arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Spomenik_u_selu_Cemerno_kod_Ilijasa.jpg

Danas pomen za 32 srpske žrtve na Čemernu

10. jun 2016.

Članovi porodica srpskih žrtava položiće danas cvijeće i prislužiti svijeće kod spomen-obilježja na Čemernu, kod Ilijaša, gdje su prije 24 godine zvjerski ubijena 32 srpska civila iz ovog sela. Zločin na ovom mjestu, na kojem je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja, koji još nisu odgovarali za svoja nedjela. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Cabo rekla je Srni da će se učesnici skupa okupiti u petak u 10.00 časova u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla na Nišićkoj visoravni, odakle će u 11.00 časova krenuti ka selu Čemerno. „U 12.00 časova,

Milutin Mišić

Mišić: Masovne srpske grobnice na Ozrenu i Posavini

9. jun 2016.

Na području Ozrena i Posavine, prema operativnim saznanjima, nalazi se nekoliko srpskih masovnih grobnica koje moraju biti ekshumirane, izjavio je Srni član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić. „Riječ je o našim saznanjima sa terena koja su upoređivana sa saznanjima određenih obavještajno-bezbjednosnih agencija koje se bave problemom traženja nestalih lica u BiH“, kaže Mišić. Mišić ističe da bi ekshumacijom ovih, kao i velikog broja drugih srpskih grobnica bio otklonjen zastoj u procesu traženja nestalih Srba u BiH. On je naveo da u Institutu za nestala lica BiH trenutno postoji više od 150 nerealizovanih zahtjeva za ekshumacije, od kojih je većina iz banjalučke kancelarije Instituta za nestala lica

Milorad Kojić Foto: RTRS

Kojić: Postoje saznanja o pritiscima na svjedoke u slučaju „Orić“

9. jun 2016.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je Srni da postoje saznanja da se ucjenama i raznim drugim nemoralnim aktivnostima vrši pritisak na svjedoke u suđenju muslimanskom ratnom komandantu u Srebrenici Naseru Oriću. „Ovo definitivno predstavlja problem u sudskom procesu Oriću pred Sudom BiH, koji je i počeo uz razne vrste pritisaka, pokušaje diskreditacije postupajućeg tužioca koji je podigao optužnicu. Sada je počela kampanja pritiska na svjedoke“, kaže Kojić. On je podsjetio da je postojao i pritisak na porodicu zaštićenog svjedoka koji je putem video-linka svjedočio iz Beograda, a živi u Federaciji BiH. „To je nedopustivo. Svako ko doživljava takvu vrstu pritisaka

U selu Slivovo, oslonjenom na magistralni put Priština -Gnjilne, gase se domaćinstva, a po njivama novi vlasnici Albanci zasađuju malinjake i aroniju.

Slivovo – selo u kome srpstvo nestaje

9. jun 2016.

Pisali su u Beograd i tražili pomoć, posebno u vezi sa stopiranjem prodaje imovine. Ponudili su da „po pravu preče kupovine“ otkupe imanja u vlasništvu Srba, bivših komšija, rodbine i prijatelja, ali to nije naišlo na razumijevanje Priredio: Neđeljko ZEJAK U selu Slivovo, oslonjenom na magistralni put Priština-Gnjilane, udaljenom od Gračanice desetak kilometara, srpstvo nestaje, gase se odžaci, a po njivama novi vlasnici Albanci zasađuju malinjake i aroniju. „Nestajemo. Za godinu-dve u ovom selu više neće biti žive srpske duše. Ostaće samo groblje i ostaci nekadašnje rudničke žičare, koji će podsećati da je u našem selu u nekih 160 domaćinstava do 1999. godine živelo blizu 1.000 Srba“, kaže Miro Pavić,

Potpis na katastrofu: Generali Vojske SRJ sa Majkom Džeksonom

Dan kad su Srbima oteli Kosovo

9. jun 2016.

U Kumanovu je 9. juna 1999. godine potpisan sporazum o povlačenju srpske vojske i policije sa Kosova i Metohije, koji je doveo do progona i etničkog čišćenja Srba. Potpis na katastrofu: Generali Vojske SRJ sa Majkom Džeksonom Potpise na Sporazum stavili su generali Vojske Jugoslavije Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović, a u ime „mirovnjaka“ general Majk Džekson, koji je predvodio i pratio raspoređivanje motorizovanih i pešadijskih snaga zemalja članica NATO-a. Sporazumom je bilo predviđeno da snage Kfora na teritoriji Kosova i Metohije prvenstveno nadziru povlačenje srpske vojske i policije, a rok za izvršenje tog naloga bio je 11 dana ili, najkasnije, do 20. juna u ponoć. Havijer Solana, generalni sekretar

24 god. od formiranja Srbačke brigade

8. jun 2016.

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježja u Malim Sitnešima i Srpcu i služenjem parastosa u Spomen-sobi pogonulih boraca u poslednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu, u Srpcu su danas obilježene 24 godine od formiranja Prve srbačke lake pješadijske brigade. Cvijeće su položili i zapalili svijeće članovi porodica pogonulih, delegacije opštine Srbac, Opštinske boračke organizacije, Udruženja ratnih vojnih invalida i Policijske stanice Srbac. U Spomen-sobi nalazi se 136 likova poginulih i nestalih boraca, a parastos je služio protonamjesnik srbački Жeljko Sarić. Podsjećajući na ratni put brigade, predsjednik srbačke Boračke organizacije je naglasio da je kroz ovu brigadu u toku rata prošlo 3.338 boraca, od kojih je 120 dalo svoje živote za slobodu i Republiku Srpsku, dok

Nikola Puzigaća

Puzigaća: Nećemo odustati od naših prava

8. jun 2016.

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća izjavio je da članovi ovog udruženja neće odustati od zahtjeva za rješavanje statusnih prava Srba izbjeglih iz Hrvatske koji se odnose na radna, penzijska, imovinska i stanarska prava. „Nikada nećemo odustati od naših prava, po cijenu ponovnog organizovanja protesta članova našeg udruženja ispred ambasada i predstavništava u BiH i inostranstvu“, rekao je Puzigaća. On je istakao da vlasti u Hrvatskoj godinama svjesno opstruišu rješavanje statusnih prava izbjeglih Srba, u čemu imaju podršku međunarodne zajednice koja se nakon prijema Hrvatske u EU „uspavala“ jer ne vrši nikakav pritisak na Hrvatsku da riješi njihove probleme. Puzigaća kaže da

Albanci zatiru sve što je srpsko, sad je na redu jezik

Albanci plene knjige na srpskom!

8. jun 2016.

Priština je zabranila unošenje knjiga na srpskom jeziku na teritoriju Kosova i Metohije, pa ih tamošnji službenici oduzimaju na administrativnim prelazima prema centralnoj Srbiji, piše „Blic“. Da je problem eskalirao potvrđuje i dopis „Pošta Srbije“ od 2. juna u kome je rukovodstvo naredilo službenicima da moraju upozoriti klijente, koji žele da poštom pošalju knjige na Kosovo i Metohiju, da pošta neće snositi troškove ako knjige na administrativnim prelazima budu oduzete. U Kancelariji Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju nisu upoznati sa ovakvom odlukom vlasti samoproglašenog Kosova. – Ako je Priština uvela takvu zabranu, onda bi to bio fašistički pristup njihove vlasti. Ispitaćemo o čemu je reč – rekli su iz te

Služen parastos kod spomen-obilježja u naselju Stara Stanica na Palama

Obilježene 24 godine od stradanja boraca čete „Petar Pandurević“

8. jun 2016.

Služenjem parastosa kod spomen-obilježja u naselju Stara Stanica na Palama danas je obilježeno 24 godine od stradanja 14 boraca čete „Petar Pandurević“, koji su na današnji dan 1992. godine poginuli u napadu muslimanskih snaga na srpske položaje na Trebeviću. Borac čete „Petar Pandurević“ Жiko Jugović rekao je da je današnjim parastosom odata počast poginulim pripadnicima ove čete koji su dali živote za Republiku Srpsku. „To je bio tragičan dan, ne samo za Pale, već za cijelu Sarajevsko-romanijsku regiju“, kaže Jugović i dodaje da nema svetije obaveze za mlada pokoljenja već da ne zaborave ono što su im ostavili njihovi preci. Predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina rekao je da ovo

Operacija Koridor

Veliki doprinos Druge oklopne brigade

8. jun 2016.

„Vojska Hrvatske prebacila je jedinice na našu teritoriju, te smo se žestoko `tukli` sa njima, o čemu svjedoči veliki broj starješina koji su dali život u tim borbama“, napominje bivši komandant Druge oklopne brigade VRS Miko Škorić Razgovarala: Ana BENCUN Druga oklopna brigada Vojske Republike Srpske /VRS/ dala je veliki doprinos stvaranju Srpske, jer je aktivno učestvovala u stabilizaciji odbrane Doboja, koji je bio pod neprekidnim dejstvima posebno takozvane Armije BiH, ocjenjuje bivši komandant ove brigade Miko Škorić. Škorić podsjeća da se ove godine obilježava 24 godine od njenog osnivanja i napominje da je ova brigada bila jedna od ukupno dvije oklopne brigade VRS, zbog čega je nosila veliki teret

Tibor Cerna junak

8. jun 2016.

“Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi”- Vladika P.P.Njegoš Kriju Tibora sina Obilića ko zmija noge. Al’ to neće moći,ne može proći.Svi stavite na svoje stranice njegovu sliku. U Crkvi zapalite sveću za junaka Tibora Cernu,za spasenje duše njegove. Tibor Cerna je dokaz da je biti Srbin Duhovna kategorija. Tibor Jožef Cerna je Mađar etnički, a Srbin po Krvi i to najveći. Tibor Cerna je sa svojom braćom držao položaj na Košarama. Nekoliko dana su bili prikovani za zemlju, jer ih je na to nagnao neprijateljski snajperista koga su zvali ustaša zbog dijalekta kojeg je koristio pri ubacivanju u vezu naše vojske. Tibor Cerna je izložio plan.

Spomen-obilježje u naselju Stara Stanica na Palama

Obilježavanje stradanja boraca čete „Petar Pandurević“

8. jun 2016.

Služenjem parastosa kod spomen-obilježja u naselju Stara Stanica na Palama u srijedu, 8. juna, biće obilježeno 24 godine od stradanja 14 boraca čete „Petar Pandurević“, koji su na taj dan 1992. godine poginuli u napadu muslimanskih snaga na srpske položaje na Trebeviću. Tada je, zajedno sa svojih 14 saboraca, poginuo i komandant Petar Pandurević. Predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina rekao je Srni da spomen-obilježje na Staroj Stanici simbolizuje pogibiju 28 pripadnika Vojske Republike Srpske iz odbrambeno-otadžbinskog rata sa prostora ove mjesne zajednice. Parađina je podsjetio da su prije 24 godine, u trenutku sahrane 45 boraca koji su ubijeni u Жepi, jake neprijateljske snage pokušale da probiju odbrambene linije na

Kosovo i Metohija

KiM: Eksplozijom razneta kuća Srbina povratnika u opštini Istok

7. jun 2016.

U selu Kovrage kod Istoka u kući Zdravka Nikolića aktivirana je eksplozivna naprava, od koje je načinjena velika materijalna šteta. Slavko Nikolić, takođe povratnik u opštini Istok, za RTS kaže da se napad dogodio prošle noći, a da su od detonacije razneta ulazna vrata kuće, oštećene su ostale prostorije u kući, a tragova gelera ima gotovo na svim zidovima. Zdravko Nikolić je jedini povratnik u Kovragu, nekoliko kilometara udaljenog od Istoka. Sa bratom je ove godine počeo da obrađuje i veliko porodično imanje. Kuća Zdravka Nikolića je više puta bila na meti lopova, a ovo je prvi put da je i oružano napadnuta. Napad je prijavljen policiji, koja je izvršila

Suđenje Naseru Oriću Foto: Screenshot/YouTube

Suđenje Oriću- Potvrđeno da je Mitar Savić pogođen u glavu

7. jun 2016.

U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje ratnom komandantu tzv. Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću i pripadniku te vojske Sabahudinu Muhiću za zločine nad srpskim zarobljenicima na području Srebrenice 1992. godine. Stojanka Savić danas je kao svjedok Tužilaštva BiH svjedočila o pogibiji supruga Mitra koji je poginuo 14. oktobra 1992. godine prilikom napada na Bjelovac u mjestu Kunjerac gdje je bio raspoređen da čuva bazene za vodu. – Izvjesni Zoran kojem ne znam prezime, a koji je sa njim bio u rovu, ispričao mi je da je Mitar ostao na mjestu mrtav, nakon pucnja u glavu. Razgovarala sam sa njim 15 dana nakon događaja, bila su ukupno četiri čovjeka

Slađana Stanković

Heroina Slađana Stanković dobila ulicu u rodnom gradu

7. jun 2016.

Prva žena dobrovoljac u srpskoj vojsci poginula je na Kosovu i Metohiji 5. juna 1999, pomažući ranjenim saborcima. Četrnaest godina kasnije Niš se odužio jednoj od najhrabrijih stanovnica Jedna od ulica u Nišu ubuduće će nositi ime Slađane Stanković (34), koja je kao dobrovoljac otišla u rat na Kosovo, gde je poginula 5. juna 1999. godine. Na ovaj način Slađani se odužio njen grad, a otadžbina koju je branila posthumno joj je dodelila orden zasluga u oblasti odbrane i bezbednosti. Slađanina životna priča, kako kaže njena sestra Vesna, svedočanstvo je o ljubavi, hrabrosti i humanosti kakvu umeju da pokažu samo retki ljudi, jer se ova devojka latila puške prvog dana

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA