arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Naučna konferencija o Srebrenici 12. i 13. aprila u Banjaluci

10. april 2019.

Međunarodna naučna konferencija o temi „Srebrenica, stvarnost i manipulacije“ biće održana 12. i 13. aprila u Banjaluci s ciljem utvrđivanja istine o ratnim događajima u Srebrenici i oko nje od 1992. do 1995. godine, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora konferencije Milovan Milutinović. Milutinović je istakao da će posebna pažnja biti posvećena događajima u Srebrenici iz 1995. godine. „Želimo na odgovarajući način da govorimo o Srebrenici iako smo suviše dugo čekali na ovo. Naša obaveza je da bude utvrđena istina o stradanjima na ovom području“, rekao je novinarima u Banjaluci Milutinović, koji je i predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske /VRS/. On je naveo da su završene pripreme za održavanje konferencije,

Zločin u selu Katinovac kod Topuskog

10. april 2019.

Na dan stvaranja države ždernjače srpskog naroda, iz knjige Genocid na Kordunu, Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942, godine iz Katinovca su živi spaljeni u vatri zapaljenih kuća: Pava Bajić 40 (godina) Stanica Bastaja 49, u vlastitoj kući, Stojan Bastaja 49, Mioljka Bobić 73, Anka Cvjetićanin 5, Danica Cvjetićanin 9, Dragica Cvjetićanin 24, Dragica Cvjetićanin 36, Jeka Cvjetićanin 23, Ljuban Cvjetićanin 9, Ljubica Cvjetićanin 7, Marija Cvjetićanin 55, Marija Cvjetićanin 28, Matija Cvjetićanin 44, Mila Cvjetićanin 10, Mile Cvjetićanin 9, Milka Cvjetićanin 2, Mirko Cvjetićanin 3, Nikola Cvjetićanin 5, Pavao Cvjetićanin 30, Pavao Cvjetićanin 30, Ružica Cvjetićanin 37, Sava Cvjetićanin 30, Stana Cvjetićanin 10, Stoja

Nikola Kobac: Krvava i pusta je ovo zemlja

9. april 2019.

Mrtvo selo. Asfaltni put se pružio između popaljenih kuća i zaraslih dvorišta, vijuga i žuri u pravcu Zagreba. Kao da hoće nekud, ili od nekoga pobjeći. Ogoljele kupine popadale, ispreplele se, crninom omotane ne dozvoljavaju koraku da se zaustavi u napuštenoj avliji. Sve izgleda sablasno. Svuda tragovi paljevine. Zidovi kuća što odolješe vremenu i eksplozivu, vojsci i novoj državi „ukrašeni“ jedinstvenim velikim slovom „U“.  Tamo gdje su nekada bili prozori izrasla agacija (bagrem) dodirujući svojim vrhom srušenu betonsku ploču. Na vratima osakaćene ljepotice stražare koprive i bujad. Pomoćni objekti do juče bogatog dvorišta se jedva prepoznaju. Iznakazila ih ili uljepšala pavetina koja se po brvnima čas sa vanjske, čas sa

Ledinica_Leotar.jpg

Leže li na „ledinici“ u Podgljivlju zaboravljeni mučenici iz Pridvoračke jame?

8. april 2019.

Pišite vi šta hoćete, ali od toga neće biti ništa, kao što ni dosad ništa nije bilo! – rekao je novinaru „Moje Hercegovine“ jedan stari Trebinjac, koji ima vrijedna sjećanja. I dodao da je to ispričao meni lično jer sam ga pitala, ali da zabranjuje da navedem njegovo ime! Da neće da bude dio moje priče. Ko bi to zamjerio čovjeku sa sedamdesetogodišnjim lošim iskustvom povodom ove „stvari“? A radi se o posmrtnoj sudbini mučenika iz Pridvoračke jame. O informaciji da se na „ledinici“ preko puta kapele na ulazu u trebinjsko groblje, dijelu koji je izuzet od davanja lokacija za nove grobnice, a gdje je 06. oktobra 1941. sahranjeno 13

Đorđe Bojanić: Albert Avdijev, ruski dobrovoljac (snajperista), na tribini „Dvadeset godina od bitke za Paštrik“ u Vranju.

8. april 2019.

Naš brat Avdijev, junak… koji se borio za nas. Njegovo herojstvo i borba za srpski narod i pravoslavlje ogleda se, pored ostalog, u činjenici da, kada ga je teroristički snajper pogodio u desno, on je svoj snajper prebacio na levo oko i nastavio da se bori dok nije pao u nesvest. Posle tragedije prebačen je u bolnicu u Prištini, a onda na VMA u Beogradu. Čim se malo oporavio, pobegao je iz bolnice i vratio se na ratište. Izgubio je desno oko, ranjen je i u ruku i ratni je vojni invalid (100%). Avdijev je iz Vladikavkaza, on ima ratnu priču od koje se može napisati ceo roman. Pored Avdijeva

„Emirove podmukle neargumentovane laži, dok se o srpskim žrtvama ćuti“

7. april 2019.

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Vlasenice saopštila je da Emir Hadžihafizbegović na podmukao način iznosi neargumentovane laži o okolnostima smrti Edina Saliharevića i okrivljuje časnog srpskog borca Miroslava Kraljevića, te pitaju zašto se ćuti o tri stotine mučki ubijenih vlaseničkih Srba. Iz ove organizacije ističu da se maliciozni Hadžihafizbegović, koji sebe s ponosom naziva „vojnik Nasera Orića“, bez ikakvog osnova, kroz otvoreni govor mržnje, ustremio na Kraljevića na podmukao i krajnje perfidan način. U saopštenju se ističe da ovaj „opskurni čovjek“ okrivljuje Kraljevića, branioca Republike Srpske, koji se u periodu navedenih dešavanja kao ranjenik borio za život na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, odnosno fizički nije

„VERITAS“: Nekažnjena golgota kupreških Srba iz 1992. godine

6. april 2019.

Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ istakao je da ni poslije 27 godina niko nije odgovarao za golgotu kroz koju su prošli Srbi na Kupreškoj visoravni iako su poznata imena svih žrtava i više od stotinu učesnika u njihovom stradanju. Iz „Veritasa“ su napomenuli da su hrvatske jedinice sastavljene od pripadnika Zbora narodne garde /Zenge/, Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ 3. aprila 1992. godine napale srpska sela na Kupreškoj visoravni, uključujući i centar Kupresa, jer sa srpske strane nije bilo organizovane odbrane. Prema navodima „Veritasa“, hrvatske jedinice su za nekoliko dana ubile 54 srpska civila i teritorijalca, a oko 150 odvele u logore po zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj u

Miodrag Linta

Linta: Neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika

6. april 2019.

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika Mire Bulja iz Mosta, Hrvoja Zekanovića iz Hrasta i drugih da hrvatske vlasti blokiraju Srbiju u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama. „Bulj i Zekanović dobro znaju anticivilizacijsku činjenicu da u Hrvatskoj postoji 36 poznatih grobnih mesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, a vlast u Zagrebu nema volju da se ekshumiraju“, naveo je Miodrag Linta u saopštenju. On je naveo da se jedno od tih mesta nalazi na kninskom groblju gde je sahranjeno 11 masakriranih Srba i jedan musliman tokom i posle zločinačke

Međunarodna naučna konferencija o Srebrenici 12. i 13. aprila

4. april 2019.

Međunarodno-naučna konferecija o temi „Srebrenica stvarnost i manipulacija“ biće održana 12. i 13. aprila u Banjaluci. POGLEDAJ VIDEO O dešavanjima u Srebrenici tokom ratnih godina u BiH na konferenciji, govoriće eminentni politički i pravni stručnjaci iz Srbije, Republike Srpske, SAD, Engleske, Austrije i Švajcarske. – To će pokazati i referati brojnih stručnjaka i da kažemo da su se u Srebrenici desili zločini ali se ne mogu etiketirati genocidom i da je obaveza nadležnih institucija da se svi koji su činili zločine kazne – naveo je Milovan Milutinović, predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske. Izvor: RTRS

Mladi u Zagrebu uzvikivali Kordiću da je ratni zločinac

3. april 2019.

Grupa mladih upala je u Zagrebu na predavanje Darija Kordića, bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ koji je osuđen za ratne zločine, te prekinula skup, povicima da je on ratni zločinac, prenose hrvatski mediji. Kordić je sinoć u Studentskom domu „Stjepan Radić“ u Zagrebu držao predavanje o vjeri na koje su upali mladi i prekinuli ga. Mladi su uzvikivali da je Kordić ratni zločinac i razvili transparent, koji im je potom oduzet, nakon čega su pobjegli. Kordić je nekadašnji potpredsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a od 1994. do 1995. godine bio je na čelu HDZ-a BiH. Haški tribunal osudio je Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine nad bošnjačkim civilima

Nikola Milovančev: Ima nas koji verujemo u Kosovski zavet

2. april 2019.

G. Nebojša Bakarec, funkcioner SNS-a, objavio je u „Politici“ članak „Pogubne posledice zamrznutog konflikta“. Pojedini navodi u članku ne odgovaraju činjeničnom stanju a vređaju me i kao pravoslavnog vernika (reči o „…utopijama o Kosovskom zavetu…“), pa ću se na njih osvrnuti. (Reagovanje povodom teksta „Pogubne posledice zamrznutog konflikta”, „Politika”, 16. mart.) Autor članka se zalaže za postizanje „kompromisa“ o statusu Kosova, koji bi u suštini značio promenu ustavnog rešenja o Kosovu (preambule Ustava Srbije). Za sva događanja od 2003. do danas (zločin u Goraždevcu 2003., pogrom nad Srbima 2004., proglašenje nezavisnosti Kosova 2008…) g. Bakarec krivi stanje „zamrznutog konflikta“ odnosno nepristajanje na priznanje protivpravne secesije Kosova. Ovo je velika evolucija

Odata pošta Srbima koje su zvjerski ubili hrvatski i muslimanski ratnici

2. april 2019.

Kod Spomen-obilježja na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu položeni su vijenci povodom obilježavanja 23 godine od ekshumacije najveće masovne grobnice sa tijelima 181 zvjerski ubijenog Srbina tokom agresije oružanih snaga Hrvatske i Petog korpusa Armije BiH na 13 zapadnokrajiških opština Republike Srpske. Vijence su na spomenik, osim porodica žrtava, položili i predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, opštine, lokalne Boračke organizacije i Udruženja logoraša. Prethodno je u kapeli Svetog apostola Marka u Mrkonjić Gradu služen parastos za stradale. Zamjenik predsjednika Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca Veljko Lazić rekao je novinarima nakon polaganja vijenaca da je žalosno što niko nakon toliko godina

Još jedna presuda koja je izazvala ogorčenje – Islamoviću 14 mjeseci zatvora

2. april 2019.

Deset logora za Srbe, tortura 2.000 logoraša, silovanja, mučenja, masakriranja i ubistvo 226 lica. POGLEDAJ VIDEO Razlog su za 14 mjeseci zatvora, koliko je Sud BiH prvostepenom presudom osudio bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane Alminka Islamovića, za zločine nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine. Još jedna presuda koja je zgrozila javnost Republike Srpske! Pripadnici regularne Vojske Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica, tokom marta 1992. odnosno prije, kako to neki žele predstaviti početka rata u BiH, već 26. marta, ubili su 42 Srba iz Sijekovca, a noć prije porodice Dujanić i Martić. Među zločincima, bio je Alminko Islamović, kao pripadnik i komandir Vojne policije HVO-a od marta do oktobra 1992.

Za zločine nad Srbima u Brodu Islamoviću 14 mjeseci zatvora

1. april 2019.

Sud BiH danas je prvostepenom presudom osudio bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ Alminka Islamovića na 14 mjeseci zatvora za zločine nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine. Islamoviću će u kaznu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 25. oktobra 2017. do 6. aprila 2018. godine. Islamović je osuđen za dvije tačke iz optužnice, i to za nečovječno postupanje i otuđenja imovine srpskih civila na području tadašnjeg Bosanskog Broda, dok je po osam tačaka optužnice oslobođen. Predsjedavajući Sudskog vijeća Zoran Božić rekao je da je Vijeće zaključilo da je Tužilaštvo BiH dokazalo da je Islamović počinio zločin protiv civilnog stanovništva. Islamović je osuđen za nečovječno postupanje prema civilima Branislavu

Kojić: Nezavisna međunarodna komisija da utvrdi istinu o stradanjima

1. april 2019.

Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić uvjeren je da će Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine raditi profesionalno i objektivno i relativno brzo utvrditi osnovne činjenice o ratu i stradanjima. Kojić je rekao Srni da još niko nije osuđen za brojne zločine i masovna ubistva srpskih civila i zarobljenih vojnika, odnosno vođeno je nekoliko sudskih procesa i samo u jednom su počinioci zločina osuđeni za pojedinačna ubistva. „U Srebrenici i oko nje bila su velika srpska stradanja u prvoj godini rata kada su se dogodili masovni progon, ubistva i uništavanje svega što

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA