goražda koja je sebe nazivala Armijom BiH, ubacivši se u zaleđe srpskih položaja sa jasnim ciljem i jasnom naredbom, kako je to potvrdio i jedan od zarobljenih muslimanskih vojnika, da niko od mještana, pa čak ni djeca, ne smiju ostati živi. U napadu je učestvovalo oko 600 pripadnika takozvane Armije BiH, u deset grupa raspoređenih na

Sudeći po izjavi zaštićenog svedoka, iako je upozoren na to šta će se dogoditi, Orić nije ni pokušao da spreči zversko ubistvo nevinog deteta Ratni komandant takozvane Armije BiH u Srebrenici Naser Orić je 1992. godine mirno gledao kako Elfeta Veseli nožem kolje 12-godišnjeg Slobodana Stojanovića. I taj monstruozni zločin nije sprečio, ni kaznio. Sudeći po izjavi zaštićenog svedoka, iako je upozoren na to šta će se dogoditi, Orić nije ni pokušao da spreči zversko ubistvo nevinog deteta, već je posprdno komentarisao kako Elfeta Veseli „nema jaja“ da ga zakolje. Kad je krv potekla, ovaj miljenik pravosuđa nije se ni počešao, već je slavodobitno rekao: „Ubila ga, pa ubila. Šta

U selu Bjelovac, kod Bratunca, obilježena je 25 godišnjica od zločina nad 109 Srba iz ovog kraja. U srebreničke zatvore tada je odvedeno desetine civila, a selo, nakon što je opljačkano, do temelja je spaljeno. Napad na Bjelovac bio je kukavički i zločinački jer su pripadnici tzv. armije R BiH iz Srebrenice upali u zoru u selo i pobili civile, žene, djecu – pričaju očevici. Mnogi su ubijeni dok su pokušavali pobjeći u Srbiju. „Djeca su krenula prema Drini. Oni su blokirali i pobili ranjenike“, rekao je Krsto Rankić. Slavoljubu Filipoviću ubili su oca, a suprugu i sedmomjesečno djete su odveli u srebrenički logor. Slavki Matić muslimani iz Srebrenice ubili su

U crkvi Svetog proroka Ilije , u Bjelovcu kod Bratunca, danas je služen parastos za 109 ubijenih Srba iz tog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka, od kojih su njih 68 muslimanske snage masakrirale 14. decembra 1992. godine. Prije parastosa uručene su monografije pod naslovom „Ne zaboravi voljena zemljo“ za osam srpskih porodica iz Bratunca i četiri iz Srebrenice koje su u posljednjem ratu izgubile tri i više članova. Muslimanske vojne snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, upale su u zoru 14. decembra 1992. godine u ova sela na obali Drine i počinile masakr nad srpskim stanovništvom koje je zatečeno na spavanju. Zlikovci su u kućama masakrirali i ubijali

Suđenje Albanki s Kosova Elfeti Veseli za svirepo ubistvo dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića tokom ratne 1992. godine u Donjoj Kamenici kod Zvornika u BiH nastavlja se 20. novembra. Pored nje, za ratni zločin optužen je i Sakib Halilović, ali posebno se ističe surovost sljedbenice Nasera Orića, koja je nemilosrdno zaklala srpskog dječaka. Tužilaštvo BiH tereti drugooptuženu Elfetu Veseli da je kao pripadnik Diverzantskog voda Komande združenih jedinica Liplje, Kamenica tzv. Armije BiH u drugoj polovini jula ili prvoj polovini avgusta 1992. godine ubila dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića u naselju Bajrići-Novo Selo, na području Kamenice u Podrinju. Prema optužnici, ona je na najsvirepiji način ubila dječaka, tako što mu je prišla s

Sećanje na dečaka ubijenog u RS 1992. godine. Jedanaestogodišnjeg Slobodana je Albanka Elfete Veseli, sa pomagačima, umorila na zverski način Akademik Srpske kraljevske akademije nauka (SKANU) Dragoljub Drago Mirković, likovni umetnik iz Bijeljine, u svojoj radionici „Evro-mermer“ privodi kraju izradu monumentalnog spomenika visine četiri i po metra dečaku Slobodanu Stojanoviću. Jedanaestogodišnjeg Slobodana je Albanka Elfete Veseli, sa pomagačima, umorila na zverski način kada se vratio u svoje rodno selo Kamenicu, po svog psa. To se desilo na početku rata u BiH, pošto je dan ranije sa ocem, majkom i sestrom uspeo da pobegne pred napadom ekstremista. Dragoljub Mirković dosad je besplatno uradio gotovo 600 spomenika za borce i žrtve minulog

Za zločine nad srpskim civilima u Srebrenici i Bratuncu do danas još niko nije odgovarao. Tužna je i bolna činjenica da niko kako u Bosni i Hercegovini tako i u svetu, ne prepoznaje srpske žrtve kao žrtve prethodnog rata. Oslobađanjem ratnog komandanta tzv. Armije BiH Nasera Orića još jednom je dokazano da je pravda u Bosni i Hercegovini selektivna i da je za srpske žrtve ona nedostižna. Među 199 ubijenih žena  u Srebreničkoj regiji, nalazi se i ime Ljiljane Ilić – Lončarević. Ljiljana je imala samo 17 godina kada je svirepo ubijena od svojih komšija muslimana. Da stvar bude još tužnija i potresnija, Ljiljana je tada bila u šestom mesecu

Parastosom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Glođanskom brdu kod Zvornika danas je obilježeno 25 godine od stradanja 126 boraca Vojske Republike Srpske, koje su 6. novembra 1992. godine ubili pripadnici takozvane Armije BiH. Pomen je služio protojerej stavrofor Vidoje Lukić sa sveštenstvom. Vijence su položili porodice poginulih boraca, pripadnici Trećeg pješadijskog puka Vojske Republike Srpske, Policijske uprave Zvornik, gradske i opštinske vlasti Zvornika i Šekovića, te potpredsjednik Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske Niko Kisić, predstavnici boračkih organizacija Zvornika i Šekovića, ratnih vojnih invalida, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i predstavničkom domu BiH… Kisić je rekao da nijedan zločin počinjen nad srpskim vojnicima

Na Glođanskom brdu kod Zvornika sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja 126 pripadnika Vojske Republike Srpske, koje su 6. novembra 1992. godine ubili pripadnici takozvane Armije BiH. Porodice poginulih boraca, predstavnici boračkih organizacija i gradske vlasti položiće cvijeće na spomen obilježje posvećeno ubijenim borcima Vojske Republike Srpske na Glođanskom brdu, nakon čega će biti služen parastos, najavljeno je danas iz gradske Boračke organizacije Zvornik. Poubijani i nestali borci na Glođanskom brdu bili su pripadnici Zvorničke i Šekovačke brigade Vojske Republike Srpske. Parastos će biti služen na spomen-obilježju na Glođanskom brdu u 11.45 časova, a obraćanje zvaničnika biće u 12.30 časova. Na Glođanskom brdu, na mjestu stradanja srpske vojske,