arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Udruzenje_porodica_poginulih_i_zarobljenih_boraca.jpg

JOVIĆ: PUNO JEDINSTVO ZA SMJENU DžAFEROVIĆA

Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila regije Doboj uputila je otvoreno pismo predstavnicima klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem od njih traži puno jedinstvo za smjenu Šefika Džaferovića sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik ove organizacije Dragomir Jović rekao je Srni da je smjena Džaferovića nacionalni interes ispod kojeg niko nema pravo parcijalno djelovati. U pismu, koje će danas preporučenom pošiljkom biti upućeno klubovima SNSD-a i SDS-a, od srpskih predstavnika u institucijama BiH zahtijeva se da u drugi plan stave lični i politički interes. Jović je podsjetio na Džaferovićevu ulogu u ratu i djelovanje odreda „El mudžahid“ u sastavu

Branimir_Glavas_2.jpg

Zagreb: Glavaš se vraća u zatvor

Branimir Glavaš vraća se u zatvor. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima, Vrhovni sud preinačio je rješenje Županijskog suda i ponovo odredio istražni zatvor za Glavaša. Branimir Glavaš Vrhovni sud naložio je policiji da Glavaša odvede u zatvor u Remetincu. Ustavni sud Hrvatske 12. januara ukinuo je presudu Vrhovnog suda u slučajevima „Garaža“ i „Selotejp“ u kojima je Glavaš pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Od Vrhovnog suda Ustavni je sud zatražio da ponovi postupak kojim je potvrdio osuđujuću presudu zagrebačkog Županijskog suda. Nakon ukidanja pravosnažne presude na snazi je ostala nepravosnažna presuda kojom je bio osuđen na desetogodišnju kaznu zatvora te

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 05. mart 1945. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Smiljan (rodno selo Nikole Tesle) Gospić. Ustaše 5. marta 1945. godine objesile 30 Srba na putokaze i okolno drveće na raskrsnici puteva u Smiljanu. Dovele ih ustaše iz zatvora, kaznionice Okružnog suda, prije samog oslobođenja Gospića. Masovna grobnica na mjestu gdje je izvršen zločin kao i druga  obilježja porušeno godine 1991. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.    Vezane vijesti: Grobnica

Mileva_Lazarevic.jpg

POČELO SNIMANjE DOKUMENTARNOG FILMA „DJECA“

U produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) počelo je snimanje dokumentarnog filma „Djeca“ o tragediji četvoro roditelja koji su u ratu za slobodu Srpske izgubili po troje djece. Akteri filma su Joka Milovanović iz Lopara, Mileva Lazarević iz Vlasenice i Mileva Župić iz Mrkonjić Grada, koje su izgubile po tri sina, te Marinko Bjelica iz Trnova, koji je ostao bez dva sina i jedne kćerke. Svi su bili vojnici Vojske Republike Srpske. „Cilj ovog projekta je dokumentovati događaje koji su u vezi sa ovim tragedijama i podsjetiti javnosti na činjenice o stradanju srpskog naroda u ratu u BiH“, navodi se u saopštenju. Iz RTRS-a ističu da je ovaj projekat od izuzetne

Porodica_Babic_iz_Kozarske_Dubice.jpg

PRIVREMENO ODGOĐENA DELOŽACIJA PORODICE BABIĆ

Porodica Babić iz Kozarske Dubice Deložacija porodice Babić iz Kozarske Dubice danas je privremeno odgođena, nakon jednočasovnih pregovora sa sudskim izvršiocima. Nakon odlaganja deložacije, Goran Babić (43) ponovo je apelovao na institucije i organizacije u Republici Srpskoj, koje se bave zaštitom ljudskih prava, prava porodice i djece, da im pomognu da riješe problem oduzimanja imovine koju su u ratnom periodu zamijenili sa porodicom Suknajić. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj, iz koje je izbjegao, 1992. mijenjao za imovinu Petra i Slavice Suknajić u Kozarskoj Dubici, na adresi Parnice bb. Prema odluci Okružnog suda, Babići moraju da napuste imanje, a deložacija je prema nalogu nadležnog Suda bila zakazana

Bozica_Zivkovic_Rajilic.jpg

ZAKONOM RIJEŠITI POLOŽAJ ŽENA ŽRTAVA RATA

Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske uputilo je u Narodnu skupštinu Srpske inicijativu za donošenje zakona o položaju žena koje su preživjele razne oblike troture i silovanja u zatvorima, logorima, sabirnim centrima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Republika Srpska za 20 godina mira nije nikad donijela konkretne pravne akte po kojima bi ova populacija, ova potpuno marginalizovana grupa mučenica, mogla da ostvari svoja prava“, izjavila je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Živković-Rajilić. Ona je napomenula da je mali broj članova Udruženja bio u nekoj mogućnosti da ostvari bar djelimično priznanje od Republike Srpske dok je funkcionisao Zakon o civilnim žrtvama rata, ali je i ta mogućnost ukinuta 31. decembra 2007. godine.

Jovan_Raskovic_Kad_utihne_Skadarlija.jpg

Feljton o Jovanu Raškoviću: Kad utihne Skadarlija

Opelo mom ocu držano je u njegovom stanu u Skadarskoj ulici. Te večeri u Skadarliji su zamukle muzika i pesma. Ako u optužnici splitskog tužilaštva bude dokaza moga zla, pa čak i mržnje, ja ću se pojaviti na sudu, govorio je… Jovan Rašković ODGOVARAJUĆI na optužnicu koju je protiv njega podiglo Vojno tužilaštvo u Splitu za ratni zločin, Jovan Rašković je na stranicama NIN-a rekao da se hrvatska nacionalna politička misao nije menjala za poslednjih 150 godina. Ta politika, po rečima Raškovića, traje od kada je stari kroatistički političar Starčević, koga su nazivali i nazivaju “ocem domovine”, uspostavio misao da su Srbi u Hrvatskoj, a i Srbi uopšte, remetilački faktor

Komemoracija_i_ispracaj_rezervista_u_Niksicu.jpg

„Lora“ je mnogima grobnica

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (2). Drago Bosnić – jedan od svedoka zlostavljanja i mučenja rezervista iz Crne Gore. Sedam zatočenika ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću U „LORI“ smo svakodnevno zlostavljani i tučeni. Hranu smo dobijali uz batine i to svaki četvrti dan. To je u svom svedočenju rekao zatočenik Drago Bosnić, prisećajući se da je 28. aprila 1992, oko 17 časova, došao Ivan Krišto, zvani Dugonjče, i odveo Crnogorce u Grude na razmenu. Od tada im se gubi svaki trag. Kasnije sam prebačen u Ljubuški, gde sam sreo i upoznao zatvorenike iz

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04. mart 1945. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Selo Trnovac, na Dumanu, Korenica. Ustaše su 4. marta 1945. godine masakrirale 33 srpska seljaka. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.   

Otkrivena_spomen_ploca_Vojislavu_Goranovicu.jpg

OBILjEŽENE 23 GODINE OD HRVATSKE AGRESIJE

Otkrivanjem spomen-ploče prvoj žrtvi rata u opštini Brod Vojislavu Goranoviću u krugu preduzeća „Gramat“ u Gornjem Klakaru, danas su obilježene 23 godine od agresije regularne Vojske Hrvatske i paravojnih formacija na ovu opštinu. Goranović je bio tehnički direktor Industrije građevinskog materijala „Gramat“, koji je poginuo na radnom mjestu u jutarnjim časovima 16. septembra 1991. godine. Spomen-ploču otkrili su Mirko i Milovan Goranović, braća ubijenog Vojislava, a osveštao je sveštenik Darko Vukomanović, koji je potom služio parastos. Poslije otkrivanja spomen-ploče Mirko Goranović zahvalio je građanima Broda, posebno brodskoj Boračkoj organizaciji, koji su oživjeli sjećanja na njegovog ubijenog brata. Predsjednik Predsjedništva brodske Boračke organizacije Zoran Vidić u obraćanju je rekao da je

Lora_1.jpg

Zaboravili torturu u „Lori“

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“(1): Po zlu poznati logor u Splitu bio najmonstruoznije mučilište Lora DA li će Crna Gora da plati odštetu ubicama svojih državljana u ratovima devedesetih na prostoru Hrvatske i BiH? Hrvatska je ovih dana u Briselu, preko svojih poslanika u Evropskom parlamentu, prozvala Crnu Goru zahtevajući da se pokrene pitanje odštete u slučaju „Morinj“, iako u tom primorskom mestu nikada nije postojao „crnogorski logor“, već samo vojni zatvor bivše SFRJ, u koji su početkom devedesetih privođene, saslušavane i zadržavane osobe hrvatske nacionalnosti zbog učešća u oružanoj pobuni. Reč je o onima koji su prethodno napali jedinice JNA i

Brod.jpg

SUTRA 23 GODINE OD HRVATSKE AGRESIJE NA OPŠTINU BROD

Brod U Brodu će sutra biti obilježene 23 godine od agresije regularne vojske Hrvatske i paravojnih formacija na ovu opštinu. Srpski narod koji je živio u tadašnjoj opštini Bosanski Brod 3. marta 1992. godine napale su oružane vojne i paravojne formacije iz Hrvatske, ali i iz BiH, sastavljene od Hrvata i muslimana iz Broda i okolnih mjesta. U dokumentima opštinske Boračke organizacije navodi se da je Brod bio pod višemjesečnom okupacijom, da je u tom periodu na području opštine bilo deset logora kroz koje je prošlo oko 2.000 ljudi, a ubijeno je 226. Sa područja ove opštine poginula su 244 srpska borca. Programom obilježavanja predviđeno je da u krugu preduzeća

Enklava_plakat.jpg

PREMIJERA „ENKLAVE“ 4. MARTA U SAVA CENTRU

Veoma iščekivana premijera srpskog filma „Enklava“, dirljive drame reditelja Gorana Radovanovića o Srbima koji su ostali da žive na Kosovu i Metohiji, biće održana 4. marta u Beogradu, u okviru filmskog festivala FEST. Film „Enklava“, koji obrađuje temu srpske zajednice koja je ostala na Kosovu da živi u malim izolovanim zajednicama, biće prikazan u Sava centru u 19.00 časova, najavili su organizatori FEST-a. Ove zajednice su jedine takve u cijeloj Evropi, njih čuvaju pripadnici policije UN i EU, Srbi u tim enklavama su ograničeni da žive teško na tom skučenom prostoru, a njihova djeca do škola koje se nalaze van enklava prevoze se u utrobama oklopnih transportera. Šta se dešava

Plakat_filma_Nebo_iznad_nas.jpg

SUTRA PREMIJERA HOLANDSKOG FILMA O NATO BOMBARDOVANjU BEOGRADA

U okviru FEST-a sutra će u Beogradu premijerno biti prikazan film „Nebo iznad nas“, snažna drama holandskog reditelja Marinusa Grothofa koja prati živote troje običnih ljudi različitih generacija tokom NATO bombardovanja Beograda 1999. godine. Svjetska premijera filma održana je 28. januara u okviru 44. izdanja renomiranog filmskog festivala u Roterdamu, saopštila je Producentska kuća „Art end popkorn“. Grothof je režirao film, nakon što mu je prijateljica iz Srbije, ispričala iskustva koja je doživjela tokom NATO bombardovanja. „Bio sam duboko potresen. Bilo je to prvi put da sam se osjetio povezanim sa osobom koja je doživjela tako nešto“, kaže Grothof. Ovaj novi, introspektivni pogled na bombardovanje vodi u samo srce malog

Kozaraska_Dubica.jpg

BABIĆ NE PRISTAJE NA DELOŽACIJU

Goran Babić iz Kozarske Dubice izjavio je da ni po cijenu života neće pristati na deložaciju njegove porodice iz porodične kuće, koju je zakazao Osnovni sud u Kozarskoj Dubici za srijedu, 4. mart. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj 1992. godine mijenjao za imovinu Petra Suknajića u Kozarskoj Dubici. „Po cijenu života neću pristati na deložaciju, jer nemam kuda da idem sa suprugom, dvoje maloljetne djece i nepokretnom majkom“, izjavio je Srni Babić. Babić kaže da nije dobio zvanično sudsko obavještenje o deložaciji, već je za to saznao od komšija, nakon čega mu je u Sudu potvrđeno da se u srijedu u 9.00 časova priprema iseljenje njegove

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.