arrow up

Pitanje na koje nije stigao odgovor: Da li su nemački vojnici ilegalno bili u ratu u Jugoslaviji?

Poslanica Levice u Bundestagu Жaklin Nastić pokušala je da rasvetli da li su nemački vojnici, kao dobrovoljci, učestvovali u ratu na prostoru bivše Jugoslavije. Odugovlačenje sa odgovorom od strane nemačke vlade ocenila je skandalom. Nastićeva je istakla da nemačka vlada sve češće, na arogantan način, odbija da da odgovarajući odgovor na pisana pitanja opozicije. S tim u vezi je navela da je pre dve nedelje objavljena knjiga jednog profesora sa univerziteta u Potsdamu, koji je blizak nemačkoj vojsci, u kojoj tvrdi da su pripadnici Bundesvera početkom 1990-ih putovali na ratišta u bivšoj Jugoslaviji. U toj knjizi se ističe da su posebno pripadnici garnizova u južnoj Nemačkoj bili putovali na „produženi

Savo Štrbac: Raja iz Vukovara

Upoznao sam i Ivana Atanasijevića, zvanog Iko (1961), od oca Hrvata i majke Srpkinje, koji je ratovao na srpskoj strani. Na „Ovčaru” je došao da izvuče brata Mišela, koji je ratovao na drugoj strani. U poslednjih petnaestak godina, na različitim mestima i u različita vremena, upoznao sam ratnike iz Vukovara sa obe strane fronta, koji su pre rata devedesetih živeli u istom kraju, većina i u istoj ulici, i međusobno se poznavali i družili. Milana Lančužanina zvanog Kameni (1963), Srbina i po ocu i majci, upoznao sam na suđenju u slučaju „Ovčara” pred Specijalnim sudom u Beogradu, koje je počelo 2006. Bio sam njegov izabrani branilac. Optužba ga je teretila

Miloš Ković: Mitropolit Amfilohije, čovjek predanja

Жivot i žrtva za bližnje u ime večnih vrednosti i Carstva Nebeskog, obnova otačke vere i svetosavsko-lazarevskog predanja – to su zaveštanja mitropolita Amfilohija. Mitropolit Amfilohije (Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska) U istoriji srpske kulture mitropolit Amfilohije (1938-2020) zauzima sasvim osobeno mesto. Gotovo pola veka bio je jedna od najistaknutijih ličnosti našeg javnog života. U tako dugom vremenu svedočio je postojanje i snagu jednog drevnog, zanemarenog predanja. Zagonetka srpske istorije, koju je mitropolit Amfilohije celog života odgonetao, postavljena je u 18. veku. Tada se srpska kultura, ukorenjena u svom balkanskom, pravoslavnom nasleđu, našla pod odsudnim uticajem rimokatoličko-protestantskog, potom i prosvetiteljskog, sekularnog Zapada. Krajem 19. i u prvoj polovini 20. veka, srpske elite

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo „Otkosom“ novembra 1991.

Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni „Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.“ (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9). Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Autor: Danka Kojadinović English Preživeo sam Jasenovac 1941. i „Otkos“ na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata

Savo Štrbac: Čiji je vojnik bio hrvatski „branitelj” Nenad Krstić

Da li je Nenad stvarno poginuo kao hrvatski vojnik ili su njegova pogibija i sahrana bile u funkciji žestoke kampanje koja je u to vreme vođena upravo oko Vukovara. „Ako otvorimo popis Muzeja žrtava genocida sa sedištem u Kragujevcu ili popis žrtava, Dokumentaciono-informacionog centra ’Veritas’ Save Štrpca, pod rednim brojem 2858. pronaći ćemo ime Nenada Krstića”, piše na početku teksta „Sramota JNA koju srpska strana i danas skriva, Srbijanski ročnik prebjegao u hrvatsku vojsku s transporterom JNA”, nedavno objavljenog na proustaškom portalu „direktno.hr”. Tekst potpisuje Tanja Belobrajdić, inače bivša supruga Tome Duića, upravnika po zlu čuvenog ratnog logora „Lora” u Splitu, u kojem je i ona mučila zarobljene Srbe i

Godišnjica evakuacije Srba iz 26 sela požeške kotline

Tačno u podne, 29. oktobra 1991. godine, pripadnici požeške civilne zaštite i policije počeli su sprovoditi Naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega. U pisanoj Naredbi, koja je dan ranije izvješena na javnim mjestima, konstatuje se da “u posljednje vrijeme četničke terorističke snage i jedinice JA sve više ugrožavaju svojm borbenim djelovanjem civilno stanovništvo u zapadnom dijelu opštine Slavonska Požega” i da se evakuacija sprovodi “u cilju zaštite njihovih života i omogućavanja uspiješnije odbrane odbrambenih položaja naših (hrvatskih) snaga na tom području”. Evakuacijom, koju je

U GREĐANIMA SLUЖENA LITURGIJA I POMEN UBIJENIM MJEŠTANIMA

U Gređanima, kod Okučana, danas su povodom hramovne slave Svete Petke, služeni liturgija i pomen Srbima iz ovog sela koje su od 1991. do 1995. godine ubile hrvatske snage, te ustaše u Drugom svjetskom ratu od 1941. do 1945. godine. Piše : Milomir SAVIĆ Liturgiju i pomen služili su sveštenici Ognjen Tendžerić i Dragan Antonić, potvrđeno je Srni u Eparhiji pakračko-slavonskoj. Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan je 2016. godine osveštao u starom dijelu Crkve Svete Petke u Gređanima spomen-ploču u znak sjećanja na 18 ubijenih Srba 1991-1995. godine iz ovog sela. Na spomen-ploči ispisana su imena ubijenih mještana – Draginja i Đuro Čalić, Milka i Rada Gaćeša, Rajko Gljivica, Savo

Nestali.jpg

Linta: Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata

Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine

Savo Štrbac: Splitski glumac i plejboj Nikša Жupa, trgovac smrću

Sva je prilika da se rešenje tog problema (i još ponešto) nalazi u „tajnom” dosijeu HV-a o rezultatima uviđaja s mesta pada aviona. Nikša Жupa je rođeni Splićanin i dugogodišnji pozorišni rukovodilac, koji je u drugoj polovini osamdesetih radio kao direktor HNK u Splitu. Javnosti je poznat kao producent svečanog otvaranja i zatvaranja zagrebačke Univerzijade, održane 1987. godine, a zatim je postao dekan Akademije dramskih umetnosti u Zagrebu i direktor Opere i Baleta u Ljubljani Pre neki dan, 3. oktobra, splitska „Slobodna Dalmacija” objavila je poduži intervju sa slovenačkim novinarom Matejom Šurcom, koji je pre nekoliko godina zajedno s kolegom Blažom Zgagom napisao knjigu-trilogiju „U ime države” o krijumčarenju oružja

Iskaz Miloša Kovića na suđenju: Ovo je borba za našu istoriju

Ković rekao da tužioci Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković zastupaju „hašku interpretaciju srpske istorije“ i „NATO istoriju“. Pred Prvim osnovnim sudom, 12. oktobra 2020. održano je saslušanje istoričara Miloša Kovića, po tužbi za „povredu časti i ugleda“, koju su protiv njega podneli Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković. Ković je rekao da se tužba zasniva na izmišljenim iskazima, na rečenicama koje nikada nije ni napisao, niti izgovorio. Istakao je da je neobično da su tužioci, kao istoričari, stali iza takvog dokumenta, kao i da se postavlja pitanje može li se verovati njihovim iskazima o događajima starim više vekova, kada ovako svedoče o nedavnoj

Policija privela sedam meštana Negoslavaca na informativne razgovore

Prema informacijama meštana Negoslavaca, rano jutros, policija je bez prethodne najave, upala u kuće nekoliko stanovnika tog mesta, izvršila pretres kuća te ih s lisicama odvela na informativne razgovore, vezano uz saznanja o ratnim zločinima iz 1991. godine. Kako je potvrdio načelnik opštine Negoslavci Dušan Jeckov, radi seo sedam osoba, meštana Negoslavaca, mahom starosti oko 70 godina. Dodao je da za sada nemaju konkretnih informacija da li su osobe privedene u svojstvu svedoka ili osumnjičenih za pojedina krivična dela. Jeckov je istakao da se me slaže sa načinom na koji je postupljeno u slučaju privođenja dodajući da to izaziva strah među stanovnicima opštine. “Svako ko je odgovoran za bilo koji

SKANDALOZNA PREDSTAVA USRED BEOGRADA: Srpsku zastavu bacili pod noge, svoj narod optužili za genocid!

Srpsku javnost zgranula je predstava „Srebrenica, kad mi ubijeni ustanemo, liturgija“, koja je odigrana u Centru za kulturnu dekontaminaciju i u kojoj je oskrnavljena srpska zastava, koja je na kraju bačena na pod i išarana imenima navodnih hiljada pobijenih Bošnjaka. U predstavi se podgreva haški mit o genocidu u Srebrenici i srpskom narodu nameće kolektivna krivica. Da sve bude još tragičnije, u predstavi glume poznati srpski glumci Ivan Jevtović i Boris Milivojević (u ulozi Ratka Mladića), kao i operska pevačica Katarina Jovanović. Producent je Helsinški odbor za ljudska prava, koji finansira Soroševa fondacija, a uz podršku kancelarije Fondacije „Hajnrih Bel“ u Beogradu, Nacionalne zadužbine za demokratiju, ambasade Kanade i Evropske

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Ovo je istina o narodnom heroju Milanu Tepiću

– Jedanput ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – jedna je od najcitiranijih rečenica u srpskom jeziku kad god neko želi ponešto da kaže o herojstvu. Izrekao ju je major JNA Milan Tepić iz potkozarskog sela Komlenca. S obzirom na istorijski kratku distancu u odnosu na rat u kome je i Tepić herojski poginuo, vodile su se rasprave o njegovom podvigu, ali zvaničnih dilema nije bilo – on je poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije i prvi heroj Republike Srpske. Dana 29. septembra 1991, u 34. godini života, u Bjelovaru u Hrvatskoj, poginuo je

SUTRA GODIŠNJICA STRADANJA VOJNIKA JNA U KASARNI U BJELOVARU

Sutra se navršava 29 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru 29. septembra 1991. godine, a za to još niko nije odgovarao niti je osuđen. Zločin u Bjelovaru 1991. godine Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (ZNG) počeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, a nakon predaje kasarne, strijeljali su trojicu oficira, šest vojnika i šest rezervista. Po ulasku u kasarnu Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da se zarobljeni vojnici i starješine skinu do pojasa, a potom je izdvojio komandanta pukovnika Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike, potpukovnika Miljka Vasića i

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.