arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

„Kosti“ udaraju do kosti

2. januar 2021.

Odavno me neki umetnički sadržaj nije toliko prodrmao i „dotakao“ kao serija „Kosti“, koja je nedavno emitovana na RTS-u. Nisam jedina, svakako, pošto su „Kosti“ ostavile ravnodušnim samo one koji ih nisu gledali. Piše: Đurđica Dragaš Verujem, međutim, da su brojne reakcije i pohvale dovoljan razlog da je, „odloženo“, na RTS Planeti, pogledaju i oni koji su skeptični prema domaćim serijama i kako kažu, iz principa ih izbegavaju. Ja spadam u onu drugu grupu. Meni je, od kad znam za sebe, termin od 20 časova rezervisan za njih pa priznajem da gledam čak i reprize. Ipak, uprkos mom strpljenju i zaista dobroj nameri da odgledam sve što se u tom

Promocija knjige "Krst na križu"

Pusta zemlja Banija..

31. decembar 2020.

Srba danas gotovo da i nema na prostoru između Dvora na Uni, Gline, Petrinje i Dubice. Sunja osuđena na tiho umiranje, kao i Kostajnica. Preostale Srbe ubija samoća. Pitomina rađa, grane se savijaju, ali sve propada Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. januar  2016. godine. Krovoi su celi, ponegde i novi, ali ispod njih nema života. Vrata zaključana, na podrumskom ulazu katanac, na gredama paučina. Laste su otišle sa ljudima i ne vraćaju se, jer ljudi se nisu vratili. Laste se gnezde tamo gde se čuje ljudski glas. Isto je sa vodom; oslabili potoci, mnogi izvori usahli, Sunja plića od gležnja. Ako nema ko da je troši, voda

Nikola Dabić: Raspeće Đorđa Martinovića (1985)

28. decembar 2020.

Te 1985. godine, Đorđe Martinović, Srbin sa Kosova i Metohije, presretnut je od strane nekoliko Šiptara, savladan. te nabijen na kolac na čijem vrhu je bila staklena flaša, nataknuta kroz grlić. Flaša se zaustavila tik ispod rebra gdje je i pukla. Đorđe je uspio nekako da dopuže do puta i nađe pomoć sa kojom je prebačen i Prištinsku bolnicu. Pošto je ovaj skandal probio obruče regiona i završio čak i u Njujork Tajmsu, jugoslovenska vlast je činila sve kako bi se sve to zataškalo, da bi na kraju službeno zaključili da se radi o samopovrijeđivanju jer bi istina naravno ugrozila „bratstvo i jedinstvo“ i prikazala Šiptare kao ne daj Bože

Znameniti Srbi proterani iz naziva sarajevskih ulica

26. decembar 2020.

Odlukom bošnjačkih političara srpski antifašisti, znameniti pisci i umetnici više nemaju svoje ulice, trgove i škole. Nakon što je iz Sarajeva proterala oko 150.000 Srba, posleratna bošnjačka politika  učinila je sve kako bi  izbrisala i vekovne  tragove postojanja srpskog naroda u tom gradu.  Deo tog osmišljenog  projekta  bila je, između ostalog, i promena  naziva ulica, trgova i nekih institucija koje su decenijama nosile  imena srpskih antifašista, znamenitih pisaca, umetnika , stvaralaca… U gradu na Miljacki, prema nekim informacijama, do danas je preimenovano  oko 135 takvih  ulica. Zahvaljujući bošnjačkim, kako sebe nazivaju, „pobornicima multietničnosti i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH”,  u Sarajevu  svoju ulicu nema više ni Vojislav Kecmanović

Miloš Gvozdenović: Hrvatski „mit“ o Vukovaru 1991.

25. decembar 2020.

Borbe za Vukovar nisu bile nikakvo „čudo hrvatskog otpora“. Pre bi se moglo reći da je bilo čudo što je jedna vojska u potpunom rasulu poput JNA uspela da taj grad oslobodi. Borbe u Vukovaru (Foto: OSCE) Stav hrvatske javnosti o borbama u Vukovaru nije se menjao od 1991. do danas. Pokušali su da od Vukovara naprave osnivački mit svoje nove nacije, ali im to i pored velike propagande nije pošlo za rukom. Vukovar 1991. je tema o kojoj se ne raspravlja u javnosti, to je dogma nove hrvatske države. Osnova za lažni mit Zvanična dogma o Vukovaru glasi: hrabri branitelji Vukovara, koji je bio strateško mesto, svojim herojskim podvigom

Zakašnjela pravda

24. decembar 2020.

Republika Hrvatska proglašena je odgovornom za fizičke i psihičke boli te straha koji je pokojni Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u zloglasnom logoru Pakračka Poljana. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, odnosno njegove Stalne službe u Pakracu, Republika Hrvatska jučer je proglašena odgovornom za neimovinsku štetu koju je Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u Pakračkoj Poljani. Piše: Tamara Opačić Gunjević, koji je preminuo u junu prošle godine, u ratu je vršio dužnost pomoćnika povjerenika Vlade RH za Pakrac, a šira javnost za njega je doznala nakon uspješne evakuacije preko 300 bolesnika i liječnika iz tamošnjeg Medicinskog centra krajem septembra 1991. No već 11. oktobra 1991. Gunjević

PRAVDA STIGLA NAKON SMRTI: Nastavnik Mile Novaković iz Darde dobio otkaz jer je Srbin

23. decembar 2020.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist pokojnog Mile Novakovića, srednjoškolskog profesora iz Darde koji je sad već daleke 1999. dobio otkaz jer je predavao na srpskom umesto na standardnom hrvatskom jeziku. Sud je utvrdio da Novakoviću nije pružena mogućnost edukacije i da su inspekcijskim nadzorom bili obuhvaćeni isključivo nastavnici srpske nacionalnosti. Hrvatska je sada Novakovićevoj porodici dužna da isplati 5.000 evra odštete i 850 evra naknade za sudske troškove. Sud je u petak presudio u predmetu “Mile Novaković vs. Hrvatska” i zaključio da je prekršen članak 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima koja se odnosi na pravo na poštovanje privatnog života. Pokojni Novaković se pre

Quo Vadis Aida ili kuda ideš BiH

23. decembar 2020.

Kako će nam izgledati budućnost sa tumačenjem istorije čiji je cilj mobilizacija mase za buduće napade na RS? Kuda ideš BiH ako je ovo tvoj kandidat za Oskara? Bosanskohercegovački kandidat za Oskara, film Quo vadis Aida, pratio sam još otkad su počeli izlaziti kratki isječci iz filma, a najposlije i zvanični trejler. Već po tome se dalo zaključiti da će ovaj film samo dopuniti brojku na listi filmova koji obiluju dehumanizacijom srpskog naroda. Pa, da počnemo. Kako stoji na početku filma, on je rađen po „istinitim događajima, ali su neki dijelovi i likovi izmišljeni radi potpunijeg prikaza događaja“. Ništa novo, gotovo svaki film sa istorijskom tematikom to stavlja i time

Zločin u Mašićkoj Šagovini 29 godina bez kazne

23. decembar 2020.

Navršilo se 29 godina od ratnog zločina u Hrvatskoj, kada su hrvatske snage u napadu na srpsko selo Mašićka Šagovina u podnožju planine Psunj, udaljeno desetak kilometara od Nove Gradiške, ubile najmanje 55 ljudi, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao iako su poznati nalogodavci i neposredni počinioci ubistva. U noći sa 18. na 19. decembar 1991. godine, 363 pripadnika 108. i 121. brigade ZNG-a /zenge/ i specijalaca iz grupe “Svileni” izvršili su pješadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina, koje je branilo oko stotinjak branilaca, pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susjednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. U toku borbe za “prokletu utvrdu”, kako su Hrvati zbog

Pomen za 56 Srba: U Gornjoj Jošanici kod Foče već 27 godina oplakuju svoje

22. decembar 2020.

Svakog Nikoljdana, od 1992. godine, meštani sela Gornja Jošanica kod Foče, već 27 godina, oplakuju svojih 56 meštana, mučki, na prepad, poklanih i ubijenih od strane „Zelenih beretki“ iz Goražda, kojima je komandovao Hadžo Efendić, posleratni ambasador BiH u Austriji. – Pred Sud pravde, za ovaj zločin, još niko nije procesuiran iako smo urednu dokumentaciju davno dostavili Tužilaštvu u Trebinju, a potom i Tužilaštvu BiH kaže za „Novosti“ Dušanka Višnjić, sada Lalović, koja je imala sreću da se uz nekoliko drugih meštana, spasi pred najezdom ustaša iz Goražda. Na Nikoljdan, krsnu slavu, većine Jošaničkih domaćinstava, zorom su u selo upale „zelene beretke“, bojovnici Alije Izetbegovića, koji su tada ubili i 21

NENAD MILKIĆ O ROMANU “KOSTI”: Vrijeme je da se sazna kako su umirali Srbi u Sarajevu

15. decembar 2020.

Roman “Kosti” je omaž više od 8.000 ubijenih Srba i svima onima koji su prošli kroz 123 logora i privatna zatvora u Sarajevu Nenad Milkić je jedan od pisaca novije i mlađe srpske generacije. U svom najnovijem delu, romanu “Kosti”, koji je svetslost dana ugledao danas, 14. decembra, bavi se stradanjem Srba u Sarajevu, tokom devedesetih godina prošlog veka. Izrazito bolna tema o kojoj nije bilo previše razgovora u domaćoj javnosti, u protekle tri decenije. Koji je motiv za pisanje romana “Kosti”? – Stradanje sarajevskih Srba od ’92. do ’96. je nepravedno zapostavljeno u srpskom kolektivnom sećanju. Da li se to čini iz prostog nemara i nedostatka saosećajnosti, ili da

Dani(j)el Simić: Ploču sa imenom mog oca, niko neće skinuti

12. decembar 2020.

Kada je general-pukovnik Novica Simić, slavom u svom narodu neovjenčan probijač koridora ka Srbiji i potonji načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske preminuo 2012. godine, pitao sam krišom i stidljivo jednog gradskog oca, da se Tuzlanska ulica preimenuje njemu u čast. „Sačuvao je Banju Luku i Bosansku Krajinu od sudbine Knina i njegove Krajine, čitav rat braneći koridor, da ga ne prekine Tuzlanski korpus i Hrvatska vojska preko Orašja“, obrazlagah tada simboliku tog poteza. Veza sa Srbijom je vojno opstala. Srpska je u miru postala država iz dva dijela, što se krije na zvaničnim kartama i vremenskoj prognozi u Dnevniku. Pomoć javnosti nijesam tražio, jer mi je bilo stidno. Vrijeme će

Katolička interpretacija za pravoslavnu crkvu u Vukovaru

8. decembar 2020.

Koristeći neprovereni istorijski mit Turistička zajednica Vukovar stvara utisak da Crkva Prepodobne Matere Paraskeve u izletištu Adica nije izvorno bila pravoslavna. Piše: Dušan Velimirović Turistička zajednica Vukovar u saradnji sa Gradskim muzejom, Gradom Vukovarom i Konzervatorijskim odeljenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske postavila je nove turističke signalizacije i informacije o važnim toponimima na području grada. Kako stoji na zvaničnim stranicama Grada Vukovara, ovaj projekat vredan je gotovo 110.000 kuna, a uvrštene su i ploče sa informacijama o određenim objektima na hrvatskom i engleskom jeziku. U ovaj projekat uključeni su i pojedini objekti koji su kroz istoriju veoma važni za život srpske zajednice u ovom gradu poput Bogojavljenskom krsta, Srpskog doma, hrama

„Krajina kao sudbina“- intervju sa Mićom Jelićem Grnovićem

8. decembar 2020.

Gospodine Jeliću Grnoviću, zadovoljstvo mi je što ste pristali na ovaj intervju. Za početak, recite našim čitaocima nešto o svom odrastanju, školovanju, studijama u Zagrebu i kako ste se našli na mjestu ministra kulture RSK? Razgovor vodio: Jovo Radović Rođen sam trećeg marta 1942. godine u banijskom selu Jasenovčani, dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata i zločinačke vladavine Nezavisne države Hrvatske pod čijom su vlašću Srbi bili potpuno obespravljeni. Dakle samim činom stvaranja te zločinačke tvorevine počelo je odvođenje viđenijih Srba i Srba solunskih dobrovoljaca na razna stratišta gdje su mučeni,klani i ubijani. Takođe prevođeni su nasilno u katoličanstvo . Mnogi su kao u glinskoj crkvi danima kolektivno klani umjesto

Miloš Ković: Naš cilj mora da bude oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda

2. decembar 2020.

Mi smo na silu rasparčani u procesu razbijanja Jugoslavije i mislim da bi naš cilj trebalo da bude ujedinjenje srpskog naroda, rekao prof. Ković. Miloš Ković (Foto: Sputnjik) Iako Džozef Bajden nije ni ušao u Belu kuću, iz SAD i sa zapada je lansirana ideja da bi Srbija i Balkan mogli da postanu deo EUgoslavije. Istoričar Miloš Ković smatra da su SAD imperija na zalasku koju ne treba potceniti, ali da bi priznanje nezavisnosti Kosova zarad liderske uloge na Balkanu značilo da sami sebi testerišemo granu na kojoj sedimo. S obzirom na naše najneposrednije iskustvo sa Bajdenom i njegovim saradnicima, uključujući i ljude iz administracije, njihov slogan povratak Amerike ne zvuči

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA