Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, u saradnji sa Centrom za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, organizovaće u ponedjeljak, 3. avgusta, u Sarajevu i Zagrebu polučasovno stajanje kao znak sjećanja na zločine nad Srbima u vojnoj akciji Hrvatske vojske pod nazivom „Oluja“ 1995. godine. Iz UDIK-a je saopšteno da polučasovna stajanja počinju u 11.00 časova i da će istovremeno biti održana ispred zgrade Ambasade Hrvatske u Sarajevu i na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Osim toga, stajanja predstavljaju mirni protest povodom hrvatskog državnog organizovanog poricanja zločina počinjenih u akciji „Oluja“. UDIK će uputiti i otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović

Marinko Čulić Tešku, deprimirajući blamažu doživela je vlada Zorana Milanovića uoči skore dvadesete godišnjice „Oluje”. Sve zemlje pozvane da učestvuju na vojnoj paradi u Zagrebu, a pozivnica je uredno poslata članicama NATO- a, jednako su uredno otklonile taj poziv. Ne, naravno, osorno i s visoka, naprotiv pozvani su uložili mnogo hvale vrednog truda da se ne zamere najmlađoj koleginici unutar Severnoatlantskog saveza. Ali, ispod te naglo zapečene pokorice uljudnosti probijala je na sve strane debela naslaga izmotavanja. Pa su Slovenci javili u Zagreb da su mislili kako je reč o nekakvom vojnom mimohodu NATO-a, nevešto se praveći da ne znaju kakvu ratnu godišnjicu slavi prvi sused preko Sutle. Amerikanci, jasno,

Reditelj Oliver Frljić organizuje javni razgovor „Drugi rat“ na dan proslave „Oluje“. U riječkom pozorištu pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata Hrvatski gardisti ispod kninske tvrđave U RIJECI će se 5. avgusta, na dan kada će se u Kninu obeležiti dvadeseta godišnjica „Oluje“, održati javni razgovor „Drugi rat“, što je u Hrvatskoj već nazvano „Kontraolujom“. Kako je predviđeno, u velikoj dvorani riječkog Hrvatskog narodnog kazališta pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata i sećanju kako su morale da napuste svoja ognjišta. Reditelj Oliver Frljić želi ovim razgovorom da se suprotstavi glorifikaciji rata, pa se veče u Rijeci najavljuje i kao „mirovni kontrapunkt“ kninskoj

Aleksandar Vulin Istog dana, istim povodom, 4. avgusta, na dvadesetogodišnjicu početka vojne akcije „Oluja”, Vukovarskom ulicom u Zagrebu marširaće više od 2.000 vojnika, a oko 300 kilometara dalje, sa komemorativnog skupa kraj mosta kod Sremske Rače, zaoriće se „Vostani Serbie”. Oba događaja deo su državnih manifestacija: u Hrvatskoj, Dana pobede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji, Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe. To što imamo suprotna, na čak i suprotstavljena vrednovanja događaja iz naše zajedničke, srpsko-hrvatske istorije, no mišljenju ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandra Vulina ne bi trebalo da bude prepreka dobrosusedskim, diplomatskim odnosima. Uprkos tome što je Antu Gotovinu nazvao ustaškim generalom, a

Kolona izbjeglica iz Krajine pred mostom Rača Dan sjećanja na stradale Srbe, Srbija i Republika Srpska će obilježiti 4. avgusta velikom manifestacijom kod mosta na Rači i 5. avgusta Danom žalosti, sirenama i crkvenim zvonima tačno u podne. Petog avgusta će, pored parastosa, biti održana centralna manifestacija u Centru „Sava“. „Tačno u podne Srbija će stati na jedan minut. Oglasiće se sva crkvena zvona i sve sirene kako bismo zastali i odali poštu svim ubijenima i proteranima“, rekao je za „Blic“ ministar rada Srbije Aleksandar Vulin, navodeći da na isti način Jevreji obilježavaju Dan Holokausta. Očekuje se dolazak više hiljada građana u Raču, kao i predstavnika Vlade i diplomatskog kora,

Aleksandar Vučić Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je hrvatska akcija „Oluja“ najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata na tlu Evrope. „Srbija ništa ne govori ni protiv koga – ni protiv hrvatskog naroda, niti protiv hrvatske države, ali sebi daje za pravo da žali za poginulim, stradalim i proteranim Srbima“, rekao je Vučić na konferenciji za novinare u Beogradu. On je naveo da Srbima niko ne može da zabrani da „puste koju suzu i da zapale sveću“. „Mislim da je to civilizacijsko dostignuće i da nikome ne bi, valjda, smelo da padne na pamet da se protiv toga buni. A, šta će neki drugi da rade, neka

Organizacioni odbor za obilježavanje Dana sjećanja na stradanje i progon Srba pokrenuo je inicijativu da se 5. avgust proglasi za Dan žalosti na teritoriji Srbije kao znak sjećanja na tragično stradanje srpskog naroda tokom akcije „Oluja“. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije saopštilo je da će se tog dana istovremeno oglasiti zvona na svim crkvama Srpske pravoslavne crkve i sirene sa signalom za prestanak opasnosti. Na sjednici Odbora usvojen je prijedlog Programa obilježavanja 5. avgusta. Sjednicom je predsjedavao ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, u svojstvu predsjednika Odbora, a prisustvovali su ministar pravde Nikola Selaković, ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar kulture

Aleksandar Vulin Dan sjećanja na stradanja i progon Srba biće obilježen 4. avgusta velikim skupom u Sremskoj Rači i nizom prigodnih manifestacija 5. avgusta, koji će biti proglašen Danom žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj, rekao je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin. On je rekao da je ovo danas odlučeno na sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje 5. avgusta. „Mi smo na zajedničku inicijativu vlada Srbije i Republike Srpske odlučili da 5. avgust bude dan sećanja na sve prognane i stradale Srbe, a na današnjoj sednici Organizacionog odbora smo se dogovorili kako ćemo obeležiti taj dan“, rekao je Vulin. On je dodao da će jedna

Knjiga poezije „Prognani Orfeji“, prva izbjeglička pjesnička antologija na Balkanu, pojavila se danas u knjižarama, uoči obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe, 5. avgusta. Izdavač jedinstvene antologije je kulturna institucija „Brankovo kolo“ sa sjedištem u Sremskim Karlovcima. Antologiju je sastavio pjesnik Nenad Grujičić, direktor „Brankovog kola“, a u njoj je našlo 116 pjesnika iz Hrvatske, BiH, kao i sa Kosova i Metohije. U antologiju su uvršteni samo oni pjesnici koji su u ličnom iskustvu osjetili vatru najnovijeg rata u drami prisilnog napuštanja kućnog praga. Većina pjesnika svoje novo stanište pronašla je u Srbiji, ali i u Evropi, Kanadi, Australiji, kao i u drugim dijelovima svijeta. Moto antologije oličen